Povežite se s nama

Život i društvo

Projektni “bum” u Breznici, stiže sve više mladih obitelji

Objavljeno:

- dana

Naime, najvažniji općinski projekt prošle, 2020. godine bio je uređenje potkrovlja Dječjeg vrtića “Pčelica” Bisag. Cijeli projekt stajao je 582.175 kuna, a Varaždinska županija projekt je sufinancirala s 250.000 kuna.

Na pitanje kako zamišlja Breznicu kao idealnu Općinu Stjepan Krobot načelnik Općine Breznica odgovara:

– Mislim da idealna općina ne postoji. Način života se ubrzano mijenja, samim time i potrebe i želje građana. Već 20 godina koliko sam načelnik sve potrebe naših građana pomno pratimo i pokušavamo ih zadovoljiti, naravno koliko je to moguće. S obzirom na skroman proračun, mislim da se napravilo jako puno.

Naime, najvažniji općinski projekt prošle, 2020. godine bio je uređenje potkrovlja Dječjeg vrtića „Pčelica“ Bisag. Cijeli projekt stajao je 582.175 kuna, a Varaždinska županija projekt je sufinancirala s 250.000 kuna. Time je kapacitet vrtića povećan na 70-ero djece.

Mnogo djece

– Imamo mnogo djece iz okolnih općina i gradova, što nas veseli. Također, moram istaknuti da su nam se u Općinu doselile tri mlade obitelji i njihov glavni razlog je upravo općinski dječji vrtić – dodao je Krobot i naglasio da je Općina prošle godine sa 621.040 kuna sufinancirala rad Dječjeg vrtića „Pčelica“.

Također, Općina je prošle godine osigurala bilježnice i radne bilježnice za djecu OŠ Bisag i djecu iz Breznice koja pohađaju OŠ Breznički Hum. To je stajalo 69.898,81 kunu, a izrađen je i projekt sportske dvorane OŠ Bisag.

Sufinancirana je i izgradnja prilaznog puta i parkirališta OŠ Bisag. Nositelj projekta bila je OŠ Bisag s 46 % sredstava (25.000 kuna), a Općina Breznica sudjelovala je s 54 % ili 29.631,25 kuna. Općina je iz proračuna za stipendije 13-ero studenata izdvojila 89.400 kuna. Za DVD-ove je izdvojeno 244.970 kuna, a za ostale općinske udruge 149.418 kuna.

U centru Breznice prošireno je igralište i uređene su zelene površine, a modernizirane su mnoge nerazvrstane ceste.

Nerazvrstane ceste

Čak pet cesta sufinancirano je od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU kroz Program o d r ž i v o g razvoja lokalne zajednice u iznosu od 200.000 kuna. Modernizirane su ceste Bisag-Tkalec, Drašković-Pilko, Drašković-Vodošek, Jarek-Bisaški- Ivančani i Jarek Bisaški -Štabi.

Također, modernizirane su ceste Bisag-Kamen, Bisag-Ivok, Drašković-Opčević, dok se gradi nastavak potonje.

Isto tako, modernizirana je javna rasvjeta. Zastarjela rasvjeta zamijenjena je novim LED svjetiljkama u naseljima Jarek Bisaški, Podvorec i Mirkovec Breznički uz državnu cestu DC3 te u naseljima Borenec i Čret Bisaški u cijelosti. Cijeli projekt stajao je 324.525 kuna, a projekt je sufinanciran od strane Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja kroz Poziv za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u iznosu od 132.248 kuna. Prošle godine završen je i projekt rekonstrukcije Parka hrvatskih branitelja u Bisagu u vrijednosti od 295.907 kuna, a kroz Program ruralnog razvoja RH odobreno je sufinanciranje u iznosu od 215.574 kune. Uređen je i Društveni dom u Bisagu te izgrađena bina.

Općina je sufinancirala i projekt izvanrednog održavanja i izgradnje nogostupa uz županijsku cestu ŽC 2244 u Bisagu. Nositelj projekta bila je Županijska uprava za ceste Varaždinske županije sa 75 % sredstava (433.652,15 kuna), a Općina Breznica sudjelovala je s 25 % ili 144.550,72 kune.

Modernizacija

U 2021. godini uređena je odvodnja asfaltnog platoa uz Društveni dom Bisag, a započeti su projekti modernizacije nerazvrstanih cesta u provedbi u 2021. godini. Za iste je odobreno sufinanciranje Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice u iznosu od 150.000 kuna.

Planira se i zamjena zastarjele javne rasvjete novim LED svjetiljkama u naseljima Breznica, Drašković, Jarek Bisaški, Jales Breznički i Tkalec. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 350.000 kuna, a planirano je sufinanciranje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja kroz Poziv za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda.

Također planira projekt uređenja i opremanje postojećeg dječjeg igrališta i okoliša igrališta u Breznici. Procijenjena vrijednost projekta je 290.000 kuna, a planirano je sufinanciranje iz fondova Eu kroz Program ruralnog razvoja RH.

Ovih Dana trebaju početi radovi na uređenju odvodnje oborinskih voda i gradnji nogostupa u Breznici uz DC-3.

– Mnogo toga se napravilo, a vjerujem da će moj tim i nastaviti – zaključio je Krobot.

Život i društvo

Vitamin A za bolji vid, jači imunitet i pravilan razvoj stanica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vitamin A je prvi otkriveni vitamin topljiv u mastima, a identificiran je 1913. godine. Kao i brojni drugi vitamini, i ovaj ima mnoge važne uloge u organizmu.

Naime, vitamin A pomaže u očuvanju zdravlja očiju – sudjeluje u sintezi fotopigmenta iz oka koji ima ključnu ulogu u prilagodbi oka na svjetlost, piše portal Vitamini.hr. Ovaj vitamin ima i imunološku funkciju. Njegov deficit oslabljuje imunološki sustav, što nas čini podložnijima različitim infekcijama. Neophodan je za pravilan rast i razvoj svih stanica, stoga je adekvatan unos od izrazite važnosti za djecu i adolescente. Osim toga, vitamin A ima i reproduktivnu funkciju, odnosno nužan je za pravilan razvoj embrija u maternici.

Deficit vitamina A

Simptomi nedostatka ovog vitamina su opadanje kose, razna kožna oboljenja, suhoća očiju, slab rast noktiju, slaba zubna caklina, oslabljen vid noću i povećana osjetljivost na infekcije. Deficit vitamina A vodeći je uzrok sljepoće u zemljama u razvoju, dok u razvijenim zemljama većina ljudi osigurava dovoljno ovog vitamina putem pravilne prehrane.

Vitamin A najčešće se u hrani javlja u obliku retinola, a rijetko se pojavljuje u drugim oblicima ovog vitamina kao što su retinal ili retinoična kiselina, navodi portal Vitamini.hr. Dok se retinol nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla, neke vrste voća i povrća sadržavaju fitonutrijente koji se nazivaju karotenoidi, a koje naš organizam prema potrebi pretvara u vitamin A. Najpoznatiji takav karotenoid je beta-karoten, koji se naziva i provitamin A.

Rizična skupina za razvoj deficita vitamina A su vegani, s obzirom na to da se vitamin A nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla. Iako se provitamin vitamina A nalazi u brojnom voću i povrću, sav provitamin A se ne pretvara u retinol, odnosno aktivni oblik vitamina A.

Odgovarajuća prehrana

Potrebe za vitaminom za vitaminom A moguće je zadovoljiti odgovarajućom prehranom, odnosno unosom namirnica koje su bogate ovim vitaminom, kao što su goveđa, janjeća i guščja jetra, masna riba i riblje ulje, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, tamnozeleno lisnato povrće (špinat, blitva, kelj), voće i povrće žute, odnosno narančaste boje (bundeva, batat, mrkva, dinja, marelica, breskva), rajčice te obogaćene namirnice poput mliječnih proizvoda, margarinskih namaza i žitarica.

S obzirom na to da je vitamin A topljiv u mastima, apsorpcija je puno bolja ako se navedeni vitamin konzumira zajedno s izvorom masti. Većina namirnica životinjskog podrijetla koje su izvori vitamina A bogata je i mastima, ali to se ne odnosi i na izvore provitamina A iz namirnica biljnog podrijetla, stoga je dobro salatu obogatiti s nekoliko kapi maslinova ulja, a pire pripremiti od batata ili bundeve sa žličicom maslaca.

I dok većina ljudi može putem hrane unijeti preporučenu dnevnu dozu, osobe koje imaju dijagnosticiran deficit ovog vitamina ili osobe s povećanim potrebama te vegani mogu imati koristi od vitamina A u obliku dodatka prehrani.

Prekomjerni unos

Prekomjerni unos vitamina A može uzrokovati hipervitaminozu, koja se može javiti kao posljedica pretjerane konzumacije vitamina A iz dodataka prehrani te pretjeranom konzumacijom jetara ili ribljeg ulja. Suprotno tomu, visok unos provitamina A ne može uzrokovati hipervitaminozu.
Neki od simptoma i posljedica toksičnosti uključuju mučninu, povraćanje, glavobolju, zamućenje vida, bol u kostima i zglobovima, suhu kožu te slab apetit.

Nastavite čitati

Život i društvo

Nova odličja za Vinariju Kopjar na „International Wine Challengeu“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vinarija Kopjar nastavlja pobjednički niz – s međunarodnog ocjenjivanju vina „International Wine Challenge“ vraća se s čak pet priznanja.

Za svoj Kopjar Cuvee ’19. osvojili su srebro te se ubrajaju u jednu od 13 hrvatskih srebrnih medalja osvojenih na ovogodišnjem IWC-u. Broncu osvajaju za svoj Rajnski Rizling ’19. i Pinot Noir ’18. dok Cabernet Sauvignon ’18. i Chardonnay ’18. dobivaju preporuke.

Veliko je to priznanje koje nas ispunjava ponosom, naime International Wine Challenge je najrigoroznije, nepristrano i najutjecajnije svjetsko godišnje natjecanje vina, izjavio je Robert Kopjar, vlasnik vinarije, ističući da ga stoga rezultat još više veseli.

Robert Kopjar

Cuvée Kopjar sve je vino vrhunskih restorana, a odlikuju ga svježina, voćnost i niski alkoholi. Maštoviti je to blend u kojem Sauvignon Blanc unosi arome bazge, lipe i herbalnosti, Rajnski Rizling osigurava strukturu, kiselu kralježnicu i note bijelog cvijeća te zrelih jabuka dok Muškat Žuti i Manzoni Bianco eksplozivno šire cijelu aromatsku kompoziciju notama breskve, kruške te mednih nota. Jedno od rijetkih vina koje sjedinjuje pitkoću i seriozni nastup.

Vina Kopjar potražite na prodajnim mjestima: Bio i Bio, Comet, Enozoik, Magma, Roto Dinamic, Suvenirnica Varaždinskih vijesti, Vivat, Vrutak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!