U Osnovnoj školi Orehovica u utorak, 26. studenoga, predstavljeni su rezultati vezani uz europski projekt „IŠKULICĂ- ŠKOLICA jednakih mogućnosti u obrazovanju“ za pripadnike romske nacionalne manjine koji se provodio 15 mjeseci, od kolovoza prošle godine do studenoga 2019., a njegova ukupna vrijednost iznosila je nešto više od 1.600.000 kuna.

Nedostatak financija

Osim Međimurske županije kao nositelja, u projektu su sudjelovale i partnerske institucije – OŠ Jože Horvata Kotoriba, OŠ Orehovica, OŠ Podturen, OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica i Dječji vrtić Maslačak iz Murskog Središća.

Obuhvaćao je 175 učenika od prvog do četvrtog razreda u četiri školske ustanove koji su pohađali program produženog boravka, dok je za 148-ero djece bio osiguran prijevoz do predškole koja je provedena u šest školskih ustanova i jednom dječjem vrtiću.

– Djeci se ovim projektom omogućilo redovno izvršavanje školskih obveza poput pisanja zadaće i svladavanja nastavnog gradova, o čemu često nemaju mogućnosti kod kuće. S obzirom na nedostatak financija, vrlo je upitno u kojoj će se mjeri ovakve aktivnosti dalje provoditi, a polučile su odlične rezultate.

Stoga ključnim dionicima adresiramo pitanje: „Što dalje?“ i „Kako djeci omogućiti nešto što je korisno za njih, a što su primijetili učitelji i roditelji, budući da je prestalo financiranje?“ Evo, na kraju sve ovisi o dobroj volji pojedinaca, učitelja i škola koji se hrabro hvataju ukoštac s problematikom obrazovanja romske populacije – ističe Maja Odrčić Mikulić, voditeljica projekta „IŠKULICĂ- ŠKOLICA jednakih mogućnosti u obrazovanju“.

“Radim kao romski pomagač u OŠ Pribislavec i na početku mog rada morali smo kucati od vrata do vrata i moliti roditelje da djecu pošalju u školu. Danas je situacija potpuno drugačija.“

U okviru projekta zaposleno je osam učiteljica razredne nastave koje su provodile aktivnosti u devet grupa, s time da je samo jedna učiteljica bila zaposlena na puno radno vrijeme.

Iako se ravnatelj Osnovne škole u Orehovici Branko Sušec slaže da je ovaj projekt hvalevrijedan, brine ga što ne postoji kontinuirani sustav financiranja produženog boravka. Primjerice, u školi u Orehovici ovo je već drugi takav projekt, prvi je bio financiran također iz EU fondova prije šest godina.

– I ovaj je nažalost trajao godinu dana, a za dalje nemamo rješenja. O tome koliki je to dobitak za djecu i školu ni ne treba govoriti.

Dakle, zadržavamo djecu što dulje u nekom organiziranom sustavu i to nakon nastave gdje im je osiguran stručni nadzor. Osim toga što napišu zadaću, dodatno uče, igraju se i sve ono što produženi boravak nosi. Naravno, vrijedno je i to što u to vrijeme djeca nisu na ulici ili bez kontrole – ističe ravnatelj Sušec.

– Na kraju sve ovisi o dobroj volji pojedinaca koji se hrabro hvataju u koštac s problematikom obrazovanja romske populacije – ističe Maja Odrčić Mikulić

Održivost takvih projekata na duže razdoblje problem je s kojim je upoznata i Međimurska županija, čija je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Blaženka Novak navela da „sve na kraju završi na Proračunu Međimurske županije i na aktivnostima ljudi koji u njoj rade“.

Rješenje vidi u angažiranju države koja je i zakonom zadužena za osiguranje obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine, koja bi trebala pokazati sustavno veći angažman nego što ga pokazuje u ovome trenutku.

– Naime, mi već 20-ak godina nastojimo ovaj problem sustavno riješiti da ne bismo morali te probleme rješavati svaki puta iznova kreiranjem novih projekata i borbom za njihovo financiranje jer to utječe na neprekidno izvođenje takvih aktivnosti.

Te aktivnosti imaju previše ciklički karakter, ovise o tome kad je moguće prijaviti neki projekt, kad se on odobri, kako se ta sredstva isplaćuju, a nije konačno rješenje – ističe pročelnica Novak i dodaje:

– Tu imamo dva problema, jedan je taj što ovakvim projektima Romima dajemo jedan nadstandard u obrazovanju, dakle romske obitelji dobivaju mnogo više od ostalih obitelji u smislu prijevoza, prehrane, nisu im toliko strogi imovinski cenzusi, ili ih uopće nema, kao što su za ostale obitelji. S druge strane, uz roditelje, netko drugi se brine o toj djeci: kako će doći u vrtić, kako će se vratiti iz vrtića, u produženom boravku također se netko brine o toj djeci, nije prepušteno samo općini i roditeljima, kao što je to prepušteno drugima.I sada svjedočimo dosta velikom pritisku da se za ostalu djecu organizira produženi boravak jer roditelji zapravo nemaju kud s djecom kad završi nastava ili prije nje – izjavila je pročelnica Novak.

Njezino je mišljenje da rezultati ovog projekta nisu onakvi kakve bismo očekivali jer još uvijek ima romske djece koja neredovito pohađaju nastavu i koja nisu u obitelji dovoljno motivirana za nastavak obrazovanja. To je posebice vidljivo u srednjim školama, ističe pročelnica, jer je srednjoškolsko obrazovanje krajnji rezultat obrazovnog procesa.

– Svi napore koje smo u tijeku osnovnoškolskog obrazovanja činili kao društvo te kao Županija i država, na kraju ipak ne pokazuju one rezultate koje smo očekivali. Veliki postotak učenika Roma napušta srednjoškolsko obrazovanje, iako moram pohvaliti državu da je jako dobro riješila poticaje učenicima u srednjim školama koji imaju osigurane stipendije, smještaj u domove i slično.

No, ipak se pokazuje jako velika potreba da se na nivou države aktivnostima, programima, podrškom sustavno riješi pitanje podrške u osnovnom obrazovanju – navodi Blaženka Novak.

Zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Elvis Kralj je zadovoljan rezultatima ovog projekta te smatra da je korisno organizirati aktivnosti poput ovoga produženog boravka.

– Moramo biti jako zadovoljni imajući u vidu da smo unatrag 10-ak godina imali dosta nizak odaziv romske djece u obrazovni sustav. Inače radim i kao romski pomagač u OŠ Pribislavec i na početku mog rada morali smo kucati od vrata do vrata i moliti roditelje da djecu pošalju u školu. Danas je situacija potpuno drugačija, sva su obuhvaćena osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem, imamo kvalitetne predškole koje pripremaju djecu da usvoje sve moguće vještine koje će im biti korisne za praćenje redovnog nastavnog programa – zaključuje Elvis Kralj.