Povežite se s nama

U fokusu

Puček: Ne tražim novac, niti radno mjesto natrag, već ne želim da me omalovažavaju

Objavljeno:

- dana

Tužba protiv Coninga zbog mobinga

Taman kad se činilo da su se u varaždinskom Coningu prilike stabilizirale i da poduzeće nakon predstečajne nagodbe iznova staje na noge, počeli su na svjetlo dana, kako se čini, izlaziti “kosturi iz ormara”. Kako je zapravo tvrtka poslovala uoči predstečajne nagodbe, gdje je dokumentacija koja je nestajala preko noći, dvojbene knjigovodstvene stavke…

To, ali i još dosta toga nalazi se u tužbi koju je pred varaždinskim Općinskim sudom podignula Božena Puček, bivša šefica računovodstva Coninga, koja je u veljači dobila otkaz kao tehnološki višak.

Nepotvrđene sumnje

No Božena Puček nije tužila Coning zbog otkaza. Bivšu tvrtku nije tužila niti zbog dvojbenih računa jer time se ionako bavi DORH. Tužbu je pokrenula zbog mobinga, točnije onemogućavanja obavljanja svoga posla.
Sve je krenulo, kako veli, kada je počela uočavati sumnjive transakcije kojima je odlazi novac. Kako se o tome počela i raspitivati, zabranjen joj je pristup Mari knjigovodstvu, internetu, elektroničkoj pošti… Mogla je samo sjediti i gledati kako “dva i dva postaju pet”. Iako je sve što je bilo potrebno za predstečajnu nagodbu odradilo upravo računovodstvo pod njezinom paskom, Coning sklapa ugovor s konzultantskom tvrtkom K. P. M. G Croatia za dubinsko snimanje financijskog stanja u Coning grupi. Na pitanje čemu to, kad je većina posla već odrađena i to besplatno direktor je odgovorio: “Kad vlasnik tako hoće”.
U knjigovodstvu tvrtke vidjele su se nelogične cesije, dok ljudi nisu dobivali plaću sedam mjeseci u ono vrijeme. Gospođa koja je iznenada “osvanula” kao nova akvizicija za računovodstveno i financijsko poslovanje, govorilo se, uplaćivala je novac tvrtke na izmišljene račune – račune bez obaveza. Sumnja je postojala, ali nije bilo dokaza. No ipak je morala otići ove godine nakon što je porezna inspekcija, češljajući račune po nalogu DORH-a, kako nam je sama rekla, ustvrdila da samo po jednom ugovoru nedostaje 1,2 milijuna kuna. Međutim, istovremeno je, također tvrdi Božena Puček, utvrđeno da Coning nije evidentirao niti sve vlastite obaveze. Konkretno, oko osam milijuna kuna koje su ostali dužni samo po jednom radnom nalogu.

Puček: Problem u Coningu nije ono što ima, nego čega nema u knjigovodstvu

– Problem u Coningu nije ono što ima, nego čega nema u knjigovodstvu, rečeno nam je iz firme.
I kada se očekivalo da će nadležna tijela potvrditi ili opovrgnuti sumnje zaposlenika u neke transakcije, dogodio se obrat. Nakon “grebanja po površini”, kako vele zaposlenici, povukli su se iz poduzeća. Ne znaju jesu li otišli trajno illi privremeno.
– Ne znamo što se dogodilo. Došli su, otkrili to što jesu i zatim otišli, umjesto da su tek onda nastavili s provjerom – veli nam tadašnja šefica računovodstva Coninga.
No nije da se baš ništa nije događalo nakon odlaska poreznika. Umjesto objavljivanja rezultata njihovog i rada drugih tijela, počeo je mobing nad gospođom Puček.

Tvrtka kao bankomat

Zbog svega otkrivenoga, kako piše u njezinoj sudskoj tužbi, mobing je počeo 29. svibnja, samo dan nakon prekida štrajka u Coningu.
– Rješenje o prisilnom godišnjem predano mi je osobno pred Marijom Čačić. Valjda kako bi se uvjerila da će mi zaista i biti uručeno. Rekla je: “Vas više ne trebamo,” na što sam odgovorila: “Ako me ne trebate, dajte mi otkaz kao tehnološkom višku, samo neka je po zakonu”. Gospođa Čačić na to je rekla: “To ćemo vidjeti”, okrenula se i otišla – prisjeća se Puček tog ne tako davnog vremena.
Otišla je na godišnji, a potom i na 2,5 mjeseci bolovanja. Usput je ovrhom zatražila tri plaće. S obzirom na to da novac – kao u tom trenutku niti drugi radnici koji su krenuli s ovrhom – nije dobila niti nakon što je Coningu, po sudskoj nagodbi s Ministarstvom vanjskih poslova, sjelo na račun pet milijuna kuna, uputila je dopis Davorinu Prpiću u kojemu ga pita zašto joj nije isplaćen novac.
– Molim povratnu informaciju, u protivnom ću o problemu obavijestiti javnost – napisala je Božena Puček, što se pokazalo učinkovitim jer joj je novac uskoro isplaćen.
Knjigovodstvena akvizicija direktora Stjepana Ptičeka, za koju je sada već bivši direktor rekao kako je došla “uvesti red”, na osobni si je račun uplatila 135 tisuća kuna, utvrdila je, prema riječima Božene Puček, inspektorica Porezne uprave. Istovremeno je u elektoničkoj pošti, čija je preslika u posjedu Regionalnog tjednika, predsjedniku Uprave Davorinu Prpiću napisala znakovitu poruku.

Nakon “grebanja po površini”, neki su se povukli iz poduzeća

– Direktore, dajte već jednom začepite ovu Pučekicu jer je poludjela, tvrdi da će nas sve dati na krim-policiju, da zaustavljamo naplate njezinih plaća, dajte već jednom to riješite, dosta nam je tih zafrkancija. Mislim da je prevazišla sve granice, ne traži kaj bi radila, nego samo izvodi gluposti – napisala je.
I Božena Puček je pisala Davorinu Prpiću. Nakon što ju je vanjska suradnica poduzeća obavijestila da nema više pravo na pristup računalu, obratila mu se dopisom pod nazivom Pravo na rad.
– Ovim činom oduzeto mi je u potpunosti pravo na rad, što smatram da je protuzakonito. Stoga molim da se kao predsjednik Uprave očitujete o mom slučaju – navela je.
Umjesto da kontaktira pošiljatelja elektroničke pošte, Prpić traži od prokurista tvrtke da mu “dodatno pravnički protumači” dopis. U tumačenju Prpiću se skreće pozornost da, ukoliko gđa Puček u izvršavanju svojih radnih obaveza preuzetih ugovorom o radu kao sredstvo rada koristi računalo s pristupom Mari-knjigovodstvu, tada je poslovodavac – ako joj je to onemogućio – pogriješio… Dakle, time su povrijeđene temeljne obveze iz ugovora o radu, odgovorio mu je prokurist tvrtke.
No niti to nije spriječilo Upravu Coninga se odrekne usluga svoje šefice računovodstva. Iako je ona predložila susret kako ne bi razgovarali preko posrednika, Davorin Prpić nije se odazvao. Stoga je, kad su joj uručili poslovno uvjetovan otkaz, u jednu ruku, odahnula.
– Jalov je posao raditi tamo gdje te ne žele i gdje nemaš više s kim raditi – kaže Puček aludirajući na dojučerašnje kolegice, štoviše, prijateljice s kojima je uočavala i komentirala čudne transakcije, a koje su danas na popisu svjedoka obrane.
Ni ona, kao ni još šestero ljudi koji su proglašeni viškom, svoju sudbinu nisu saznali od članova Uprave, već je taj nezahvalan posao uglavnom prepušten tajnicama. Svojih pet minuta s direktorom Prpićem dobila je jedino Ptičekova računovodstvena akvizicija koja je izbegla otkaz zahvaljujući naglom umirovljenju.

Inspekcija rada

Svih sedmero otpuštenih neće dobiti otpremninu koliku je prije tri godine dobila Marija Brezovec, direktorica financija u eri Radimira Čačića u Coningu. Gospođa je u redovnu mirovinu otišla s automobilom marke Nissan, odnosno, dogovorenom otpremninom od deset menadžerskih plaća za zasluge – oko 278 tisuća kuna bruto. No Coning je ipak prije krenuo silaznom putanjom nego su njoj stigle biti isplaćene sve rate izdašne otpremnine.
Nasuprot tome, gospođa Puček otišla je sa šest plaća, kao i njeni kolege. Sudskim putem traži, za slučajeve mobinga, minimalnih 20 tisuća kuna.
– Baš me briga za to. Sigurno se ne povlačim po sudu zbog 20 tisuća kuna. Ne tražim niti svoje radno mjesto natrag, jer nemam s kim raditi. Radije ću pričekati prijevremenu mirovinu za koju već imam potrebne uvjete. Tužila sam zato što ne želim da od mene delaju bedaka i omalovažavaju me – veli.
Božena Puček odlučila se na radikalan potez. Prije tužbe za mobing napisala je pismo pučkom pravobranitelju.
– Kako se moglo i očekivati, predstečajna neće i ne može riješiti sve nagomilane probleme, koje su posljedica višegodišnje pljačke te bahatog ponašanja Uprave kojoj je sve ovo vrijeme dirigirao gospodin Čačić. Na žalost, razočarani smo radom svih naših institucija koje bi navodno trebale zaštititi pravo radnika. Na vlastitoj smo koži osjetili da su sve one beskorisne ili pretrome. Kako je Varaždin mali grad, svi odmah sve znaju pa tako i naša Uprava prva dozna ako je netko podnio prijavu DORH-u, policiji, Poreznoj upravi ili Inspekciji rada. Zbog toga se nad dijelom radnika u Coningu i to uglavnom onih koji su iskazali neposluh štrajkom i ukazali na kriminal u poslovanju, provodi mobing na razne načine… Sve vrijeme radnici su svjesni stanja te prihvaćaju i otkaz, ali po Zakonu, uz otpremninu… Činjenica je da se Coning d. d. želi riješiti sektora građenja i zadržati samo turizam… Predstečajna nagodba je napravljena kao popis lijepih želja, a u zbilji je neostvariva. Bez kredita, kojega je sve teže dobiti i kad na naplatu stignu svi prolongati banaka, kooperanata i dobavljača slijedi jedino matematički moguće – stečaj, pismo je potpisano s “obespravljeni i poniženi radnici”.
Dok je Coning ignorirao Boženu Puček, inspektori rada metode Coningovog rukovodstva nisu shvatili olako. Obavili su inspekcijski nadzor i utvrdili povredu propisa te su varaždinskom Prekršajnom sudu podnijeli optužni prijedlog protiv Coninga zbog osnovne sumnje da je počinjen prekršaj Zakona o radu. Boženu Puček su uputili da, ukoliko želi, tuži poslodavca Općinskom sudu. To je i učinila.
Prvo ročište je već održano, ali glavna rasprava je odgođena za 9. lipnja jer se na sudu nije pojavio nitko od optuženih, izuzev njihove odvjetnice. Stoga je sutkinja zatražila da se pojave i odgovorni u sudnici. Pogledala je još jednom spis te bez razmišljanja u svom rokovniku cijeli dan rezervirala za suđenje Božena Puček vs. Coning d. d.

Otkaz, pa nagrada

Tragikomedijama u Coningu izgleda nikad kraja. Direktor Ptiček, kojega radnici zovu “Mister 10 posto”, povukao se sa svih funkcija, da bi nedugo potom bila donesena odluka o izvanrednom otkazu njemu i računovotkinji. Budući da je baš dan ranije otišao na bolovanje, odluka o izvanrednom otkazu nikada mu nije uručena.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Alarmantno: Uzgajivačima krava muzara mlijeko postaje bezvrijedna roba!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uzgajivačima muznih krava mlijeko definitivno postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, rast cijena stočne hrane još lani je prouzročio stagnaciju i pad proizvodnje mlijeka, kao i broja isporučitelja.

Da je ekonomska uspješnost uzgoja mliječnih pasmina goveda Sizifov posao za malobrojne preostale farmere, za Regionalni tjednik potvrdio je Stjepan Bistrović. Štoviše, od vlasnika jedne od najmodernijih hrvatskih farmi, na kojoj krave muzu i hrane roboti, doznajemo da ni najnoviji potezi Vlade neće utjecati na proizvodnju mlijeka.

Nedostatne potpore

– U odnosu na prošlu godinu, cijene kukuruza u zrnu porasle su sa 70 do 90 lipa na čak 1,70 kuna za kilogram. Slično je i s ječmom, plaćali smo ga 0,80 lipa po kilogramu, a tržišna cijena mu je ove godine narasla na 1,40 kuna. Uzgajivačima mlijeko zapravo postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, prosječna cijena litre mlijeka sada iznosi 2,60 kuna za litru, i to sa svim dodacima koje mogu ostvariti veliki i mali proizvođači – ističe Bistrović.

Osvrćući se na nove Vladine potpore i povećanje postojećih u okviru Programa ruralnog razvoja, koje obuhvaćaju povećanje alokacije za preradu, kao i posljednju financijsku pomoć sektoru stočarstva (koja sada premašuje 200 milijuna kuna), objasnio je da sve to nema puno efekta u stvarnosti.

– Ovih dana napravio sam okvirni izračun na bazi 80 hektara zemljišta, koliko nama treba za ishranu krava. Pritom još moram kupiti smjesu (koncentrat) i to odbiti od zarade. Nužno je ukalkulirati i radnu snagu od najmanje četiriju zaposlenika na polju i farmi. Računica nije potpuna ako se u obzir ne uzme ulaganje u 80 ha poljoprivrednog zemljišta, koja su, srećom, podjednaka. No treba znati da farma za 70 krava i 60 komada podmlatka s junicama za remont stada stoji 9,5 milijuna kuna! Sve to morate odbiti od bruto zarade, s tim da još postoje troškovi održavanje farme te oni koji se odnose na usluge veterinara, potrošnju struje, vode i drugi. Da zaključim, i tih 200 milijuna kuna, kada bude podijeljeno, odnosno ako naše gospodarstvo dobije 30.000 kuna, bit će to samo kap manje u moru briga – rezolutan je Bistrović.

Spomenimo i da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 25. studenoga, donijela Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka, za koji su u 2022. godini osigurana svega 2 milijuna kuna u okviru državnog proračuna.

– Ako netko smatra da je to nekakav veliki novac, u krivu je. Ja sam se odavno maknuo iz strukovnih udruga jer to zahtijeva iznimno osobno angažiranje. Nemoguće je sakriti da su ozbiljni farmeri postali ravnodušni i da u sve većem broju odustaju od proizvodnje. Primjerice, u Općini Cestica bilo nas je četvero, a sada sam jedini komercijalni proizvođač mlijeka. Spomenute potpore sigurno će pojedinim farmerima omogućiti da koliko-toliko urede sabiralište mlijeka, no njihov broj stalno varira i drastično se smanjuje broj otkupnih mjesta. Nažalost, mladi nemaju interes za proizvodnju, osim u slučaju kada je to obiteljska tradicija. Računice za to trenutačno nema zbog već spomenutih enormno visokih cijena koncentrata i žitarica – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo da robotizacija farmi ima dobru i lošu stranu.

Iz njegova iskustva može se iščitati da robotizacija pomaže kada treba nadoknaditi radnu snagu, ali istovremeno čovjek postaje rob modernojtehnici.

Agrarna politika

– Kad se noću upali alarm ili dojava, morate odmah reagirati i pristupiti popravku. U protivnom nastaje zagušenje kada krave idu na automatsku mužnju. Na takvim farmama je 24-satno dežurstvo imperativ te smo imali slučajeve kada je trebalo reagirati tri puta dnevno. Farmeri su izloženi konstantnom stresu zbog održavanja robota i otklanjanja softverskih i inih grešaka. Robotizacija nije za “stare ljude”, već prvenstveno za mlađe generacije uzgajivača – naglašava ovaj iskusni farmer i dodaje:

– Sama robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka ni zaustaviti silazni trend sve dok se ne promijene pristup proizvodnji i agrarna politika – zaključio je Stjepan Bistrović.

Nastavite čitati

U fokusu

Pronađite posao po svojoj mjeri u Varaždinskoj ili Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U suradnji s portalom posao.hr donosimo aktualne i atraktivne vijesti s tržišta rada. Portal za zapošljavanje donosi top 10 poslovnih ponuda, nepropustite priliku i prijavite se! Sretno!

KTC d.d. zapošljava skladištara (m/ž) u Varaždinu. Prijave se zaprimajud od 10.12. Poželjno je da kandidat ima položen tečaj za viljuškaristu no nije uvjet za posao. Prijavite se brzo i jednostavno putem linka.

HSG Kariera d.o.o. traži održivača (m/ž) postrojenja u Čakovcu. Prijave se zaprimaju do 31.12.2021. Poslodavac za rad treba 6 osoba koje će biti spremne na rad u smjenama te je poželjno da imaju radno iskustvo na sličnim poslovima. Više informacija o natječaju i podatke za prijavu potražite ovdje.

MASSIVE PANELS d.o.o. zapošljava administratora (m/ž) u odjelu nabave. Mjesto rada je Veliki Bukovec, a rok za prijavu je 01.01.2022. Posao zahtijeva dnevnu komunikaciju s novim i postojećim dobavljačima. Kako se prijaviti saznajte na linku.

MEEL USLUGE d.o.o. zapošljava pizza majstora (m/ž) u restoranu Palatin u Varaždinu. Rok za prijavu je 20.12.2021. Posao obuhvaća pripremu tijesta za pizzu i krušne peći te pečenje pizze. Podatke za prijavu pronađite na linku.

Mamut Fortis d.o.o. / Arena traži operatera – blagajnika (m/ž) u automat klubu za igre na sreću. Mjesto rada je Novi Marof , a rok za prijavu je 20.12.2021. Novozaposleni će biti zadužen za vrženje uplate i isplate novca, komunikaciju s gostima kluba te rad s automatima za igre na sreću. Prijavite se ovdje.

KTC d.d. traži prodavača (m/ž) u Jalžabetu. Rok za prijavu je 09.12.2021. Kandidat mora imati završenu srednju stručnu spremu i radno iskustvo. Prijave se zaprimaju putem linka.

OLD START j.d.o.o. zapošljava autolimara (m/ž). Mjesto rada je Mala Stubica. Prijaviti se možete do 14.12.2021. Radno mjesto zahtijeva obavljanje autolimarskih poslova i ostalih pomoćnih poslova. Informacije za prijavu pronađite ovdje.

Ustanova za zdravstvenu njegu u kući KANCIJAN traži medicinsku sestru / prvostupnika sestrinstva (m/ž). Poslodavac daje mogućnost financiranja studija sestrinstva, stimulativna primanja, radno vrijeme u jednoj smjeni te povremeni rad subotom uz slobodne praznike, blagdane i nedjelje. Posao se obavlja u kući bolesnika na području grada Varaždina i bliže okolice, a rok za prijavu je 10.12.2021. Više informacija i podatke za prijavu pogledajte ovdje.

K & S d.o.o. zapošljava poslovođu (m/ž) u metalskoj proizvodnji. Mjesto rada je Varaždin, a rok za prijavu je 06.12.2021. Poslodavac traži odgovornog radnika sa završenom srednjom, višom ili visokom strunom spremom te uz to mora imati 3 godine radnog iskustva. Kako se prijaviti pogledajte na linku.

Camaloon zapošljava content writer for UK market (m/f). Posao se obavlja iz udobnosti vlastitog doma. Od kandidata se očekuje priprema dobro strukturiranih skica sa smjernicama SEO-a pomoću sustava za upravljanje sadržajem, lektoriranje i uređivanje objava na blogu  te koordinacija s marketinškim i dizajnerskim timom. Prijave traju do 11.12.2021. i zaprimaju se putem linka.

Više poslova potražite klikom na link i pretražite trenutno raspoložive radne pozicije za prijavu. Sretno u potrazi!

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje