U Hrvatskoj čak dvostruko više ljudi ima klimu nego prije 10 godina
Broj kućanstava u Hrvatskoj koja posjeduju klima uređaj više se nego udvostručio u proteklih deset godina, piše Danica. Kako smo otkrili iz...
U Hrvatskoj je u ovogodišnjem lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1.315 eura, što je za 11,6 posto više nego u lipnju lani, ali i 0,7 posto manje u odnosu na svibanj 2024., objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH u lipnju je iznosila 1.819 eura, što je realno više za 11,7 posto u odnosu na godinu ranije, ali i 0,7 posto niže nego u svibnju, prenosi HRT.
DZS pritom navodi da je u lipnju 2024. bilo prosječno 159 plaćenih sati, što je u odnosu na svibanj niže za 12,6 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za lipanj 2024. iznosila je 8,04 eura, što je u odnosu na svibanj 2024. za 12,9 posto više, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 24,8 posto više. Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za lipanj 2024. iznosila je 11,11 eura, što je u odnosu na svibanj 2024. za 12,8 posto više, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 24,7 posto više.
Po podacima DZS-a, najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u lipnju, od 1.981 euro, u pravnim je isplaćena u djelatnosti zdravstvene zaštite, dok je najniža od 845 eura bila u proizvodnji odjeće. U proizvodnji odjeće u lipnju je bila i najniža prosječna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama, 1.091 euro, dok je najviša od 2.942 eura bila u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih derivata.
Iz DZS-a ističu i da je medijalna neto plaća za lipanj 2024. iznosila 1.106 eura, a medijalna bruto plaća 1.498 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prvoj polovini 2024. iznosila je 1.297 eura, što je nominalno za 15,5, a realno za 11,5 posto više nego u istom polugodištu 2023. Viša je bila i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome, nominalno za 15,6, a realno za 11,6 posto, s iznosom od 1.788 eura u lipnju 2024.
Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otrkivaju novi podaci Europskog statističkog ureda.
Udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji lani iznosio 20,7 posto u odnosu na predlanjskih 19,9 posto.
Najgora je situacija u regiji Panonske Hrvatske (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva (predlani ih je bilo 27,8 posto), piše Danica.hr.
U Jadranskoj Hrvatskoj (cijela obala) 18,9 posto stanovnika bilo je u riziku od siromaštva (predlani 20,5 posto), Sjevernoj Hrvatskoj (Koprivnica, Međimurje, Varaždin, Zagorje, Zagrebačka županija) 18,6 posto (u odnosu na ranije podatke od 17,3 posto), a Gradu Zagrebu 11,9 posto (predlani 11,2 posto).
Na razini cijele Europske unije stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto stanovništva. U 19 regija diljem EU udio ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi najmanje 35 posto, a većina tih regija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.
Manje od deset posto ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet regija: to su glavne regije Češke i Poljske, regije u susjedstvu Praga te dvije sjeverne talijanske regije.
U Hrvatskoj je lani, prema podacima Eurostata, čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem. Manje od četvrtine ljudi imalo je taj problem u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu i Finskoj, a najgore je u Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (78 posto).
U svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta.
Razlika je najveća u Hrvatskoj gdje je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti. Najmanja je razlika bila u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj (1,3 puta više), navodi se u godišnjoj statističkoj publikaciji Eurostata.
Izvor: Danica.hr
Novom uredbom državnim će službenicima biti omogućeno da od kuće rade tri dana u tjednu, uključujući petak i ponedjeljak, a tome će odlučivati nadređeni službenik odgovoran za funkcioniranje tijela, poručila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Fadila Bahović.
-Pojavila su se neka kriva tumačenja i dezinformacije o tome da uredba brani rad od kuće petkom ili ponedjeljkom, no moram reći da to nije točno. Uredba ne brani takvu mogućnost – izjavila je Bahović u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, komentirajući javnu raspravu o Prijedlogu uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i na daljinu u državnoj službi, piše Poslovni.hr.
Kada je riječ o povremenom radu, prijedlog uredbe predviđa obavezna najmanje dva dana rada u tjednu u prostoru državnog tijela.
-Službenici mogu raditi od kuće bilo koji dan u tjednu, a koji će to dan biti ovisi o čelniku odgovornom za rad tijela – poručila je.
Uvođenjem tog modela rada u državnu službu željelo se osigurati veću ravnotežu između privatnog i poslovnog života, no računa se vodilo i o zadovoljstvu građana pruženim uslugama.
-Potenciralo se i pitanje zašto to nije pravo službenika, već samo mogućnost rada od kuće. To ne može biti pravo jer ni jedna članica EU nije to propisala kao pravo i zato što je poslodavac, čelnik tijela, odgovoran za nesmetano funkcioniranje i pružanje usluga građanima – rekla je Bahović.
Poručila je da postoje poslovi koji se ne mogu raditi od kuće petkom, jer je možda baš petak udarni dan.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.