Povežite se s nama

U fokusu

“Pustite nas na miru. Čistoća je načinom obračuna i velikim računima u pravu, a svi drugi u krivu?!”

Objavljeno:

- dana

Što namjerava/želi/planira direktor varaždinske Čistoće Davor Skroza prijavljujući komunalnu tvrtku Pre-Kom iz Preloga raznim državnim inspekcijama? Pita se to već mjesecima Siniša Radiković, direktor preloškoga komunalca, koji zajedno sa svojim radnicima gotovo svakog tjedna selektira novu hrpu dokumenata poduzeća, ovisno je li u nadzor došao porezni inspektor ili netko iz Ministarstva za zaštitu okoliša, financija…

Iako mu inspektori ne govore po čijoj su prijavi došli, direktor Radiković je, kaže, saznao da se dijelom radi o prijavama varaždinske Čistoće. Zašto? Ni njemu samom, kaže, nisu jasni motivi kolege s južne strane Drave niti su njihova dva poduzeća ikad u prošlosti imala nesuglasica. Jasno je ipak da Siniša Radiković itekako ima ideju što to Davora Skrozu smeta u vezi Pre-Koma. – Cijena – kratko kaže.

Računi za prikupljanje i odvoz otpada Prekoma, naime, više su nego dvostruko jeftiniji od računa koji za istu ovu uslugu naplaćuje varaždinska Čistoća.

Međutim, Varaždincima i stanovnicima drugih općina koje koriste usluge Čistoće više nije novost da ono što plaćaju više od 100 kuna u susjedstvu stoji dvostruko manje. O svemu tome žestoko se raspravlja na društvenim mrežama, objavljuju se računi iz susjedstva, a nedavno je održan i prosvjed.

“I mi i Čistoća imamo zakonite cjenike, jedino je naš moralniji”

Ali, prošlog je tjedna situacija na relaciji Pre-Kom – Čistoća kulminirala. Varaždinska je tvrtka Uredu državne uprave podnijela prijave protiv Grada Ludbrega i Općine Martijanec, vezane uz zaštitu zakonitosti u vezi s odlukama o načinu pružanja javnih usluga ovih dviju jedinica lokalne samouprave.

Prijavu je u ime Čistoće podnijelo isto varaždinsko odvjetničko društvo koje je prije nekoliko tjedana poslalo dopis osnivaču FB grupe „Varaždinsko smeće“ Robertu Boroviću. On je potom „iz privatnih razloga“ izašao iz grupe, a netom poslije je grupa organizirala prosvjed ispred Gradske vijećnice na kojem su se okupili Varaždinci nezadovoljni visokim računima za smeće, ali i gradskom politikom uopće.

Tužakanje i prijave

Paradoksalno je da su i Ludbreg i Martijanec jedni od osnivača Čistoće, ali se ne koriste njezinim uslugama. U Ludbregu otpad prikuplja gradska komunalna tvrtka Lukom, a najveći trn u oku Čistoće je, izgleda, maleni Martijanec, koji je na temelju ponuda izabrao Pre-Kom kao tvrtku koja će prikupljati otpad na području Općine. Čistoća taj izbor nije dobro primila, iako je Martijanec od triju traženih ponuda (Lukom i Pre-Kom, i Čistoća ) izabrao financijski i opsegom usluge najpovoljniju za svoje mještane. Čistoća, koja kao kriterij obračuna varijabilnog dijela cijene uzima kućanstvo, u svakom je slučaju, kaže načelnik Martijanca Dražen Levak, najskuplja. Pritom, smatra se da takav izračun nije fer jer „smeće ne stvaraju kvadrati nego ljudi“.

Nakon što su u Ludbreg i Martijanec stigle obavijesti državne uprave o zaprimljenim prijavama, Siniša Radiković je objavio otvoreno pismo na FB stranici grupe „Varaždinsko smeće“.

– Gospodine Skroza, izgleda da više gledate susjede i kako njima nanijeti štetu umjesto da gledate kako da unaprijedite svoj posao. Osobno me zanima a vjerujem da to zanima i Vaše korisnike koliko ste njihovog novca dosada utrošili za navedena prijavljivanja (odvjetnike) između ostalog i nekih od svojih vlasnika – napisao je između ostaloga Siniša Radiković u postu koji je dobio velik broj „lajkova“. I nastavio:

– U prijavi Čistoće Varaždin osporavate nekoliko članaka Odluke navedenih JLS-a, više kozmetički, a Vaša stvarna primjedba odnosi se samo na jednu stvar a to je da se ozakoni samo Vaš način određivanja cijene minimalne javne usluge (CMJU) po kućanstvu – napisao je.

“Moram Vam reći da se čast i ugled stječu radom, a ne prijavljivanjem i iznošenjem neistine o drugima.”

U nastavku mu nabraja zakonske odredbe o određivanju minimalnih cijena javne usluge i sugerira:

– Gospodine Skroza, Vi trošite novac svojih građana na prijavljivanje i odvjetnike, pokušavate nas prijavama valjda slomiti, želite da i stanovnici Vaših susjednih JLS plaćaju veće račune za smeće umjesto da se i Vi prilagodite svojim građanima i dogovorite što „bolje“ cjenike i bolju uslugu za njih. Siguran sam da bi mene, kao direktora Pre-Koma, prijavim li neku JLS koja je vlasnik Pre-Koma ili neku susjednu JLS, Nadzorni odbor društva ekspresno smijenio – piše.

Siniša Radiković je pritom pozvao Davora Skrozu da „primijeni mišljenje Porezne uprave iz svibnja prošle godine i korisnicima počne naplaćivati 13 % PDV-a na ukupni račun, a ne 25 % na varijabilni dio računa“. Zbog toga su Varaždinci među rijetkim stanovnicima hrvatskih gradova i općina koji na taj dio računa plaćaju puni PDV. Država ne prigovara jer taj novac ionako ide u njezinu blagajnu.

Njemu također nije jasno da Davor Skroza pokušava uvjeriti da je „Čistoća načinom obračuna (po kućanstvu) u pravu, a svi drugi u krivu“.

Moralniji cjenik

Ovo nije prvi put da se Siniša Radiković otvorenim pismom obratio Davoru Skrozi.
Prije mjesec dana je na stranici iste grupe žestoko reagirao na njegovu izjavu na sjednici varaždinskoga Gradskog vijeća da Prelog i Krk, kao dvije najbolje JLS u Hrvatskoj „bildaju svoje odlične rezultate u odvajanju otpada“. Nakon što ga je nizom brojki i činjenica pobio, Radiković mu je poručio: – Možemo reći da ste nas oklevetali iznošenjem neistine pred Vašim gradskim vijećnicima. Javno Vas pozivam da ako govorite o nama, iznesete barem točne podatke ili nas pustite da radimo mi svoje, vi svoje.

Moram Vam reći da se čast i ugled stječu radom, a ne prijavljivanjem i iznošenjem neistine o drugima – žestok je bio direktor Pre-Koma. Stanovnici Varaždinske županije zavide Međimurcima na visini računa za smeće. Uz mogućnost izbora kanti zapremnine od 60 litara za samačka kućanstva, minimalno 80 litara za dvije do tri osobe i obveznih 120 litara za četvero i više, korisnici Pre-Koma najskuplji mogući račun (120 litara + biootpad + dva odvoza glomaznog otpada) plaćaju 69,50 kuna. Puno manje od varaždinskih 106 kuna za sve, bez mogućnosti plaćanja po volumenu. Samci s kantom volumena 60 litara, a koju izabire njih 90 %, za smeće mjesečno izdvajaju 34, 75 kune. Kompostiraju li sami, svota je 29,32 kune.

– I mi i Čistoća imamo zakonite cjenike, jedino je naš moralniji – zaključuje Siniša Radiković.

I po deseti put tijekom sat vremena razgovora ponavlja:

– Čini se da je Čistoća, osim što ratuje s vlastitim građanima, otvorila i novu, međimursku „frontu“.

Prekom vs. Čistoća – Više nego dvostruko jeftinije

Stanovnici Varaždinske županije zavide Međimurcima na visini računa za smeće. Uz mogućnost izbora kanti zapremnine od 60 litara za samačka kućanstva, minimalno 80 litara za dvije do tri osobe i obveznih 120 litara za četvero i više, korisnici Pre-Koma najskuplji mogući račun (120 litara + biootpad + dva odvoza glomaznog otpada) plaćaju 69,50 kuna. Puno manje od varaždinskih 106 kuna za sve, bez mogućnosti plaćanja po volumenu. Samci s kantom volumena 60 litara, a koju izabire njih 90 %, za smeće mjesečno izdvajaju 37 kuna. Kompostiraju li sami, svota je 29,32 kune.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje