Šarolik kazališni tjedan u varaždinskom HNK-u, evo što je sve na rasporedu
Pred nama je šarolik kazališni program u HNK-u u Varaždinu. U tekućem tjednu na repertoaru su koncert i predstave za...
Danas se obilježava 30. obljetnica smrti Mladena Kerstnera, Ludbrežanina koji je svojim književnim radom proslavio svoj kaj i rodni kraj.
U znak sjećanja na njegovo neprolazno književno djelo, djelatnici Gradske knjižnice koja se diči njegovim imenom, položili su vijenac na spomen ploču na njegovoj rodnoj kući.
Podsjetimo, Mladen Kerstner, hrvatski književnik, redatelj, scenarist i novinar rođen je u Ludbregu 8. srpnja. 1928., a umro je u Zagrebu 9. rujna 1991. godine. Glumu i režiju studirao je u Zagrebu i Ljubljani. Radio je kao kazališni glumac i redatelj, knjižničar, te lektor za kajkavsko narječje na Hrvatskoj radio-televiziji. Pisao je prozu, dramska djela, feljtone i humoreske te scenarije za popularne televizijske serije K. Golika Mejaši (1970), Gruntovčani (1975) i Dirigenti i mužikaši (1991), o zamišljenome podravskom selu Gruntovcu. Na kajkavštini svojega rodnoga kraja prikazao je, u duhu kolarovske tradicije, niz antologijskih likova uronjenih u izvornu podravsku sredinu 1960-ih i 1970-ih. Gruntovačke teme obradio je i u pripovjedačkome diskursu (Gruntovčani, 1975; Djetinjstvo u Gruntovcu, 1986). Napisao je i trideset radiodrama, uglavnom komedija, a izvedeni su mu kazališni komadi Weekend v Gruntovcu (1978), Krstitke (1980), V Gruntovcu i devize klize (1985) i Gruntovec je moj dom (1989).
U subotu, 10. lipnja, u 18 sati u Kerameikonovoj Galeriji K10/Izlozi (Kukuljevićeva 10, Varaždin), održat će se otvorenje izložbe keramičkih skulptura, skulpturalnih kompozicija i instalacija pod nazivom „Taj divni svijet životinja“ autorice Renate Vranyczany Azinović.
Organizator je Kerameikon HKU, Hrvatsko keramičarsko udruženje, a riječ je o izložbi iz Kerameikonovog projekta „Ceramica Multiplex 2023.“
Kustosica izložbe je Višnja Slavica Gabout, za koordinaciju i asistenciju su zaslužne Željka Bračko i Smiljana Brezovec Meštrić, a izložbu su omogućili Ministarstvo kulture i medija, Grad Varaždin i Varaždinska županija.
Izložba će za razgled biti postavljena do 12. srpnja 2023. godine.
O autorici
Renata Vranyczany Azinović rođena je 1950. u Zagrebu. Diplomirala je na FEN-u Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1986. počinje se baviti umjetničkom keramikom: pohađa Centar za likovni odgoj u Zagrebu (International Insea Institute) i uči kod profesorica Višnje Markovinović i Višnje Jelačić. Od 1986.–1989. studira slikarstvo kod prof. Vjere Lalin, a tijekom 1987. 1988. usavršava keramiku kod Ivane Jelačić.
Malu plastiku konzultativno uči kod prof. Branka Ružića (1988.–1989.). Ostvarila je niz ciklusa male plastike i reljefa: „Iz Agramerskog spomenara“, „Radnici“, „Vježbači“, „Mornari“, „Franjevci“, „Svećenici“, „Časne sestre“, „Anđeli“, „Mladenci“, „Animalistički ciklus“ (psi, supovi, sove, itd.), „Prijatelji“ (ljudi s ljubimcima), „Pingvini“, „Kupači“, „Creske mačke“ … u keramici, engobiranoj keramici i bronci. Osim malom plastikom, bavi se povremeno slikanjem, fotografijom, oblikovanjem kazališnih lutaka, ilustracijom, a aktivna je i u očuvanju prirode i u zaštiti životinja.
Priredila je 45 samostalnih izložbi, a sudjelovala na više od 200 žiriranih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) od 1989., Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1997. (sa statusom samostalne umjetnice) i počasna članica KERAMEIKON-a. Godine 2014. izdana joj je monografija.
O izložbi
– Hrvatska animalistika ima bogatu tradiciju u svim likovnim disciplinama, a svoj doprinos joj je u kiparskom mediju dala i Renata Vranyczany Azinović, donijevši u ovo područje svojim ciklusima keramičkih skulptura malog formata novu svježinu i novu kvalitetu. Njezin animalistički opus donosi priče o životinjama koje nas uvode u autoričin poseban svijet, u kojem ona ima sasvim poseban odnos s njima. Odnos koji je prisan i komunikativan, pun razumijevanja, ljubavi i poštovanja. Zato ona u njihov plastički prikaz unosi toplu emotivnost, osobnost i duhovnost – čak i duhovitost, pritom istodobno stvarajući njihove male psihološke i karakterne studije. Omiljeni motivi su joj psi i mačke, često individualizirane imenom, ali i pingvini, ribe, sove i supovi, koje kiparski hvata u karakterističnim komunikacijskim pokretima, pozama i izrazima. Izgradivši tako, zahvaljujući svom profinjenom kiparskom senzibilitetu i samosvojnom autorskom izrazu, ali i maksimalno izbrušenom metjeu, cijelu galeriju maštovitih, zanimljivih, zaigranih, živih i životnih životinjskih likova. Donoseći time ne samo narativnu uvjerljivost, nego i vizualnu evokativnost. Ali i svu ljepotu keramike kao kiparskog medija – stoji u predgovoru Višnje Slavice Gabout.
Bibliobus novomarofske knjižnice je nedavno predstavljen u Splitu na osebujnom festivalu bibliobusa.
Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za pokretne knjižnice i Komisija za narodne knjižnice u suradnji s Društvom knjižničara u Splitu te Gradskom knjižnicom Marka Marulića kao domaćinom, organizirali su 16. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 10. festival hrvatskih bibliobusa pod nazivom „Pokretna knjižnica u službi promicanja kulture čitanja“, koji je u Splitu održan posljednjega svibanjskog vikenda.
Povod ovome događaju bilo je osnivanje Bibliobusne službe Gradske knjižnice Marka Marulića Split putem prijave na EU natječaj „Čitanjem do uključivog društva“.
Kako je i novomarofska knjižnica uz pomoć istog natječaja osnovala svoju bibliobusnu službu, na događanju su razmijenjena dosadašnja iskustva i saslušani vrijedni savjeti od knjižnica koje već duže vrijeme imaju bibliobusnu službu. U navedena dva dana održana su izlaganja, što domaćih, to i inozemnih gostiju i njihovih bibliobusnih službi te razgledavanje svih prisutnih bibliobusa. Ovogodišnji festival bibliobusa okupio je knjižničare iz 9 hrvatskih bibliobusnih službi (Križevci, Rijeka, Virovitica, Bjelovar, Zadar, Zagreb, Split, Novi Marof), Pečuha, Mađarska te goste iz Bosne i Hercegovine, Finske, Nizozemske, Slovenije i Srbije.
Novomarofski bibliokombi i dalje će aktivno sudjelovati na promotivnim događanjima, pogotovo onima koji slijede u sklopu projekta „Čitanje na kotačima“.