Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je 2021. godine registrirana 323.351 osoba s dijabetesom, a uz još 40 % nedijagnosticiranih ukupni broj oboljelih se procjenjuje na više od 500.000 te je u 2021. evidentirano 45.532-oje osoba s novootkrivenom šećernom bolešću. Dijabetes je vodeći uzrok smrti 8,2 % ukupno umrlih osoba, i nalazi se na visokom trećem mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2020. godini.

Podrška i savjeti

Uzimajući u obzir ove podatke, Općina Nedelišće, u partnerstvu s Međimurskom županijom i Udrugom dijabetičara Nedelišće, pokrenula je projekt „Zdrovje prije sega“. Putem aktivnosti projekta nastojat će se promicati zdrav način života, razvijati pravilne prehrambene navike, utjecati na povećanje tjelesne aktivnosti te educirati o načinu borbe sa stresom s ciljem očuvanja i unaprjeđenja zdravlja svih žitelja Međimurske županije, što će u konačnici doprinijeti smanjenju pojavnosti dijabetesa i drugih oboljenja.

Projekt je vrijedan 499.911,98 kuna te je financiran sredstvima Europskoga socijalnog fonda, a projektne aktivnosti predstavio je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak.

U planu je nekoliko sportskih manifestacija: „Zabij gol dijabetesu“, „Nedelski obiteljski mini maraton“, dječja biciklijada, biciklijada odraslih i nordijsko hodanje (šetnja po šumskim stazama), kao i aktivnosti prevencije šećerne bolesti.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježit će se na tri lokacije, u Orehovici, Nedelišću i Štrigovi, a održat će se i Dani otvorenih vrata Udruge dijabetičara Nedelišće, kao i radionice zdrave prehrane, psihološka predavanja „Psihološki kutak“ i radionice na temu prevencije bolesti dijabetesa i ostalih bolesti.

Kako bi se sudionicima pružila najbolja podrška i savjeti, u aktivnosti će se uključiti liječnici i zdravstveni djelatnici Županijske bolnice Čakovec. Podršku projektu dao je ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović, koji je istaknuo da ga veseli što su aktivnosti namijenjene i najmlađima, jer je svaka aktivnost kojom se usađuju zdrave navike dobro došla, a s prevencijom je bitno početi što ranije.

– Drago mi je što je projekt započeo u godini u kojoj Međimurje ponosno nosi titulu Europske regije sporta, a Međimurska županija podržava svaki projekt kojim se pridonosi poboljšanju kvalitete života građana – poručio je župan Međimurske županije Matija Posavec.

U projekt će se aktivno uključiti i članovi Udruge dijabetičara Nedelišće koji će svoje iskustvo i znanje u borbi s dijabetesom nastojati što bolje iskoristiti organizacijom preventivnih aktivnosti poput predavanja „Psihološki kutak“, „Halo, Halo“ telefonskih konzultacija i radionica pripreme zdravih obroka.

Izradit će se i priručnik s receptima zdrave hrane koji će se distribuirati vrtićima, školama i udrugama kako bi se doprinijelo prevenciji bolesti dijabetesa od najranije dobi u budućnosti, a jedna od prvih aktivnosti projekta održat će se u nedjelju, 11. rujna, kada će se u Nedelišću organizirati velika biciklijada.

Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 783 milijuna do 2045. godine. Podatak je to koji je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Naime, navode da svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (tzv. preddijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6,7 milijuna ljudi, odnosno jedna osoba svakih pet sekundi, a gotovo polovina je mlađa od 60 godina.

Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti.

U doba pandemije

Šećerna bolest povezana je s povećanim rizikom teške bolesti te višom smrtnošću u oboljelih od COVID-a 19. Svjetski podaci tako navode i do 2,4 puta veći rizik od teške infekcije i do 3 puta veći rizik od smrti u osoba s dijabetesom, a istraživanja provedena u Hrvatskoj ukazuju na sličnu situaciju.

Dodatni izazov u doba pandemije predstavlja i osiguravanje uobičajene i neophodne zdravstvene zaštite kroničara. Analize ukazuju da kao rezultat pandemije osobe sa šećernom bolešću imaju reducirane kontakte s svojim liječnicima, što dovodi do smanjene kvalitete zdravstvene zaštite i smanjene adherencije liječenju, samokontrole, redovite tjelesne aktivnosti i pridržavanja prehrambenih smjernica.

Više je akutnih komplikacija bolesti, a kao posljedica pogoršanje regulacije u budućnosti se mogu očekivati još učestalije kronične komplikacije bolesti.

Rizični čimbenici

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici.

Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje triput tjedno.

Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije): pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor, zamućen vid, usporeno cijeljenje rana, smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

– Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u vaše zdravstveno stanje i može znati treba li vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu, jer se tako dobije kompletna slika vašeg zdravstvenog stanja – objašnjavaju iz HZJZ-a.