Ivanec postao prava svjetska atrakcija zbog svojih mlinova
U MEĐUNARODNOM ČASOPISU "TURIZAM" U međunarodnom znanstveno-stručnom časopisu "Turizam", u kojem se objavljuju radovi o raznim aspektima putovanja i turizma,...
Ludbreg
Dvodnevna manifestacija pod nazivom „Proštenjarska nedela“ proteklog je vikenda po prvi put održana u Ludbregu
Manifestacija kojoj je nositelj Grad Ludbreg zamišljena je kao oživljavanje prošlosti uz nastup kulturno-umjetničkih društava, tamburaških sekcija, prikaz starih zanata… Sam datum održavanja izabran je kako bi se obilježio blagdan Krvi Isusov, 1. srpnja i blagdan svetog Tome Apostola 3. srpnj
– Zadovoljni smo ovogodišnjom manifestacijom, odazivom posjetitelja i cjelokupnim programom i nadamo se da će ona postati tradicionalna u našem kalendaru događanja. – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.
Cilj manifestacije je očuvanje izvorne i tradicijske baštine, bilo da je materijalna ili nematerijalna pa je u sklopu programa u subotu održan folklorni program KUD-ova „Anka Ošpuh“,“Seljačka sloga” Donja Dubrava, Donji Vidovec” Donji Vidovec i “Tomislav” Sveti Ivan Žabno. Prije početka plesnog programa, izvođači su u ludbreškoj župnoj crkvi primili blagoslov, a vlč. Silvio Košćak pozvao ih je na zajedničku molitvu kako bi ovaj projekt zaživio i postao tradicionalan.
Iz bogatog programa valja izdvojiti i dolazak župljana u narodnim nošnjama na kočijama.
Tijekom dvodnevne manifestacije održan su i Dani zadruge koja je predstavila proizvode ludbreškog kraja. Udruga „Žene iz Centra svijeta“ izvela je scenski prikaz nekadašnjih običaja, a na jedan dan je proradila i kovačnica.
Održani su i Dječji folklorni susreti u Centru svijeta. Mnoštvo djece tako se okupilu u Ludbregu, gradu koji je na putu da postane Grad – prijatelj djece.
Izvor:
Foto:
Zbog nedavnih potresa, u petak, 15. siječnja, u Ordinarijatu Varaždinske biskupije, održan je sastanak u vezi velikih statičkih šteta na crkvama na području ove Biskupije.
Sastanku su, uz biskupa mons. Božu Radoša, nazočili dr. sc. Vesna Pascuttini-Juraga, pročelnica Konzervatorskog odjela u Varaždinu, mr.sc. Ivan Špišić, dipl. ing. građ., statičar zadužen od strane Biskupije, te dr. sc. Mario Kopjar, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.
Na sastanku su dogovorene daljnje smjernice oko prijava oštećenja zaštićenih kulturnih dobara od potresa radi ulaska u centralnu evidenciju Ministarstva kulture i medija. Također je dogovoreno da se oštećenja, nastala potresom na kulturnom dobru, žurno pregledaju od strane statičara koji svojim elaboratom mora dati smjernice o načinu otklanjanja statičkih oštećenja.
Svi postupci provodit će se uz nadzor konzervatora Ministarstva kulture i medija.
Razorna snaga potresa, 28. i 29. prosinca 2020. godine uništila je velik broj građevina. Naime, od početka potresa u Biskupiju dolaze informacije iz župa o statički narušenim crkvama. Preglede u vezi statičkih oštećenja na konstrukcijama vode statičar mr. sc. Ivan Špišić i dr. sc. Mario Kopjar, koji su do sada pregledali i dokumentirali veliki broj statički narušenih crkava i župnih kuća.
Pregledima na području Koprivničko-križevačka županije nazočio je pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru, Milan Pezelj, dipl. ing. arh.
Posebno se izdvaja župna crkva u Legradu, koja je zbog statičke nesigurnosti, a time i opasnosti po život, zatvorena, tj. stavljena izvan uporabe.
Župna kuća je također statički narušena. Stara župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu, koja je stradala u domovinskom ratu 1991. godine, potom obnovljena, ponovno je teško statički narušena potresom, te je zatvorena, ističe se u priopćenju Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu.
Crkva u Jalžabetu, na kojoj se trenutno vrše statičke sanacije, dodatno je oštećena, te su vidljive veće pukotine u svodu iznad svetišta, te u lukovima. Puknuća na zidovima u dijelu prozorskih otvora, lukovima i svodovima, također su se pojavila na kapeli u Kelemenu (župa Jalžabet), dok je teže stradala kapela u Jakopovcu (također župa Jalžabet), u kojoj je istaknuti žbukorez, djelo Julija Merlića, koji je prilikom potresa jako oštećen, kao i statika kora, koji se nalazi iznad ulaza u prostor kapele. Zbog opasnosti, kapela u Jakopovcu je zatvorena.
Crkva u Bednji pretrpjela je znatne statičke štete na zvoniku, što je uzrokovalo vertikalne i dijelom horizontalne pukotine po čitavom objektu. Crkva u Gornjem Jesenju također je teže oštećena po čitavom svojem prostornom rasponu, a ta oštećenja ukazuju na znatna gibanja zvonika.
U lošem je stanju također župna crkva u Maruševcu. Dinamički utjecaj sila zvonika na zidove, potporne stupove, lukove, manifestirao se u pukotinama koje se nalaze na svim zidanim dijelovima crkve. Također je potrebno dodatno stabilizirati temeljnu konstrukciju. Dinamika zbog potresa vidljiva je i u župnoj crkvi u Lepoglavi, u dijelu lukova i svodova koji su vezani na objekt bivšeg pavlinskog samostana. Drugo oštećenje u župi Lepoglava, dogodilo se u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Gorici.
U kapeli su izražene pukotine lukova i svodova te postoji opasnost od uništenja oltarne pale, koja je prvo umjetničko djelo I. Rangera iz 1731. godine. U župnoj kući u Lepoglavi dogodile su se enormne horizontalne pukotine uzrokovane pomacima krova. U nedalekoj Višnjici, čiju župnu crkvu također krase Rangerove freske, dogodila su se puknuća u trijumfalnom luku, svodovima, a posebno u prostoru iznad kora, koji je direktno vezan na gibanje zvonika.
U istoj župi teže je statički pogođena kapela u Zlogonju, koja se prostorno nalazi na području mogućeg klizanja, te je preporučeno da se kapela ne koristi radi opasnosti. Znatna oštećenja dogodila su se u župnoj crkvi u Donjim Mostima i u Štrigovi, gdje je došlo do višestrukih puknuća vidljivih na zidovima i svodovima lađe.
Župne crkve u Klenovniku, Macincu i Sv. Jurju na Bregu obilježene su karakterističnim kontaktnim gibanjima zvonika, čije su direktne veze sa lukovima i svodovima rezultirale puknućima. Iz spomenutoga, možemo zaključiti, da su puknuća izazvana gibanjima zvonika te lokalnim utjecajima. Na svim značajno oštećenim crkvama reducirana je zvonjava. Uz spomenute crkve, ističu se i veća oštećenja u zgradi Ordinarijata.
Međimurska županija objavljuje podatke o broju upisa rođenih i umrlih osoba te broju sklopljenih brakova i životnih partnerstava upisanih u državne matice rođenih, vjenčanih i umrlih te registar životnog partnerstva matičnih ureda Čakovec, Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Mursko Središće, Nedelišće, Prelog i Štrigova.
U državne matice rođenih u 2020. godini upisano je 1163 djece.
Od ukupnog broja, rođeno je 565 ženske djece i 598 muške djece te je od toga u braku rođeno 619 djece, a izvan braka 544-ero.
Po nacionalnoj pripadnosti rođeno je 855 Hrvata, 292 Roma te ostalih nacionalnosti 16.
Rođeno je 15 parova blizanaca.
U državne matice umrlih u 2020. godine upisano je 1350 umrlih osoba.
Od ukupnog broja umrlih osoba upisano je 688 žena te 662 muškarca.
Po nacionalnoj pripadnosti u maticu umrlih upisano je 1305 Hrvata, 21 Rom te ostale nacionalnosti 24.
U 2020. godini u državne matice vjenčanih upisano je 358 brakova.
Sklopljeno je 215 građanskih brakova te 143 vjerska braka s učinkom građanskoga braka.
U 2020. godini sklopljeno je 1 životno partnerstvo osoba istog spola.
Podaci Upravnog odjela za opću upravu i imovinsko pravne poslove Međimurske županije – Odsjek za osobna stanja građana