Povežite se s nama

U fokusu

Prosječna plaća u Hrvatskoj je 1.315 eura, ali mnogi rade za puno manje

Objavljeno:

- dana

U Hrvatskoj je u ovogodišnjem lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1.315 eura, što je za 11,6 posto više nego u lipnju lani, ali i 0,7 posto manje u odnosu na svibanj 2024., objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH u lipnju je iznosila 1.819 eura, što je realno više za 11,7 posto u odnosu na godinu ranije, ali i 0,7 posto niže nego u svibnju, prenosi HRT.

DZS pritom navodi da je u lipnju 2024. bilo prosječno 159 plaćenih sati, što je u odnosu na svibanj niže za 12,6 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za lipanj 2024. iznosila je 8,04 eura, što je u odnosu na svibanj 2024. za 12,9 posto više, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 24,8 posto više. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za lipanj 2024. iznosila je 11,11 eura, što je u odnosu na svibanj 2024. za 12,8 posto više, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 24,7 posto više.

Po podacima DZS-a, najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u lipnju, od 1.981 euro, u pravnim je isplaćena u djelatnosti zdravstvene zaštite, dok je najniža od 845 eura bila u proizvodnji odjeće. U proizvodnji odjeće u lipnju je bila i najniža prosječna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama, 1.091 euro, dok je najviša od 2.942 eura bila u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih derivata.

Iz DZS-a ističu i da je medijalna neto plaća za lipanj 2024. iznosila 1.106 eura, a medijalna bruto plaća 1.498 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prvoj polovini 2024. iznosila je 1.297 eura, što je nominalno za 15,5, a realno za 11,5 posto više nego u istom polugodištu 2023. Viša je bila i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome, nominalno za 15,6, a realno za 11,6 posto, s iznosom od 1.788 eura u lipnju 2024.

U fokusu

U Hrvatskoj raste broj siromašnih, a evo kakva je situacija u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otrkivaju novi podaci Europskog statističkog ureda.

Udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji lani iznosio 20,7 posto u odnosu na predlanjskih 19,9 posto.

Najgora je situacija u regiji Panonske Hrvatske (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva (predlani ih je bilo 27,8 posto), piše Danica.hr.

U Jadranskoj Hrvatskoj (cijela obala) 18,9 posto stanovnika bilo je u riziku od siromaštva (predlani 20,5 posto), Sjevernoj Hrvatskoj (Koprivnica, Međimurje, Varaždin, Zagorje, Zagrebačka županija) 18,6 posto (u odnosu na ranije podatke od 17,3 posto), a Gradu Zagrebu 11,9 posto (predlani 11,2 posto).

Na razini cijele Europske unije stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto stanovništva. U 19 regija diljem EU udio ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi najmanje 35 posto, a većina tih regija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.

Manje od deset posto ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet regija: to su glavne regije Češke i Poljske, regije u susjedstvu Praga te dvije sjeverne talijanske regije.

U Hrvatskoj je lani, prema podacima Eurostata, čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem. Manje od četvrtine ljudi imalo je taj problem u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu i Finskoj, a najgore je u Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (78 posto).

U svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta.

Razlika je najveća u Hrvatskoj gdje je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti. Najmanja je razlika bila u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj (1,3 puta više), navodi se u godišnjoj statističkoj publikaciji Eurostata.

Izvor: Danica.hr

Nastavite čitati

U fokusu

Državni službenici moći će raditi od kuće tri dana u tjednu, uključujući petak i ponedjeljak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Novom uredbom državnim će službenicima biti omogućeno da od kuće rade tri dana u tjednu, uključujući petak i ponedjeljak, a tome će odlučivati nadređeni službenik odgovoran za funkcioniranje tijela, poručila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Fadila Bahović.

-Pojavila su se neka kriva tumačenja i dezinformacije o tome da uredba brani rad od kuće petkom ili ponedjeljkom, no moram reći da  to nije točno. Uredba ne brani takvu mogućnost – izjavila je Bahović u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, komentirajući javnu raspravu o Prijedlogu uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i na daljinu u državnoj službi, piše Poslovni.hr.

Kada je riječ o povremenom radu, prijedlog uredbe predviđa obavezna najmanje dva dana rada u tjednu u prostoru državnog tijela.

-Službenici mogu raditi od kuće bilo koji dan u tjednu, a  koji će to dan biti ovisi o čelniku odgovornom za rad tijela – poručila je.

Uvođenjem tog modela rada u državnu službu željelo se osigurati veću ravnotežu između privatnog i poslovnog života, no računa se vodilo i o zadovoljstvu građana pruženim uslugama.

-Potenciralo se i pitanje zašto to nije pravo službenika, već samo mogućnost rada od kuće. To ne može biti pravo jer ni jedna članica EU nije to propisala kao pravo i zato što je poslodavac, čelnik tijela, odgovoran za nesmetano funkcioniranje i pružanje usluga građanima – rekla je Bahović.

Poručila je da postoje poslovi koji se ne mogu raditi od kuće petkom, jer je možda baš petak udarni dan.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje