Povežite se s nama

U fokusu

Promjene u Upravnim odjelima Varaždinske županije: tko je otišao s mjesta pročelnika, a tko su novi?

Objavljeno:

- dana

OTKRIVAMO

Kao što je varaždinski župan Radimir Čačić najavio još u lipnju, nakon konstituiranja Županijske skupštine, reorganizirana je Županijska uprava. 

Broj Upravnih odjela s osam smanjen je na šest, a u protekla tri mjeseca raspisani su i natječaji za pročelnike četiri od ukupno šest novoformirana županijska Upravna odjela.

Nova lica u Varaždinskoj županiji

Još u lipnju je bilo jasno da će novi preustroj donijeti i kadrovske promjene u županijskim Upravnim odjelima, odnosno, da će biti imenovani i neki novi pročelnici. Čak se govorilo i o nekim konkretnim imenima. Spominjalo se tako da će mjesto pročelnice dobiti potpredsjednica Narodne stranke – Reformisti Natalija Martinčević, ali i Ivana Golubić Horvat, kandidatkinja te stranke za zamjenicu varaždinske gradonačelnice na zadnjim lokalnim izborima. 

Ivana Golubić Horvat iz Reformista nova je pročelnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i župana 

No, dok je Martinčević postala savjetnica župana, te je zaposlena u AZRI, što je na zadnjoj sjednici Županijske skupštine potvrdio sam Čačić, Golubić Horvat nova je pročelnica novoformiranog Upravnog odjela za poslove Skupštine i župana, koji je nastao spajanjem dva prijašnja: Upravnog odjela za poslove Skupštine i opće poslove i Upravnog odjela za poslove župana. S obzirom da je riječ o Upravnom odjelu koji usko surađuje sa županom, ne čudi da je za pročelnicu imenovana osoba koja je član Reformista, a u koju župan, očito, ima povjerenja.
Do promjena je došlo i u nekadašnjem Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo kojeg je vodio HNS-opv Mario Sačić, a čije poslove je sada preuzeo Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša. S obzirom na najavljene projekte koji bi se trebali financirati iz EU, od kojih je svakako najznačajniji projekt „Čačićeve brze pruge, radi se o vrlo važnom Upravnom odjelu čija je pročelnica postala Slađana Miočić. Iako je varaždinskoj javnosti Miočić relativno nepoznata, Čačić je s njome već surađivao. U vrijeme Vlade Ivice Račana, 2002. i 2003. godine, kada je Čačić bio ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo, Miočić je bila zamjenica ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Bože Kovačevića. U međuvremenu je još radila u FINI, a bila je i zamjenica ravnatelja državne Agencije za investicije i konkruretnost.

Bez promjena u poljoprivredi i prosvjeti

U zdravstvu Varaždinske županije u zadnjih osam godina nije bilo nikakvih značajnijih investicija, pa odlazak dosadašnje pročelnice Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb Ruže Jelovac iz SDP-a ne iznenađuje.

Opstali: Dosadašnji pročelnici Vincek i Huđek i dalje vode upravne odjele za poljoprivredu, odnosno prosvjetu

 

Dr. sc. Miroslav Huđek i dalje je zadužen za prosvjetu, kulturu i sport a dr. sc. Dragutin Vincek poljoprivredu i ruralni razvoj

Nova pročelnica novog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i civilno društvo je Lovorka Horvat.
HDZ je, navodno, trebao dobiti pročelnika bivšeg Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša, čije je poslove sada preuzeo novi Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj. No te je planove, kako smo neslužbeno doznali, pomrsio stari pročelnik koji se javio na raspisani natječaj za pročelenika i prošao. Tako je dr. sc. Dragutin Vincek pročenik Upravnog dojela za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Preustroj i reorganizacija „preživio“ je još jedan pročelnik: dr. sc. Miroslav Huđek. Doduše, za Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport nije ni bio raspisan natječaj. Huđek, podsjećamo, za prosvjetu bio zadužen i u vrijeme kad je Čačić prvi puta bio župan, ali u vrijeme HSS-ovog župana Zvonimira Sabatija i posljednjeg, HNS-ovog Predraga Štromara.

Upravni odjel za gospodarstvo, financije i europske poslove bez pročelnika

Jedino Upravni odjel za gospodarstvo, financije i europske poslove, koji je preuzeo poslove Upravnog odjela za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske poslove i Upravnog odjela za proračun i javnu nabavu nema pročelnika.  – Postupak raspisivanja natječaja za imenovanje pročelnika/ce Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i europske poslove je u tijeku – izvjestili su iz Varaždinske županije.  Odjel trenutno ima privremenu pročelnicu, a to je Larisa Križan Breljak.

Hoće li bivši pročelnici Mario Sačić i Ruža Jelovac ostati raditi u Županiji? Iz Varaždinske županije su izvjestili da su donijeti Pravilnici o unutarnjem radu Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša i Upravnog odjela za zdravstvo socijalnu skrb i civilno društvo te će službenici u zakonskom roku rasporediti na radna mjesta. Koja konkretno, nisu naveli.

 

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA/Regionalni tjednik; Varaždinska županija

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje