Povežite se s nama

U fokusu

Prošlo 30 godina od tragedije u Podrutama – gradonačelnik Jenkač: Ovaj gnjusan zločin dio je povijesti priznanja Republike Hrvatske!

Objavljeno:

- dana

U petak je kod komemorativne kapele u Podrutama obilježena 30. godišnjica pogibije petorice mirovnih promatrača Europske zajednice koji su stradali 7. siječnja 1992. kada je njihov nenaoružan helikopter oborio MIG-21 tadašnje JNA.

Četiri Talijana i jedan Francuz, promatrači Europske zajednice, pukovnik Enzo Venturini, poručnici Marco Matta, Silvano Natale i Fiorenzo Ramacci te natporučnik Jean Loup Eychenne poginuli su u raketnom napadu na nenaoružani helikopter kojim su se članovi mirovne misije vraćali iz Mađarske u Hrvatsku.

Na mjestu njihove pogibije vijence su uz gradonačelnika Novog Marofa i saborskog zastupnika Sinišu Jenkača položili i izaslanik Predsjednika RH Dragutin Lozančić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Bušić, izaslanik predsjednika Vlade, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, Ilario Schettino iz Veleposlanstva Talijanske Republike, izaslanica veleposlanika Francuske Republike Florence Skrlj te varaždinski župan Anđelko Stričak.

Kako je naglasio gradonačelnik Jenkač riječ je o gnjusnom zločinu od kojeg je prošlo 30 godina i kojeg se još uvijek sjećaju svi stanovnici Novog Marofa i čitavog ovog kraja.

-On nije samo utkan u sjećanja stanovnika čitavog ovog kraja, on je dio čitave Republike Hrvatske i povijesti dobivanja međunarodnog priznanja. On je i jedan od dokaza politike koju je vodio dr. Franjo Tuđman i svega onog što se komuniciralo prema Europskoj zajednici da je Hrvatska žrtva, a tadašnji komunistički režim i JNA zločinac koji nas želi spriječiti u težnjama samostalnosti, vlastite države i odlučivanja o vlastitoj politici – poručio je Jenkač.

Dodao je kako nažalost režim koji je bio na izdisaju nije prezao ni pred ovakvim zločinima.

-Taj zločin pokazuje koliko jugokomunistički režim nije bio dobar te da su težnje hrvatskog i ostalih naroda za stvaranjem vlastite države bile razumljive – zaključio je.

Izaslanik Predsjednika Dragutin Lozančić naglasio je važnost uloge europskih promatrača koji su širili istinu o svemu što se događalo u Hrvatskoj.

-To je bilo iznimno važno za afirmaciju pravednosti naše borbe za slobodu i za međunarodno priznanje – napomenuo je Lozančić.

Ministar Grlić Radman poručio je kako je ovaj tragičan zločin ubrzao međunarodno priznanje Republike Hrvatske, ali i pokazao svu narav velikosrpske politike.

-Mislim da je to i bio na neki način pokušaj da se zaustavi demokratizacija i osamostaljenje onih država koje su živjele u totalitarnom režimu – rekao je ministar.

Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Bušić izrazila je nadu u daljnje čuvanje mira i uspomene na ove hrabre ljude koji su na ovim prostorima položili svoje živote.

Obilježavanju su prisustvovali i predstavnici talijanskog i francuskog veleposlanstva, Ilario Schettino i Florence Skrlj koji su naglasili važnost Europske unije i zajedničkih vrijednosti i ciljeva država članica, dok je župan Stričak napomenuo kako se Hrvatska u Domovinskom ratu suočila s brutalnom agresijom koju je na današnji dan prije 30 godina uvidjela i međunarodna zajednica.

-Mir, stabilnost, sigurnost nemaju alternative ni tada, a ni danas – kazao je Stričak dodavši kako su svi ključni događaji u stvaranju naše domovine bili vezani uz područje Varaždinske županije.

Kako je istaknuo, zarobljavanje cijelog korpusa tadašnje JNA je poslalo jasnu, snažnu poruku da se Hrvatska, hrvatski narod, hrvatski građani mogu i obraniti, a potom i osloboditi.

-Uz simbol stradavanja, Vukovar, vezani su naši policajci, naši gardisti uz Knin kao simbol pobjede i završetka rata, a uz Podrute ubrzano međunarodno priznanje Hrvatske – zaključio je župan.

U fokusu

Rasprava vijećnika: u OB Varaždin nakon obnove i dalje plahte na prozorima, a u Toplicama već otpada fasada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vijećnici Županijske skupštine Varaždinske županije na sjednici održanoj 18. svibnja jednoglasno su prihvatili svih 20 točaka dnevnog reda, među kojima je i točka vezana uz rad i poslovanje zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Varaždinska županija.

Podsjetimo, riječ je o šest zdravstvenih ustanova, od kojih su s viškom prihoda na kraju 2021. godine poslovali Zavod za javno zdravstvo, Dom zdravlja, Ljekarna i Zavod za hitnu medicinu, dok su Opća bolnica Varaždin i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice ostvarile manjak. 

– Kada promatramo rezultat poslovanja svih zdravstvenih ustanova u prošloj godini, vidljiv je manjak prihoda od 57 milijuna kuna, a pribroje li se tome rezultati poslovanja iz prijašnjih godina, ustanove su na kraju 2021. ostvarile ukupni minus od 456 milijuna kuna, što je doista značajan iznos. Riječ je o problemima koji se vuku desetljećima i jasno da Županija ne može sama iznaći sredstva potrebna za sanaciju manjka prihoda. Resorno ministarstvo priprema mjere za sanaciju zdravstvenih ustanova, među kojima se razmatra i prelazak bolnica u državno vlasništvo. Naravno da će bolnice ostati na istom mjestu, kao i svi zaposlenici, no na državnoj razini će se pokušati naći model zajedničkog upravljanja. U Hrvatskoj su danas 63 bolnice na četiri milijuna stanovnika, što je, složit ćemo se svi, puno – rekao je župan Anđelko Stričak, ujedno apelirajući na uprave bolnica i sve zaposlene u zdravstvu da se liste čekanja smanje.

U ime kluba vijećnika Reformista Robert Vugrin naveo je da aktualni financijski rezultat od oko 390 milijuna kuna minusa nije nikakvo iznenađenje za OB Varaždin te da Bolnica ne može biti odgovorna za taj iskazani dug koji je isti kao, navodi, četverogodišnji izvorni proračun Županije.

Izazovno vrijeme je i pred novim ravnateljem Doma zdravlja, kazao je Vugrin, i dodao da je su pretprošle godine Ljekarne poslovale pozitivno jer su najprofitabilnije vraćene u okrilje Varaždinske županije. Za poslovanje Zavoda navodi da je pozitivno i zbog testiranja na COVID-19, „što pokazuje da su krize ponekad prilike“, te smatra da Specijalna bolnica ima dobru budućnost, posebice zbog djela vezanog uz ugostiteljstvo koje je u vrijeme pandemije nestalo.

Potom se u raspravu uključio Marijan Škvarić u ime Kluba HNS-a, navodeći da minus od 400 milijuna kuna ne pokazuje optimizam, te da bi se višak prihoda u proračunu od pozitivnog poslovanja zdravstvenih ustanova također trebao utrošiti na zdravstvo.

– Smeta me da kada govorimo o zdravlju, previše govorimo o fasadama, objektima, a zaboravili smo na ljude. Hajdemo vratiti zdravstvo ljudima, investirati u ljude. Poradimo na listi čekanja i opremi kako bi naši građani imali dostojnu zdravstvenu skrb – pozvao je Škvarić, govoreći za župana Stričaka „da mu nije lako jer postoji mnogo stvari o kojima treba voditi brigu“.

Potom je replicirao Robert Vugrin, ironično navodeći da se „mora sažaliti nad županom jer mora preuzeti projekte teške 850 milijuna kuna“.

– Ova mantra koja se iznosi „vratimo se ljudima“. Dajte ideje, nemojte filozofirati, ljudima treba osigurati adekvatne uvjete rada. U bolnicama su na prozorima bile plahte, ručnici, treba napraviti ono što možete sa sredstvima koja su na raspolaganju i to sada. Spomenuli ste opremu, očito niste upoznati s projektima. Samo objedinjeni hitni prijem 20 milijuna kuna opreme, Centralni operacijski blok 200 milijuna kuna opreme, dajte ljudima adekvatne uvjete rada. Ja sam za da se povećaju plaće, ali tko povećava plaće? Država, koja zaboravlja zdravstvenim ustanovama „spustiti“ novce. Točno se zna tko što može napraviti, neka Županija napravi što može u situaciji kada je dobila jako lijepi miraz – replicirao je Vugrin.

Marijan Škvarić mu je potom uzvratio protupitanjem koliko je liječnika otišlo iz Bolnice dok su oni bili na vlasti zbog loših investicija u ljude i skrbi, kao i zapošljavanja po „nekim“ kriterijima, a replicirala je i Spomenka Kiđemet-Piskač.

– Vratimo se na prvu sjednicu Županijske skupštine kada smo dobili materijale, koliko smo novaca za OB Varaždin dobili iz EU fondova i koliko su probijeni ti fondovi i koliko OB Varaždin ima dodatnih troškova na to što je kao „dobiveno“ iz EU fondova. Krasno je raditi u obnovljenim prostorima, ali, primjerice, 2019. godine kada je obnovljena Neurologija, iz nepoznatog razloga, zaposlenici su tražili rolete, tada smo imali plahte na prozorima u vrijeme kada je vani bilo 40 stupnjeva. Tada se postavljalo pitanje hoće li nas iz Neurologije netko tužiti zbog uvjeta u kojima su bili ti pacijenti – kazala je Kiđemet-Piskač, koja također tvrdi da kao liječnica ima konkretne informacije da s niti jednim liječnikom koji je napustio Bolnicu tadašnje ravnateljstvo nije pokušalo razgovarati kako bi ostali u Bolnici.

Mario Lešina pozom je upitao u kakvim uvjetima rade liječnici i medicinsko osoblje te gdje je onih 400 polaznika Sestrinstva na Sveučilištu Sjever.

– Završe fakultet u Hrvatskoj, gdje su? Plaće liječnika jesu male, ali za hrvatske okvire su solidne, medicinsko osoblje i liječnike ne možete nikada dovoljno platiti, oni rade s entuzijazmom. Mogu li Grad ili Županija ponuditi liječnicima stanove uz mogućnost otkupa? Stručno napredovanje? O tome ovdje trebamo razgovarati – mišljenja je Lešina.

Za govornicu je potom došao Goran Kaniški, koji se osvrnuo na miraz koji je spomenuo Vugrin.

– Istina, on je velik, ali u negativnom financijskom smislu. Zdravstveni djelatnici vele da je dobro da je došlo do prekida građevinskog upravljanja zdravstvenim ustanovama jer zdravstvo nije građevina. Jer, i nakon energetske obnove imamo plahte na prozorima. Fasade nisu „core business“ zdravstva. Mislim da je u javnosti stvorena zabluda zbog fasada, izvana je sjaj – iznutra jaj, otpada fasada, ima i neispravna oprema, mislim da moramo imati zadovoljne korisnike, a da bismo to postignuli moramo imati stručne i zadovoljne djelatnike, ne samo u financijskom smislu, nego da imaju ispravnu opremu i da se ugodno osjećaju – naveo je Kaniški.

U raspravi je sudjelovala i vijećnica Ruža Jelovac, kao i vijećnica Snježana Cerjan. Jelovac je apelirala na župana da im dostavi na uvid nacrte pravaca reforme zdravstvenog sustava, a sve u cilju da pacijenti budu zadovoljni. Zanimao ju je i stav Županije vezano uz transfer vlasništva sa županijske na državnu razinu, dok se Cerjan osvrnula na ljudstvo u OB Varaždin.

– Novi ravnatelj je krenuo s predbrojem izvršitelja radnih mjesta, za što prošlo Upravno vijeće nije imalo sluha. Od 2017. do 2021. mi smo uposlili 400-ak ljudi bez ikakvog plana zapošljavanja, iako je to propisano. Nažalost, mi danas imamo sve manje srednjih sestara, sve više prvostupnica, magistra sestrinstva. Vjerujem da ćemo znati po kojim odjelima je koliko kadra. Znači, svaka čast zdravstvenom osoblju, ali ondašnje Upravno vijeće nije napravilo posao kako je trebalo – zaključila je vijećnica Cerjan.

Dragutin Kranjčec također se nadovezao na zapošljavanja u bolnicama – „najmanje onih koje je potrebno“.

– Prije 15 godina zaposliti se u Toplicama, tada samja bio gradonačelnik, to je bio pritisak, vijećnik ti neće dolaziti na Gradsko vijeće ako mu ženu ne zaposliš. Danas je situacija drukčija, to se okrenulo, danas nema ljudi, ne žele raditi zbog plaća. Lijepo je da smo počeli obnavljati, ali zidovi ne čine ništa, čine to ljudi. Tko će doći raditi u Spinalni centar dok će biti gotov? Država je istovremeno s time trebala graditi stanove i kuće. Kolega Vugrin je bio šef kada se radila energetska obnova u Toplicama i zaboravio je reći da već otpadaju fasade dolje, da danas u Minervu curi više nego prije, i zabrinjavajuće je za mene, mi smo prihvatili studije, svi smo svjesni kako se u Hrvatskoj događala pretvorba. Kupovala su se poduzeća, gdje nije bilo dobiti uništili su ih, bojim se da će do toga doći i u Minervi. Što sada? Predlagati nove ideje. Ne bih htio da mi ostanemo bez Minerve, a sumporna voda koja je stoljećima lijek, više se ne koristi. Kako opravdati da pločice s bazena otpadaju, a otvorit će se za mjesec dana. Mislim da u Hrvatskoj nakon tako loših radova za pet godina ćemo morati više platiti nego sve što smo uštedjeli kroz energetske radove – upozorio je Kranjčec.

Na to je Vugrin izjavio da nikad nije radio u građevinskoj tvrtki, niti bio šef radova. – Ako radovi nisu izvedeni, postoje garancije, treba to riješiti i sanirati – navodi.

Nino Ivanuša potom je kazao da se u izvješću Doma zdravlja nigdje ne spominje ludbreški Dom zdravlja, podsjetivši sve okupljene na tamošnji manjak pedijatra, nakon čega je za govornicu zaključno stao župan Anđelko Stričak.

– Prvo, vijećnica Jelovac je predložila da ubuduće izvješća budu standardizirana, s čime se slažem. Okupite ravnatelje i dogovorite šablonu. Kada je riječ o centralizaciji, najavljena je centralizacija dijela zdravstvenih ustanova, i vijećnica Jelovac je rekla da imamo 63 bolnice u Hrvatskoj, to dovoljno govori da je situacija neodrživa. Sve zdravstvene ustanove imaju 456 milijuna kuna duga, gubitke, a da bi sanirali OB Varaždin tu je jasno – to Varaždinska županija kao osnivač ne može podnijeti, ni sanirati. Ali, bit će još riječi o tome, vodimo se i dalje konstruktivnom raspravom i brojkama – zaključio je Stričak.

Nastavite čitati

U fokusu

Grad Varaždin: „Regionalni centar civilne zaštite i spašavanja je naš zajednički prioritet“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon jučerašnjih izjava na sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije od strane župana Anđelka Stričaka, a vezano uz izgradnju Regionalnog centra civilne zaštite i spašavanja, cijeneći važnost projekta, ali i potpunost informacija o istom, gradonačelnik Neven Bosilj dao je danas, 19. svibnja, dodatne informacije o ovom projektu važnom za Varaždin, Varaždinsku županiju i cijelu sjevernu Hrvatsku.

Ideja izgradnje Regionalnog centra za civilnu zaštitu i spašavanje stara je dvadesetak godina i Grad Varaždin je u tu svrhu osigurao zemljište uz istočnu obilaznicu iza tvrtke Gumiimpex koje je u vlasništvu Javno vatrogasne postrojbe Grada Varaždina.

Sve do prošle godine i promjene vlasti u Županiji, na toj lokaciji se planirao graditi Regionalni centar svih žurnih službi i službi civilne zaštite, koji je trebao uključivati i Centar vatrogasne djelatnosti Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina. Novi župan Stričak je prošle godine odlučio da se Regionalni centar izmjesti na novu lokaciju koja obuhvaća katastarsku općinu Varaždin i Gornji Kneginec – na poziciju između tvrtke Solvis i željezničke pruge prema Zagrebu na kojem je zemljište u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, ali ima i nekoliko parcela u privatnom vlasništvu koje je potrebno otkupiti od strane Grada Varaždina. Imajući u vidu važnost tog projekta za cijelu sjevernu Hrvatsku, Grad je podržao novu lokaciju župana Stričaka uz izdvajanje Javne vatrogasne postrojbe te smo nastavili s projektom izgradnje izdvojenog Centra vatrogasne djelatnosti na prije predviđenoj lokaciji u Varaždinu, zbog brzine i odaziva naših vatrogasaca na moguće ugroze koje su definirane analizom procjene rizika na području grada Varaždina.

Sukladno dogovoru s Varaždinskom županijom, Grad Varaždin je poduzeo sve potrebne korake za otkup zemljišta, osigurao je sredstva u proračunu, angažiran je sudski vještak i napravljena je procjena vrijednosti zemljišta, a za sljedeći tjedan je organiziran sastanak na koji su pozvani svi vlasnici zemljišta gdje bi se trebao dogovoriti mogući otkup tih parcela kako bi se projekt Regionalnog centra mogao nesmetano nastaviti.

Za sve informacije i pitanja o tijeku postupka, stručne službe Grada Varaždina uvijek stoje na raspolaganju županu Stričaku i Varaždinskoj županiji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje