Povežite se s nama

Život i društvo

Psihologinja Josipa Mrla: “U iskrenoj povezanosti s drugima pronalazi se zadovoljstvo – i božićni duh!”

Objavljeno:

- dana

„Psihologija u blagdanskom ruhu: kako (se) darivati ovog Božića“ naziv je predavanja održanog 10. prosinca u Knjižnici i čitaonici „Nikola Zrinski“ Čakovec u okviru treće tribine „Psihološkog ponedjeljka“, koju čakovečka Knjižnica provodi od kraja listopada.

Magistra psihologije Josipa Mrla zainteresiranim je Čakovčanima govorila o darivanju, temi posebno aktualnoj u predbožićno doba, što je bio i povod da za Regionalni tjednik kaže više o konzumerističkom i blagdanskom duhu Božića te odgovori na pitanja treba li uopće darivati u suvremenoj kulturi materijalnog preobilja i što o tome može reći pozitivna psihologija.

Mnogima je prosinac najljepši mjesec u godini jer, između ostaloga, simbolizira i – darivanje. No, čini se da mnogi pretjeruju u kupovini darova te popuštaju pod pritiskom da u božićno vrijeme „sve mora biti savršeno“. Postoji li razlog tomu?
Prosinac donosi užurbanost i gužve u gradu, šetnju gradom za vrijeme adventa i pronalazak prikladnih darova za naše najmilije. Stresori su svuda oko nas, a ako se uhvatimo u mrežu pritisaka da si napravimo savršen Božić kao iz reklame, koreografija pripreme za blagdane nerijetko postane pritisak te izaziva tjeskobu, uznemirenost i glavobolju.

“Ne smijemo zaboraviti da najvredniji dar ponekad može biti upravo dar prisutnosti.”

Mogli bismo reći da se u vremenu u kojem živimo potrošački mentalitet nameće kao paradigma uspjeha. Reklame prikazuju uživanje u adventu, božićnom objedu, blagdanskom ozračju… uz jedan uvjet – kupovinu novih stvari. A kad ih kupimo, tek smo tada spremni za šetnju ili uživanje u večeri s društvom.
Stoga, ideju da je slika o nama uvjetovana materijalnim stvarima, da naše samopouzdanje ovisi o tome imamo li oko sebe nove stvari, kao i osjećaj nezadovoljstva koji slijedi ako šećemo okićenim gradom u prošlogodišnjim čizmama, konstruirale su marketinške kampanje.

Znanstvenici su locirali dio mozga koji su prozvali “duh Božića”

Posljedično, pojedinac se može uhvatiti u klopku da tjeskobno slijedi potrošačke trendove, neprestano tragajući za novim iskustvima koja će mu zaokupiti čula, kako bi stvorio sliku o sebi po uzoru na model koji nudi potrošački mentalitet. Suvremeni pojedinac, ako nije kritičan, može postati rob tog modela. Djeca i mladi pritom su pod povećanim rizikom. S druge strane, tradicija obilježavanja blagdana diljem svijeta ukazuje na to da božićni duh postoji i otprije, nevezan za duh konzumerizma. Čak su i znanstvenici locirali dio mozga, prozvali su ga “duh Božića“, a pojačano se aktivira u trenutku kad provodimo vrijeme sa svojim bližnjima.

O tome mnogo govori pozitivna psihologija, zar ne?
Odgovore na pitanja što nas psihologija može naučiti o blagdanskom razdoblju, ima li darivanje pozitivne ili negativne učinke na zadovoljstvo životom, pa i na naše zdravlje, trebamo li uopće darivati i kako, dala nam je pozitivna psihologija, grana psihologije koja istražuje čimbenike koji omogućuju pojedincima i zajednici da optimalno funkcioniraju.
Pritom je bitno istaknuti da pozitivna psihologija ne negira teške strane životnog iskustva, kao što su nesavršenosti ljudskog bića, životne krize i neugodne emocije, već nastoji istraživanjima ispitati i ono što je izvor zadovoljstva u životu pojedinca istražujući pritom ljudske snage i vrline, ugodne emocije te pozitivna iskustva.

Dokle seže povijest darivanja i koji je značaj darivanja?
Darivanje ima dugu povijest koja seže u prapovijesno doba. Iz obitavališta naših špiljskih predaka, i u to doba vrijednih darova koje su darivali (zubi divljih životinja, ukrasno kamenje, i slično), vidljivo je da ljudi od samih početaka civilizacije komuniciraju i darivanjem. To je snažan način komunikacije. Kad nam netko nešto pokloni, pokazuje nam da je mislio na nas. Dar je znak tog razmišljanja.

Darujemo u različitim prigodama – obilježavanje nekog datuma, rođendana, obljetnice, kada želimo nekomu pomoći i slično. Najčešće su to kolege s posla, poslovni partneri, nepoznati potrebiti, bliski prijatelji, djeca, ljubavni partneri… O prigodi i vrsti odnosa ovisi i odabir dara koji ćemo nekomu uručiti.

Pravi dar treba iznenaditi, pobuditi ugodne emocije…

Zapravo, darovi nas uče važnim pravilima ljudske interakcije. Darivajući nekoga, pritom mu iskazujući poštovanje, ljubav i zahvalnost, učimo da činom darivanja sebe drugom ljudskom biću pronalazimo veće zadovoljstvo nego da smo te iste darove zadržali za sebe. Potvrdila su to istraživanja u svim krajevima svijeta. Neovisno o tome koliko imamo novaca, pa i u slučaju krajnjeg siromaštva, ljudska bića osjećaju se bolje darivajući nekomu novac nego da taj novac zadrže za sebe. Nije li to lijepa spoznaja o ljudskoj vrlini?

Primanjem darova učimo drugu važnu stvar o ljudskim odnosima. Darivajući nekoga nesebično, nađemo se i u situaciji da nam osoba uzvraća ljubav, poštovanje i iskazani trud. Stvara se povezanost između dvaju ljudskih bića, ključna za subjektivnu dobrobit pojedinca i njegov osjećaj zadovoljstva.

Kako darivati ovih blagdana?
Darovi mogu biti materijalni i nematerijalni. Možemo ih kupiti, sami napraviti, prirediti, osmisliti… Pravi dar treba iznenaditi, izazvati radost kod primatelja, pobuditi ugodne emocije, iskazati poštovanje, ljubav, ovisno o prigodi i odnosu koji imaju primatelj i darivatelj. Pritom količina novaca koju izdvojimo za dar ne smije uvelike odstupati od količine koju si možemo priuštiti. Ne smijemo zaboraviti da najvredniji dar ponekad može biti upravo dar prisutnosti. Darovati svoju prisutnost djeci, partneru, roditeljima ili prijateljima, u doba užurbanosti i nedostatka vremena važan je dar.

Vrijeme je resurs koji ne možemo kupiti, imamo ga koliko nam je dano, i jedino što možemo je odabrati kako ga iskoristiti. Ovih blagdana trebamo iskoristiti vrijeme za njegovanje umijeća darivanja i za povezanost s važnim osobama.

U ovom užurbanom svijetu čovjek se često može zateći osamljen ili se osjećati odbačeno, neprimijećeno. Ono što pojedincu uvijek preostaje jest odbaciti svaku taštinu i učiniti prvi korak prema drugom ljudskom biću. U iskrenoj povezanosti s drugim ljudskim bićem pronalazi se zadovoljstvo – i božićni duh!

“Ne može se uvijek dobiti sve što se poželi”

– Iskoristite ove blagdane i učite svoju djecu veselju i zahvalnosti za dobiveni dar. Djecu koju se obasipa preskupim darovima zakida se za priliku da nauče cijeniti dobiveni dar, kao i za učenje nošenja s frustracijom da se ne može uvijek dobiti sve što se poželi – istaknula je psihologinja Josipa Mrla. Navela je i nekoliko savjeta koji će dobro doći svim roditeljima pri kupnji darova djeci.

– Pokažite im svojim primjerom kako je lijepo izdvojiti vrijeme i trud u osmišljavanje darova i darivanje najbližih. Njegujte rituale izrade božićnih ukrasa, pjevanja božićnih pjesama, natjecanja u pečenju kolača, oblikujte božićne kekse s djecom, a pritom se družite. Rituali pružaju djeci sigurnost. Ljudsko biće, a posebice mlado ljudsko biće, čezne za ponavljanjem i za sigurnošću koje pružaju običaji i rituali – objasnila je i dodala:

– Njegujte umijeće darivanja u obitelji jer nas to uči važnosti odvajanja vremena i truda za druge, zahvaljivanja i iskazivanja poštovanja i ljubavi bližnjima, kao i zahvalnosti za trud koji je naš bližnji uložio u dar za nas – navela je psihologinja Mrla.

Josipa Mrla, magistra psihologije

Magistra psihologije Josipa Mrla diplomirala je 2016. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zaposlena je u području kliničke psihologije, na Odjelu psihijatrije u Županijskoj bolnici Čakovec.

Članica je Društva psihologa Varaždin, koje okuplja psihologe Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, obuhvaćajući i aktivnosti Psihološkog savjetovališta “Psiheraj” te predavanja i radionice za široko zainteresiranu javnost.
Članica je i Hrvatske psihološke komore, Hrvatskoga psihološkog društva i Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije. Edukantica je drugog stupnja psihoterapeutske edukacije iz bihevioralno-kognitivne terapije.

Život i društvo

Varaždinska policija: Oprez pri paljenju vuzmenki

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Kako se Veliki tjedan tradicionalno u varaždinskom kraju obilježava starim uskrsnim običajima među koje spada priprema, izrada i spaljivanje vuzmenki na Veliku subotu, odnosno na sam Uskrs, policija skreće pozornost građanima da pritom vode računa o sigurnosti ljudi i imovine.

Najbolje i najsigurnije spaljivanje je spaljivanje na organiziran način uz obavezno vatrogasno dežurstvo vatrogasne postrojbe naselja u kojem se ista organizira. Loženje uskrsne vatre nije dozvoljeno ako je neorganizirano i ukoliko je vrijeme vjetrovito.

Lokaciju vuzmenke potrebno je odabrati na sigurnoj udaljenosti od gospodarskih i drugih objekata, stogova slame i sijena te drugih predmeta i nasada koje bi utjecaj topline mogao oštetiti.

Kod samog paljenja, a zbog povećanih opasnosti za ljudsku sigurnost, dozvoljeno je spaljivanje samo poljoprivrednog, šumskog ili biljnog otpada bez dodataka zapaljivih tekućina ili drugih tvari radi boljeg gorenja. Spaljivanje otpada nebiljnog porijekla nije dozvoljeno, ističu iz PU varaždinske.

Posebnu pažnju treba posvetiti djeci koja moraju biti pod nadzorom roditelja.

Mole se svi građani koji će paliti vuzmenke da prilikom paljenja ne ugroze svoju i sigurnost drugih građana te sigurnost svoje i tuđe imovine.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO Župan: Dvorac Bela I je u prilično derutnom stanju, a cilj je da cijela dolina vitezova dobije na važnosti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Županijskoj palači u Varaždinu potpisani je 26. ožujka ugovor o kupoprodaji dvorca Bela I između Varaždinske županije i Danice Stipan Tomić te Vladimira Tomića, dosadašnjih vlasnika dvorca.

Ugovor je s dosadašnjim vlasnicima dvorca potpisao župan Anđelko Stričak, a potpisivanju su nazočili i zamjenica župana Silvija Zagorec, gradonačelnik Novog Marofa i saborski zastupnik Siniša Jenkač te Renata Skoko, pročelnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i župana.

Nakon potpisivanja ugovora, župan je zajedno s županijskim vijećnicima, pročelnicima te predstavnicima mnogobrojnih udruga obišao dvorac Bela I i pripadajuće imanje.

Župan Stričak je istaknuo kako je za kupnju dvorca Bela I dobivena jednoglasna podrška vijećnika na prošloj sjednici Županijske skupštine.
– Dvorac je u prilično derutnom stanju, zahtjeva hitnu intervenciju i naravno da ga kao Županija želimo sačuvati i očuvati za buduće naraštaje. Ali osim tog očuvanja, bitno je naglasiti da nam je cilj da cijela ova dolina vitezova dobije na važnosti, da bude prepoznatljiva, da posjetitelji dođu i obiđu ovaj kraj. Znači cijelo ovo područje od novomarofskog Presečna, Krušljevca, Beletinca, Podevčeva, Bele Završja, Filipića, Seljanca, Margečana, nema jednu jedinu društvenu infrastrukturu. Vjerujemo da će ovo biti korak prema tome, da se cijeloj toj dolini da na važnosti odnosno prepoznatljivosti. Varaždinska županija trenutačno obnavlja dvorac Opeku, projektiramo energetsku obnovu dvorca Šaulovec, projektiramo obnovu jedine jahaone iz vremena Austrougarske u Varaždinu, projektiramo dogradnju palače Erdődy gdje se nalazi Glazbena škola u Varaždinu. Tim lokalitetima želimo kroz kojih četiri godine dati jednu novu vizuru, a samim time važnost Varaždinskoj županiji. Uz zaštitu tih možemo reći kulturnih lokaliteta, projektiramo istovremeno i izgradnju ostalih prezentacijskih centara za one lokalitete koji su nam važni, od Gaveznice, špilje Vindije, te muzeja Tri rijeke – rekao je župan Stričak.

Gradonačelnik Novog Marofa i saborski zastupnik Siniša Jenkač je naglasio kako se po zakonu, uvijek kad se ovakvi objekti prodaju, ako su u privatnom vlasništvu, moraju ponuditi lokalnoj ili regionalnoj samoupravi.
– S obzirom da je ipak regionalna samouprava jača i financijski, ali ima i veći značaj, u razgovoru sa županom Stričakom, zaključili smo da ćemo se mi odreći prava prvokupa u korist Varaždinske županije. Ovaj dvorac treba značajna ulaganja. Trebaju se uložiti značajna financijska sredstva da bi se uopće obnovio ovaj prostor i da bi mu se u budućnosti dao jedan sadržaj. Čestitam županu na hrabrosti i odlučnosti da županija kupi ovaj objekt. To je dugoročan projekat. Očekujemo i sredstva europskih sredstava, ali i Ministarstva kulture. Čitav ovaj krajolik ima posebnu vrijednost. Ne samo ovaj dvorac Bela I nego i dvorac Bela II te Pusta Bela, najstariji dvorac. Ovdje imamo izvor, Belski dol, tu se u blizini nalazi Čevo, nalazi se Ham Pokojec, ovdje se naziru su obronci Ivanščice i čitavi ovaj kraj je od posebnog značaja te je pogodan za razvoj kulturnog turizma. Siguran sam da će obnova dvorca dati novi zamah razvoju ovog kraja te se nadam da će ovdje i mnogi privatni najmodavci prepoznati potencijal i kreirati, stvarati, otvarati kučice s pričom koje će se moći iznajmljivati. Vjerujem da je ovo početak jedne dugoročne i lijepe priče koja ima itekako svoj smisao – naglasio je Jenkač.

Danice Stipan Tomić, dosadašnja vlasnica, rekla je kako su joj emocije podijeljene.
– S jedne strane rastajem se od nečeg toliko prekrasnog i nešto što sam voljela. A s druge strane sam sretna jer je dobio vlasnika koji će znati voditi brigu o tome i dalje ulagati. To je za ovaj kraj izuzetno bitno, da ti dvorci dobiju svoj turistički značaj, odnosno svoj nacionalni značaj. Čestitam županu koji je prepoznao vrijednost ove kulturne baštine – rekla je Stipan Tomić.

Nazočnima su se obratili i predsjednik Gradskog vijeća Grada Ivanca Zdenko Đuras pohvalivši investiranje Varaždinske županije u sanaciju ovakvih dvoraca te Zdravko Maltar, bivši gradonačelnik Grada Novog Marofa koji je prisutne upozna s poviješću samog dvorca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje