Europsko tužiteljstvo nedavno je objavilo da je podiglo prvu optužnicu u Hrvatskoj, i to za subvencijsku prijevaru na štetu državnog Proračuna, te Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, tešku nešto manje od milijun eura, piše Telegram.
Slučaj će se voditi na Županijskom sudu u Zagrebu koji je prema zakonu jedini nadležan za suđenja što ih pokreće Ured europskog tužitelja u Hrvatskoj. Telegram je neslužbeno doznao da je optužnica podignuta protiv Danijela Vinkovića, direktora u Poljoprivrednom obrtu Vinković iz Belice koji je osnovao njegov otac Zlatko Vinković.
Vinkovići se najviše bave proizvodnjom krumpira. Osim toga, proizvode i luk, češnjak, tikve, ciklu i kupus. Svi članovi obitelji, prema javno dostupnim podacima, uključeni su u rad obrta, a uz proizvodne imaju i značajne skladišne kapacitete.
Kompleks na Belici u kojem se nalazi Poslovni centar Vinković
Županijski sud u Zagrebu poslao mu je optužnicu kako bi na nju mogao odgovoriti, što je dio procedure prije nego što optužnica postane pravomoćna. Nakon što Vinković odgovori na nju i iznese svoje argumente, optužno vijeće odlučivat će je li optužnica osnovana. Ukoliko je potvrdi, počet će i suđenje.
Vinković je krajem 2020. godine Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnio zahtjev za bespovratnom subvencijom: tražio je 7.439.500 kuna, od čega je 85 posto (6.323.575 kuna) ili oko 843.000 eura trebalo biti isplaćeno iz europskoga Proračuna, a ostatak (1.115.925 kuna) iz hrvatskoga.
Tužiteljstvo tvrdi da je okrivljenik među dokumentima što ih je poslao uza zahtjev za potporom priložio krivotvorenu potvrdu Porezne uprave o upisu u Registar poreznih obveznika, odnosno lažnim dokumentom prikazao je da ispunjava sve uvjete za prijavu, što prema optužnici nije bilo tako.
– Do zatražene isplate nije došlo jer je Agencija odbila zahtjev za potporom uočivši da okrivljenik ne ispunjava uvjete prihvatljivosti – navelo je u optužnici europsko tužiteljstvo.
Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potvrđuju da su sporni Vinkovićev zahtjev dobili.
– Korisnik Danijel Vinković javio se 2. prosinca 2020. na 7. natječaj za tip operacije 4.1.1 ‘Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir’. Natječaj je bio raspisan 20. srpnja 2020. godine. Nakon provedene administrativne kontrole 10. ožujka 2021. izdana mu je Odluka o odbijanju – potvrdili su za Telegram.
Izravne potpore
Potvrđeno je da je od 2018. do danas Danijelu Vinkoviću isplaćeno 176.435,47 kuna izravnih potpora. Njegov otac puno duže dobiva potpore. Od 2012. isplaćeno mu je 3.989.608,22 kune.
– Ulaganje se odnosilo na kombajn za vađenje krumpira i luka, prskalicu za zaštitu bilja, opremu i softver za preciznu poljoprivredu, opremu i uređaje za skladištenje – navode iz Agencije. Još 609.811,96 kuna dobio je kao izravne potpore.
Telegram je kontaktirao optuženog Vinkovića, koji nije odgovarao na pozive. Javio se, međutim, njegov otac Zlatko Vinković.
– Moj sin je samo predao dokumentaciju na natječaj za te potpore. Već je za to uložio 200 tisuća kuna, a na kraju nije dobio ništa. Nije mislio mislio ništa ukrasti. Riječ je o novcu koji bi se isplaćivao u idućih nekoliko godina i sve to vrijeme moj je sin morao imati pozitivno poslovanje i zapošljavati mnoge radnike.
U protivnom bi na kraju čak morao tih sedam milijuna kuna vratiti. Istovremeno je trebao investirati svojih 11 milijuna kuna. Mnogi su, na žalost, već i morali vraćati novac od potpora, jer nisu mogli u ovoj zemlji dovoljno dugo uspješno poslovati – rekao je Telegramu Zlatko Vinković, naglašavajući da njegov sin nije bio svjestan da je napravio kazneno djelo.
Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv N.N. počinitelja, odnosno pilota zločinačke JNA, koji su 7. listopada 1991. sa dva aviona (po promatračima) tipa „Jastreb“ oko 15,45 sati raketirali Koprivnicu, koja se nije nalazila u borbenoj, ratnoj zoni.
Cilj ovog zločinačkog napada bila je vojarna, koju su pripadnici JNA 30. rujna 1991. bez ispaljenog metka prepustili Hrvatskoj vojsci, u kojoj se tom prigodom nalazilo i zapovjedništvo i nekoliko stotina vojnika slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade.
Tom prigodom smrtno je stradao David Piskor (izvan kruga vojarne), a nekoliko branitelja je ranjeno. Učinjena je i relativno velika materijalna šteta. Sve je moglo i mnogo teže završiti da pravovremeno i učinkovito nije svoj obol dala protuzračna obrana.
Važno je također istaknuti da su nakon Koprivnice ti ili drugi zločinački avioni raketirali i područje Čakovca i Varaždina, koji se također nisu nalazili u tzv. ratnoj zoni!
– U Beogradu su podigli optužnicu protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota za navodne ratne zločine iz 1995. Oni očito znaju tko je sve letio i činio ratne zločine na području Republike Hrvatske, pa će se stoga pretpostavljamo iznimno brzo sjetiti i optužiti srpske, odnosno jugoslavenske ratne zločince koji su i u zrakoplovima ubijali i nanosili veliku štetu hrvatskom narodu, koji u to vrijeme nije imao ni osnovnog naoružanja, a kamoli ratne zrakoplove. Tm prije što je zločin-zločin. Nu, ako nije ratni zločin to što se 7. listopada 1991. dogodilo u Koprivnici, onda što je? – zapitao se Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.).
Brojni problemi koji duže vrijeme opterećuju normalno funkcioniranje zagrebačkog Aerodroma Lučko, ovih dana su eskalirali do te mjere da je zatvoren za sve operacije do 31. kolovoza, a to se može i produžiti.
Kako javlja portal AvioRadar, najveći aerodrom generalnog zrakoplovstva u Hrvatskoj i dalje je zatvoren, i to usred ljetne sezone letenja. Odnosno, zatvoren je u razdoblju kada bi se na Lučkom da čekao red na polijetanje ili slijetanje.
Podsjećamo Aerodrom Lučko je u suvlasništvu/suoperatorstvu MORH-a i Aerokluba Zagreb. Grad Zagreb nema sekundarnog aerodroma, kao niti aerodroma za generalno zrakoplovstvo u pravom smislu te riječi.
Jedina prava – najbliža alternativa letačima koji već sele svoje avione je LDVA. Međutim, tek će se vidjeti hoće li varaždinski Parkovi ovu situaciju uopće znati iskoristiti.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.