Povežite se s nama

U fokusu

Više od milijuna kuna je lani uloženo u prometnice u Svetom Iliji

Objavljeno:

- dana

INVESTICIJE

– U modernizaciju cesta na području Općine Sveti Ilija u prošloj godini uloženo je gotovo 1.182.683 kuna.

Riječ je o jednoj od najvećih investicija na području Općine – rekao je Marin Bosilj, načelnik Općine Sveti Ilija, govoreći o najznačajnijim projektima i investicijama na području te općine koje su obilježile prošlu godinu.
Ova općina, u kojoj, prema posljednjem popisu stanovnika iz 2011. godine, živi 3.511 stanovnika, kontinuirano ulaže značajna financijska sredstva u modernizaciju prometne infrastrukture na svom području, čime se poboljšava prometna povezanost te se povećava kvaliteta života mještana ove općine.

Uređene ulice

– Zahvaljujući dobro pripremanom projektu, Općina Sveti Ilija je uspjela dobiti 450.000 kuna na natječaju “Program održivog razvoja lokalne zajednice 2016.” Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, dok je dodatnih 140.000 kuna osigurano prijavom na natječaj koji je objavilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Projekt je realiziran sredinom studenoga, a modernizirane su ulice u naseljima Sveti Ilija, Beletinec, Doljan – Seketin, Seketin – Doljan, Seketin, Žigrovec i Križanec – istaknuo je Bosilj.

Među projektima važnima za poboljšanje prometne sigurnosti na području Općine su projekti izgradnje nogostupa u Tomaševcu Biškupečkom i Križancu, koji su privedeni kraju.
– Ovaj vrijedan projekt, koji je Općina Sveti Ilija realizirala u suradnji sa ŽUC-om, obuhvaćao je široke iskope u trasi za proširenje kolnika, zasjeka i prilaznih putova, izgradnju odvodnje oborinskih voda, postavljanje rubnika i asfaltiranje. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 1.013.153,78 kuna. U cilju potpunog spajanja dionice nogostupa od Turčina do Beretinca potrebno je u narednom razdoblju nastaviti s izgradnjom 300 metara dugačkog nogostupa na dionici Križanec – Doljan, za koju se nadamo da će u tijeku 2017. godine biti realizirana – rekao je Bosilj.

Tijekom prosinca nastavljena je izgradnja nogostupa u Vinogradskoj ulici, jedne od najprometnijih u Svetom Iliji, a nadamo se da će početkom ove godine biti nastavljeno s radovima.
– Nadamo se da će ŽUC iznaći sredstva da se do kraja godine nogostup završi u cijeloj dužini ulice. Cijena izgradnje ove dionice iznosila je 153.000 kuna, a financirali su je Općina Sveti Ilija i ŽUC – rekao je Bosilj.
Novi asfalt dobio je dio Ulice bana Jelačića u Tomaševcu Biškupečkom, a u Školskoj ulici u Svetom Iliji završeni su projekti za nogostup i smirivanje prometa.

Za pitku vodu

U prošloj godini Varkom je uložio značajna sredstva u rekonstrukciju vodovodnih mreža na području Općine u iznosu od 930.000 kuna, zahvaljujući čemu je nastavljena tradicija ulaganja u rekonstrukciju vodovodnih mreža.
– Od značajnih projekata na tom području svakako valja izdvojiti održavanje transportnog vodoopskrbnog sustava cjevovoda na dionici od Radićeve ulice u Beletincu do rešetkastog nosača Bednje u Krušljevcu, te održavanje vodoopskrbne mreže u Ulici bana Jelačića u Doljanu, a obavljena je i potpuna rekonstrukcija vodovodne mreže u dijelu Nazorove ulice u Žigrovcu. Navedeni projekti izvedeni su s ciljem rješavanja problema vodoopsrbe kućanstava pitkom vodom i zadovoljavanja kvalitete vodoopskrbnog sustava – rekao je načelnik Općine Sveti Ilija.

U toj općini nisu zapostavljena ulaganja u objekte koji će poboljšati društveni život mještana. Tako je prošle godine krenula adaptacija Društvenog doma u Beletincu, koji je građen 60-tih godina prošlog stoljeća.
– Prvi put je Dom adaptiran početkom 90-tih godina prošlog stoljeća, ali tavanski prostor nikada nije bio uređen. Stoga smo taj prostor željeli urediti i privesti svrsi. Za ovaj projekt osigurali smo 1,5 milijuna kuna, od čega smo većinu novca, više od milijun kuna, namaknuli kroz prijave na natječaje Ministarstva i fondova. Otvorenje je predviđeno u travnju ove godine, a prostor će primarno koristiti KUD Beletinec, no moći će ga koristiti i sve ostale udruge koje djeluju na području Beletinca, Krušljevca i drugih naselja s područja Općine – rekao je Bosilj.
Adaptacija Društvenog doma obuhvaćala je zamjenu dotrajaloga krovišta, uređenje tavanskog prostora, termoizolaciju, zamjenu stolarije, opremanje tavanskog prostora namještajem i novu fasadu.

U studenome su započeli radovi i na izgradnji Društvenog doma u Doljanu, investiciji vrijednoj 600.000 kuna. Radovi će se odvijati u fazama, a trenutno se izvode radovi prve faze, koja obuhvaća zemljane i betonske radove, zidarske, tesarske i limarske radove. Nakon što Dom bude gotov, moći će ga koristiti mještani, Mjesni odbor, Društvo za sport i rekreaciju te Udruga žena naselja Doljan.
Općina je u prošloj godini značajna sredstva uložila u obnovu sakralnih objekata. U adaptaciju kapelice Gospe Karmelske u Seketinu uloženo je 86.000 kuna, adaptirana je kapelica Pomoćnice kršćana u Svetom Iliji, a zamijenjena su dotrajala drvena vrata na kapelici svetog Florijana.
Uza sve to, mještani su sami izgradili kalvariju i križni put na Hosti u Beletincu, koju je u lipnju prošle godine blagoslovio varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak.

Za djecu i mlade

Općina Sveti Ilija vodi brigu o svojim učenicima i studentima. Tako je u prošloj godini nagradila učenike koji su bili uspješni na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, ali i studente. Nagrade i priznanja dobilo je ukupno 14-ero učenika iz OŠ “Vladimir Nazor” Sveti Ilija, šestero učenika iz OŠ Beletinec, jedan srednjoškolac te dvoje studenata. Općina stipendira redovne studente koji studiraju na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije u mjesečnom iznosu od 350 kuna, dok studenti koji studiraju na području drugih županija mjesečno dobivaju 500 kuna.
– Prošle godine redovnim i izvanrednim studentima podijelili smo božićnice u iznosu od 350 kuna – rekao je načelnik Općine Sveti Ilija, koja brine i o najmlađim mještanima.

Uz to što je povećano sufinanciranje smještaja djece u vrtićima za 33,33 %, pa se iz općinske blagajne izdvaja 600 kuna za prvo dijete, 650 za drugo i tako dalje, Općina je pokrenula uređenje, odnosno izgradnju dječjih igrališta. U naselju Beletinec, Doljan, Križanec, Krušljevec, Seketin, Sveti Ilija, Tomaševec Biškupečki i Žigrovec kupljeni su novi tobogani, ljuljačke i klackalice, na kojima će se, s obzirom na porast broja novorođene djece u prošloj godini, imati tko igrati!
– Nadamo se da će se takav trend nastaviti i u budućnosti. Tradicionalno darujemo novorođenčad, pa su tako potpore prošle godine dobile 42 bebe, od čega su 32 rođene u prošloj godini – rekao je Bosilj.
U Općini brinu o potrebitima i starijima, a uskoro će krenuti i tečaj informatike za odrasle i osobe starije životne dobi, u suradnji s osnovnim školama. I sve to uza skromni proračun.

– Unatoč svim preprekama, „maćehinskom“ odnosu središnje vlasti prema jedinicama lokalne samouprave, pretjeranom administriranju i zakonskim zavrzlamama, uspjeli smo realizirati sve zacrtane projekte i planove i tako unaprijediti život naših mještana. Planirani proračun za 2017. iznosi čak 16,4 milijuna kuna, no to je zato što su u njega ugrađeni mnogi programi i projekti koji su pripremani u prethodnom razdoblju, a jedan od najznačajnijih je izgradnja Dječjeg vrtića u Beletincu, projekt Aglomeracije i očuvanje kulturne i prirodne baštine. Ovaj proračun je ambiciozan, ali vjerujem da uz malo sreće možemo ostvariti što smo si zacrtali – zaključio je Bosilj.

Nagrada Ivici Minđeku

Ove godine Općina je prvi put dodijelila javna priznanja, koja su dodijeljena u povodu Dana Općine. Nagradu za životno djelo Općine Sveti Ilija i za posebni doprinos u Domovinskom ratu dobio je Ivica Minđek, brigadni general. Nagrade su dodijeljene Zlatku Kraljiću za unapređenje obrazovanja, a posthumno vlč. Vilimu Cecelji i vlč. Ivanu Koščaku. Priznanja za unapređenje gospodarstva i jačanje ugleda dobile su tvrtke Geobim d.o.o., Croma d.o.o. i Piteks d.o.o., a zahvalnice tvrtke Štromar d.o.o., Brežnjak – trans d.o.o., Transporti Martinez, Fidos d.o.o., Hrastek d.o.o., Gašo – proizvodnja, trgovina i usluge, Tokarska radiona Košćak Rajko, Tesarski i krovopokrivački obrt Barulek, Plin-mont, Cepanec – zajednički obrt za uzgoj cvijeća, OPG Josip Zeljak i OPG Marko Tkalčec. Medalje za opći razvoj demokracije i poseban doprinos u Domovinskom ratu dobili su posthumno Željko Holi, Stjepan Labaš i Dražen Obrstar.

Strategija razvoja, katastarska izmjera, gospodarenje otpadom…

– Jedan od naših najvažnijih ciljeva u 2016. godini bio je započeti izradu Strategije razvoja Općine Sveti Ilija za razdoblje od 2016. do 2021. godine, koja će uz jasnu viziju i cilj sadržavati i ključne razvojne projekte koji će utjecati na razvoj gospodarstva, infrastrukture i društvenih djelatnosti.
U prošloj godini započeo je postupak druge izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Sveti Ilija, a očekujemo da će uskoro početi javno izlaganje pred sudsko-katastarskom komisijom. Novom katastarskom izmjerom te uspostavom Katastra nekretnina ubrzat će se upis nekretnina kako u katastarskom, tako i u sustavu uknjižbe nekretnina, odnosno uskladit će se podaci iz dvaju sustava Katastra i Gruntovnice. Općina Sveti Ilija izradila je i Plan gospodarenja otpadom od 2016. do 2022. godine.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje