Povežite se s nama

U fokusu

Puno samohvale, ali rezultata malo: Varaždin pri povlačenju EU novca tek osrednji

Objavljeno:

- dana

Zna se da je Ludbreg hrvatski rekorder po zbroju povučenih eura iz europskih blagajni po glavi stanovnika. Ludbreg je u prosjeku od kolovoza 2010. do veljače 2018. godine po tom parametru povukao 631 europsku kunu.

Dio je to analize portala gradonačelnik.hr objavljene povodom pet hrvatskih godina u Europskoj uniji. Samo u 2016. godini Ludbreg je po istom kriteriju povukao čak 3068 kuna, dok je u prve četiri godine provedene u EU Grad ukupno povukao 32 milijuna kuna europskog novca.

Kako kotiraju ostali gradovi Varaždinske županije? O tome gradonačelnik.hr, ali niti bilo koji drugi relevantni portal za novčarska pitanja – ne piše. Takvo je ignoriranje ujedno i odgovor na pitanje o uspješnosti lokalnih jedinica u povlačenju novca iz EU-a.

Osrednjost

Analitičari se, naime, bave najboljima, pa osim Ludbrega nijedan grad u Varaždinskoj županiji, pa ni Županija sama, nije predmet ove, ali ni neke slične analize na istu temu na nacionalnoj razini. Utopili su se u prosjek (ne)uspjeha. Zbog toga smo analizu napravili sami, odnosno za Regionalni tjednik ju je sastavila Udruga „Financijska pismenost i poduzetništvo“ iz Gornjeg Kneginca.

Rezultati nisu sjajni. Izuzme li se Ludbreg, pet gradova Varaždinske županije kotira osrednje – daleko ispred je Grad Zagreb sa 1070 ugovorenih projekata i s druge strane, Ličko-senjska županija s tek njih 55. Varaždinska je županija po svim vrstama nositelja ugovorila 226 projekata u vrijednosti od 142.454,168 eura. Odmah iza Varaždinske je susjedna, Međimurska županija sa 204 projekta, ukupno vrijednih 118.084,423 eura.
Utjeha za Varaždin, Ivanec, Novi Marof, Lepoglavu i Varaždinske Toplice jedino može biti podatak da čak 32 od 129 hrvatskih gradova od ulaska u članstvo Europske unije nije dosad povuklo niti jednu europsku lipu za financiranje svojih projekata.

 

Također, Grad Zagreb, koji zbog svoje veličine ima poseban status Županije povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio, 9,72 posto, svih sredstava koje su ostvarili hrvatski gradovi. No, gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna, čime se Zagreb svrstava na jedva 60. mjesto po iskorištenosti europskog novca.

Međimurje bolje

Lani su se za prestiž u povučenom novcu po glavi stanovnika (što analitičari smatraju najkompetentnijim parametrom) – prvi put nakon niza godina ludbreške dominacije – borili Lipik i Županja, a blizu im je bio i Rab. Gradovi Varaždinske županije nisu konkurentni.
Na listi od najboljih 10 je i međimursko Mursko Središće sa 175 europskih kuna po glavi stanovnika.

Ludbreg i Mursko Središće među prvih su 10 i na tablici prosječno ukupno povučenoga novca od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, od 2013. do 2017. godine. Tu su još i Trilj, Grubišno Polje i Čabar, za koje bi prosječan Varaždinac dva puta razmislio u kojoj se županiji nalaze.

Istina, Grad Varaždin je kao županijsko središte s gotovo 50.000 stanovnika u 8 godina ostvario 96 projekata vrijednih 115.450,725 eura, ali tu se najvećim dijelom radi o projektima sa sjedištem nositelja u Varaždinu, a ne o projektima čiji je nositelj Grad. Varaždin je u trogodišnjem periodu (2014. – 2017.) direktnom ili indirektnom pomoći ostvario 129 kuna po glavi stanovnika.

Katastrofalne Varaždinske Toplice su, primjerice, s 201 kunom indirektne pomoći nadmašile Grad Varaždin za izabrani period, u kojemu su posredno dobile 1,2 milijuna eura pomoći. Ove se tri godine smatraju dobrim pokazateljem stanja stvari jer, izuzmemo li prvu godinu kao godinu prilagodbe EU-u, trebalo je to biti najplodonosnije razdoblje za povlačenje europskog novca. Međutim, jedno je što bi trebalo biti, a drugo što je i ostvareno. Malo Mursko Središće, s gotovo osam puta manje stanovnika, na toj se listi sa 785 kuna plasiralo odmah iza Ludbrega.

Bile su to dobre godine za povlačenje novaca pa ipak čak četiri grada u tri izabrane godine nisu direktno dobila europski novac – Varaždinske Toplice, Novi Marof, Ivanec i Lepoglava. Varaždin je direktno uspio namaknuti samo 16.169 kuna i 6.062.616 kuna posredno.

Varaždinske Toplice definitivno najgore

Prema kojem god parametru da se gleda (ukupan zbir novca, prema nositelju projekta, po glavi stanovnika….) Varaždinske Toplice su definitivno najlošije u povlačenju europskih novaca. Da se toplička vlast između 2010. i 2018. godine nije snašla u režimu podjele europskog novca govori podatak da je Grad kao nositelj projekata u Varaždinske Toplice „donio“ 7000 (slovima: sedam tisuća) eura.

Ovakav fijasko se ni prema jednom izvješću nije dao naslutiti. Rezultat je tim gori kad se zna o kakvim je potencijalima u Varaždinskim Toplicama riječ. Osim bogatih izvora termalne vode, tu su i arheološki iznimno vrijedne rimske iskopine, pa je i više nego nevjerojatno, tvrdi struka, da topličke vlasti nisu znale iskoristiti i unovčiti ništa od toga. – Moglo se aplicirati na projekte iz kulture, baštine, turizma, u infrastrukturu…

Varaždin je u tri godine (2014. – 2017.) direktnom ili indirektnom pomoći ostvario 129 kuna po glavi stanovnika

Potencijal je ogroman. Varaždinske Toplice su primjer neznanja i nesnalaženja u tokovima novca Europske unije – kaže jedan stručnjak blizak bivšoj županijskoj vlasti. Grad je na samom dnu i po broju projekata prema sjedištu nositelja – samo njih pet, ukupne vrijednosti 297.200 kuna, što je 0,21 posto ugovorenih projekata u Varaždinskoj županiji.

Tko je kriv?

Tek za usporedbu, Virovitica je, primjerice, kao dvostruko manji grad od Varaždina, s 22.000 stanovnika, s europskim novcem kao nositelj odradila šest projekata vrijednih 10,3 milijuna kuna.

I susjedi su bolji. Grad Čakovec je sam povukao 2 milijuna kuna za sedam projekata, a Koprivnica 3,1 milijun.

Varaždinska županija u osam godina ima gotovo dvostruko manje projekata od dvostruko manje Međimurske županije (7, a Međimurje 13) i uz više nego duplo manje novaca – Varaždinska 4,3 milijuna, Međimurska 10,5 milijuna eura.

Nedvojbeno je da je Hrvatska u povlačenju europskog novca na europskom začelju. A Varaždinska županija je u Hrvatskoj samo osrednja.
Je li razlog neznanje ili lijenost?

 

U fokusu

Nema tog zakona koji bi mogao iskorijeniti politiku licemjerja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sjećate li se da vam je Čačić poručio da manje telefonirate, pa ćete imati za struju? Ili kad je rekao da se povlači iz politike? Licemjerje u politici do sad nitko nije uspio iskorijeniti.

Građani će 16. svibnja imati novu priliku izabrati ljude koji bi iduće četiri godine trebali voditi županije, gradove i općine, ali i donositi odluke u vijećima i županijskim skupštinama. Novost je što od ove godine imamo i novi Zakon o lokalnim izborima, a izmjene je Sabor donio u zadnji tren.

Novim Zakonom pooštravaju se uvjeti pod kojima birači i političke stranke smiju kandidirati osobe za članove predstavničkih tijela te za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike.

Konkretno, više se ne mogu kandidirati oni koji imaju pravomoćne presude. Ipak, zahvaljujući HDZ-ovom amandmanu, iznimka su oni koji su osuđeni za kazneno djelo iz nehaja.

Klub HDZ-a predložio je, naime, da se ta zabrana ne odnosi na osobe koje su pravomoćno osuđene na kaznu zatvora za kaznena djela počinjena iz nehaja ako im je kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom.

Licemjerna politika

Ipak, kandidati u Varaždinskoj županiji ne moraju se brinuti. Oni čiji sudski procesi traju godinama, poput, primjerice, varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka, nevini su sve dok im se ne dokaže suprotno, te ne podliježu Zakonu. Županu Radimiru Čačiću je pak uslijedila rehabilitacija nakon odsluženja kazne za izazivanje prometne nesreće. Pod uvjetom da počinitelj kaznenog djela nije ponovno osuđen zbog novoga kaznenog djela, rehabilitacija, naime, nastupa po sili zakona. Zato je bespredmetno razvlačiti taj slučaj, kao što je to uobičajeno na društvenim mrežama. Politika licemjerja je pak sasvim druga stvar i, nažalost, nema tog zakona koji bi je mogao suzbiti.

Zanimljivo je i da su Reformisti, unatoč svemu, glasali za zakon po kojem se Čačić prije četiri godine ne bi ni mogao kandidirati, s obzirom na to da je bio osuđen na zatvorsku kaznu, što nije uključeno u spomenuti amandman.

Sve to samo je dokaz političkog licemjerja te neučinkovitosti i sporosti hrvatskog pravosuđa.

– Djelo iz nehaja, dakle bez namjere da se djelo počini, ili nesreće, koje se uvijek mogu dogoditi ljudima bez njihove krivnje, ne može se izjednačavati s kaznenim djelima kojima se smišljeno nanosi šteta, prijevara, krađa, zloupotreba, nasilje i ostalo – kaže saborska zastupnica Reformista Natalija Martinčević.

Istina i je da se prometne nesreće ne mogu izjednačavati s drugim kaznenim djelima.

– Veći je problem da se za župana ponovno kandidira čovjek koji iza sebe ima propale tvrtke, sa svima je posvađan, a zbog egoizma nije u stanju donositi racionalne odluke. To se, nažalost, ne može riješiti zakonski, ali je pitanje morala, kojeg u Čačićevom slučaju nema – kaže HNS-ov saborski zastupnik Predrag Štromar.

HDZ-ov saborski zastupnik i kandidat za župana Anđelko Stričak kaže da se i osobno slaže s amandmanom vezanim za kazneno djelo iz nehaja. Međutim, spominje drugi problem.

Sposobni, a ne podobni

– Daleko veći problem su sudske nagodbe. Primjerice, Državno odvjetništvo podigne optužnicu i potom se u sudskom postupku s optuženikom nagodi. Bilo je čak takvih prijedloga nagodbi da ih ni sud nije htio potvrditi. Na taj način moguće je zaobići navedenu zakonodavnu inicijativu. Ta tema je također pitanje za pravosuđe, koje je, kao što je svima poznato, neovisno i nepristrano – kaže Stričak.

U ovim izmjenama Zakona nema drugih većih promjena, a zasad se na lokalnim izborima neće glasati preferencijalno, kao na parlamentarnima.

I HNS i Reformisti slažu se da bi takav način bio puno pošteniji i efikasniji jer bi ljudi imenom i prezimenom birali one koje žele da ih predstavljaju u općinskim i gradskim vijećima te u županijskim skupštinama.

Upravo je HNS dao takav zakonski prijedlog, koji bi ujedno vijećnike i zastupnike natjerao na veći angažman. Osim toga, više ne bi bilo bitno kojim redoslijedom stranke predlažu kandidate, pa bi to bila i prilika da se u vijećima i skupštinama nađe više sposobnih, a manje podobnih.

Sjećate li se da vam je Čačić poručio da manje telefonirate, pa ćete imati za struju?

Koliko je politika licemjerna, govore primjeri sami za sebe. Jedan takav je lik i djelo Radimira Čačića. Podsjetit ćemo samo na neke od njegovih izjava. Nakon nesreće u Mađarskoj Radimir Čačić najavio je da će se povući iz politike u slučaju osude na bezuvjetnu kaznu. – Ako me ne budu osudili na bezuvjetnu kaznu za nesreću u Mađarskoj, znači da je riječ o nehatu i onda se neću povlačiti. Ako me osude na bezuvjetnu kaznu, povući ću se – rekao je Čačić 2011. godine. Ali nije to učinio. Godinu dana kasnije odlučio se obračunati s građanima koji previše telefoniraju. – Malo manje koristite mobitele i imat ćete novac za struju – poručio je 2012. godine Čačić, koji je tada obnašao dužnost prvog potpredsjednika Vlade. – Još uvijek, i nakon poskupljenja struje, hrvatski građani plaćaju više mobitele nego struju. Dakle, smanjiti broj impulsa i malo manje pričati i imat ćemo 40 kuna za struju. Jedno je egzistencija, a drugo je razgovor na telefon – poručio je Čačić. Tri godine kasnije samouvjereno je rekao da županije treba ukinuti. – To su veliki potrošači novca, župani dnevno nemaju 15 minuta pravog posla – rekao je Čačić 2015. godine. Samo dvije godine kasnije kandidirao se za župana i pobijedio, a sad ide u utrku po novi mandat.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci i Varaždinke nisu naivni! Dosta je razbacivanja novcem građana!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vjerujem da je političarima lako trošiti tuđi novac i još držati prodike. Zamislite da takav vodi firmu. Ili biste li mu dali da upravlja vašim kućnim budžetom? A na neki način upravlja i sad. Ljudi plaćaju namete da bi krpali proračun, kaže Patafta.

Novi izbori, nova kampanja, a već godinama stalno isti ljudi, koji se samo šaltaju s pozicije na poziciju i iz koalicije u koaliciju.

Varaždin mora bolje jer Varaždinci i Varaždinke zaslužuju bolje, poručuje varaždinski poduzetnik Davor Patafta.

– Varaždin je postao je rob starih političara koji ne znaju i ne mogu bolje ali se ne žele maknuti. Zbog takve sebičnosti svi trpe, a mladi i sposobni sve više razmišljaju o odlasku. Ništa bolje nije ni u županiji. Nažalost, mladi visokoobrazovani Varaždinci jednostavno ne mogu doći u priliku da bi se dokazali. Trebamo mlade ljude u politici, trebamo nove ideje, nove poglede, novu energiju i htijenje da se situacija pokrene na bolje! Uklonit ćemo barijere kojima se priječi dolazak mladih i sposobnih ljudi na funkcije u Varaždinu. Omogućit ćemo ulazak mladim stručnjacima u politiku, pomagat ćemo ih da steknu potrebna iskustva i čim prije postanu samostalni i odgovorni političari koji će vući svoj grad prema naprijed! – rekao je Patafta.

Politika mu, kaže, ne treba, niti o njoj ovisi, ali bilo bi neodgovorno sjediti i šutke promatrati nepravdu i štetu koju nesposobni i podobni godinama čine Varaždinu i svima koji ovdje žive. Zato ide na izbore sa svojom nezavisnom listom.

– Štete gradu nanose nesposobni ljudi na odgovornim funkcijama. Nije dovoljno biti slatkorječiv i simpatičan. Za obnašanje javnih funkcija treba biti sposoban i odgovoran. Zato i tražimo mjesta u Gradskom vijeću. Kako bismo bili korektor vlasti i ispravljali greške i štetu, postavljali pitanja, prozivali, tražili odgovore i nudili konkretna rješenja. To je smisao demokracije. Demokracija je vrhunski alat u pravim rukama, mi znamo i stavljamo se na raspolaganje svima. Samo odgovorni i sposobni ljudi mogu razvijati Varaždin – rekao je Patafta.

Osvrnuo se i na prozivke gradonačelnika Ivana Čehoka.

-To govori čovjek koji loše upravlja novcem svih Varaždinki i Varaždinaca. Pa ljudi nisu naivni kao što on misli. Vjerujem da je njemu lako trošiti tuđi novac i još držati prodike. Zamislite da takav vodi firmu. Ili biste li mu dali da upravlja vašim kućnim budžetom? A na neki način upravlja i sad. Ljudi plaćaju namete da bi se on vozio u svom buseku po županiji – rekao je Patafta.

Nastavite čitati