Povežite se s nama

Kultura

Putopisni serijal po europskim muzejima: Alhambra – veličanstven spomenik islamske arhitekture na europskom tlu

Objavljeno:

- dana

Piše: Janja Kovač, kustosica Muzeja Međimurja Čakovec

„Granada je Damask Andaluzije, gozba za oči, uzdignuće za dušu. Ima neprobojnu tvrđavu s visokim zidinama i veličanstvenim zgradama. Poznata je po najneobičnijoj rijeci koju dijele kuće, javne kupelji, tržnice, vanjski i unutarnji mlinovi te vrtovi. Bog ju je blagoslovio smjestivši je ponad široke plodne ravnice gdje se potoci srebra slijevaju među drveće smaragdne boje“, zapisao je islamski učenjak Al-Saqundi u 13. stoljeću.

Al-Andalus

Dok se europski kontinent koprcao u nestabilnim vremenima nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, Iberskim su poluotokom zavladali osvajači iz Afrike. Osvojeno područje (današnja Španjolska i Portugal) nazvali su al-Andalus. Podrijetlo ovog naziva do danas nije razjašnjeno. Dvije su najčešće teorije: prema prvoj ime potječe od iskrivljenog naziva za Atlantidu za koju su Arapi vjerovali da se nalazi ispred Španjolske, dok je prema drugoj to korijen imena plemena Vandala koje su muslimanski osvajači zatekli prilikom prodora. Osvajačima je domaće stanovništvo nadjenulo ime Mauri, prema riječi „moro“ koja u španjolskom znači „taman“, što je odgovaralo boji kože došljaka. Osvajači su sa sobom donijeli arapski jezik, arabicu kao pismo, islamsku vjeru, sultanat kao način vladanja i, najvažnije od svega, nepresušno znanje koje su sačuvali i prenijeli iz područja na kojima je cvjetala helenska kultura u antičkim vremenima.

Iberski poluotok u srednjem je vijeku bio svjetionik kulture, književnosti, znanosti, arhitekture, medicine i filozofije koji se svojim sjajem izdigao daleko iznad ostatka europskog tla.

Razdoblje od 8. do 15. stoljeća obilježilo je prisustvo islamske uprave i vjere. Ovo posljednje izazivalo je veliku srdžbu kršćanskih kraljevstava. Isprva je ratna sreća bila na strani islamskih osvajača, no u 13. se stoljeću počela sve više smiješiti kršćanskim kraljevstvima. Posljednji udarac vladavini islamskih sultana na Iberskom poluotoku zadali su „kršćanski kraljevi“ Izabela Kastiljska i Ferdinand Aragonski. Krajem 15. stoljeća porazili su posljednjeg sultana Baobdila, odnosno Muhameda XII. Početkom 1492. godine, 2. siječnja, sultan im je predao ključeve posljednjeg islamskog uporišta – grada Granade i kompleksa Alhambra.

Utvrda i grad

Ferdinand i Izabela zatekli su Alhambru kao velebnu građevinu koja se uzdizala iznad same Granade. Ona je postala njihov dom, a Granada mjesto njihovog posljednjeg počivališta.

Alhambra je počela nastajati već u 9. stoljeću. Najstariji dijelovi kompleksa sagrađeni su na ruševinama rimske tvrđave. No, da bi zasjala u punom sjaju, ova je palača trebala čekati 13. stoljeće i uspon nasridske dinastije. Sredinom 13. stoljeća Muhammad I., punim imenom Muhammad ibn Yusuf  ibn Nasr, postaje vladarom Granade kao sjedištem Emirata Granada. Začetnik nasridske dinastije nije znao da će to biti i posljednja muslimanska dinastija koja je vladala Španjolskom. No, to je dinastija koja nam je ostavila veličanstven spomenik islamske arhitekture na europskom tlu – Alhambru.

„Crvena“

Alhambra zapravo nije jedinstvena palača. Zamišljena je i građena kao zaseban grad na uzvisini nad Granadom koji se kroz vrijeme dograđivao, mijenjao, rušio i obnavljao. Današnji kompleks koji je u potpunosti pretvoren u muzej možemo podijeliti na tri dijela. Najstariji dio je utvrda zvana Alcazaba. Oko utvrde je polako nastajao grad s stanovima za vojsku, službenike, trgovce, ugledne građane. Masivni zidovi i kule utvrde dominiraju nad gradom svojom blijedo crvenkastom bojom. Upravo je po toj boji Alhambra dobila ime; u prijevodu s arapskog mogli bismo je zvati „Crvena“.

Nakon Alcazabe, započela je gradnja niza palača koje su gradili sultani nasridske dinastije. One su bile namijenjene stanovanju sultanske obitelji, ceremonijalnim primanjima, vođenju emirata i same Alhambre. Najmlađi dio kompleksa je palača s vrtovima Generalife koja je sagrađena u 14. stoljeću i to kao „kuća za odmor“ sultana. Dio vrtova očuvan je do danas i može se posjetiti.

Preoteti dragulj

Od 1492. Alhambra je posjed španjolskih kršćanskih kraljeva te joj i oni daju svoj pečat. Izabela i Ferdinand odmah po predaji sultana pretvaraju glavnu džamiju u crkvu. Najveću intervenciju u kompleks izveo je Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva koje je tad uključivalo i Iberski poluotok. sredinom 16. stoljeća. Karlo V. ruši ulazne portale iz nasridskog vremena te na njihovom mjestu gradi palaču u renesansnom stilu. Palača je izvana pravokutnog oblika, no kad uđete, nađete se u kružnom kamenom dvorištu okruženom kolonadama na dva kata.

Sa slabljenjem moći španjolske kraljevske kuće tijekom narednih stoljeća, Alhambra postaje prevelik financijski teret za održavanje te polako propada. Njeni jedini stanovnici postaju siromašni i beskućnici. U 19. stoljeću ponovno je otkrivaju europski putnici i istraživači u jeku romantizma. Kroz 20. stoljeće uložena su velika sredstva u njenu obnovu. Od 1984. godine cijeli se kompleks nalazi pod zaštitom UNESCO-a.

Arabeske i kaligrafija

U islamu je zabranjeno prikazivati ljudski lik pa u arhitekturi kao dominantan ukras dominiraju geometrijski i cvjetni motivi. Alhambra je jedno od remek-djela ovakva načina ukrašavanja. U koji god kutak unutarnjih prostora pogledali dočekat će vas ornamenti na zidovima. Na donjim dijelovima zidova prevladavaju ručno izrađene i obojane pločice, a na gornjima rezbareni mramor – arabeske. Upravo su ove arabeske izuzetan spoj umjetnosti i islamske vjere. Naime, osim svog profinjenog izgleda, one u sebi nose i poruku, odnosno stihove iz Kurana. U islamskoj je kulturi kaligrafija, umijeće lijepog pisanja, dovedena do savršenstva. Mnoge dvorane odišu elegantnim i pomalo neočekivanim spojem mramora i minuciozno obrađena drveta. Prepoznatljiv element maurske arhitekture su lukovi u obliku slomljene potkove. Njih također ne nedostaje te vas oni potiho i nenametljivo prate dok otkrivate nove prostore u koje ulazite upravo kroz njih.

Živa voda

Obilazeći Alhambru više ćete vremena provesti u vanjskim prostorima negoli unutarnjima. Mnogobrojni prolazi između zgrada ili njenih dijelova, vrtovi i staze prošarane su biljkama, cvijećem, travnatim površinama, drvećem. No, ono što je zaista impresivno jest količina vode koja vas okružuje! Živa, odnosno tekuća, voda jedan je od najcjenjenijih elemenata islamske kulture. Ona je pretočena i u arhitekturu. Kako zbog obaveznog pranja prije svake od pet obaveznih dnevnih molitvi, tako i zbog potrebe za rashlađivanjem na vrelini andaluzijskog sunca, poseban je zadatak arhitekata bio dovesti vodu u Alhambru. Nebrojene fontane, jezera većih ili manjih dimenzija, vodeni kanali smješteni u rukohvate stepenica ili njihovo podnožje svojevrsni su lajtmotiv koji vas prati tijekom obilaska. Ako je Alhambra izvana crvena, iznutra je zelena. I osvježavajuća.

Svjedok neobičnih vremena

Tijekom mnogih stoljeća postojanja ovog kompleksa, vrijeme je ostavljalo svoje tragove na njemu. Alhambra je emblematski primjer islamske svjetovne kulture još uvijek sačuvan na europskom tlu. Perjanica islamskih vladara u srednjem vijeku, ponos katoličkih kraljeva u ranom novom vijeku i kamen oko vrata španjolskih kraljeva danas je jedno od najposjećenijih turističkih mjesta u Španjolskoj i svijetu. S pravom!

Dobro je znati

Kako doći do Granade: Alhambra se nalazi u španjolskom gradu Granadi. Do Granade možete najbrže stići avionom iz Barcelone ili Madrida. Osobno bih vam ipak preporučila vlak iz ovih dvaju gradova. Vožnja avionom je kratka i nezanimljiva, odlazak do aerodroma i natrag zamoran i skup, dok vas vlak (ili autobus) vode predivnom unutrašnjošću Španjolske u kojoj možete uživati iz rashlađena prijevozna sredstva. Hrvatskim državljanima nije potrebna putovnica (samo osobna karta), ni viza. U Španjolskoj se kao valuta koristi euro.

Kako doći do Alhambre: iz centra Granade se možete pješke uputiti prema tvrđavi na uzvisini. Slijedite turističku signalizaciju koja je dobro postavljena i vrlo lako vas vodi. Iako se čini kao strm uspon, za 15 minuta stižete pred glavni ulaz šumovitom stazom uz tempo penjanja kao na Sljeme. Taksi preporučam ako ste s malom djecom ili ste slabije pokretni.

Kada ići: preporučam ožujak-travanj-svibanj i rujan-listopad s obzirom na iznimno visoke temperature koje vladaju Španjolskom u ljetnim mjesecima. Zimski mjeseci su topliji nego u Hrvatskoj, no možete zapasti u razdoblje kiša i vjetra, pa i snijega.

Karte: karta koja uključuje posjet svim dijelovima kompleksa stoji 14 eura za odrasle, 9 eura za starije od 65, 8 eura za djecu od 12 do 15 i osobe s invaliditetom, dok djeca mlađa od 12 ulaze besplatno. Postoje i kombinacije karata koje su nešto jeftinije, a ne uključuju razgled svih objekata. Moja topla preporuka je da ne štedite kad ste jednom tamo. Isplati se višestruko. Karte obavezno rezervirati putem interneta! Rasprodane su danima unaprijed, posebno u sezoni.

Savjeti za kraj: za obilazak izdvojite najmanje 3 sata. Opskrbite se vodom. Očekujte veliku gužvu. Najbolje je ići odmah po otvaranju kompleksa (8.30). Slikanje je dozvoljeno i ne naplaćuje se dodatno. Audiovizualni vodiči su izrazito korisni i informativni te besplatni. Svakako uzmite jedan! S obzirom da ste većinu razgleda u vanjskim prostorima, u slučaju najave lošeg vremena ponesite kišobran ili slojevitu odjeću.

Kultura

Nastavlja se obnova utvrde Grebengrad, stiglo još 300.000 kuna

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Jedna od prepoznatljivih kulturno-povijesnih lokacija na području Grada Novog Marofa je utvrda Grebengrad.

Sredstvima Ministarstva kulture i medija te Grada Novog Marofa više se godina provodi temeljita obnova utvrde, a nastavit će se i ove godine. Naime, Ministarstvo kulture i medija odobrilo je Gradu Novom Marofu 300.000 kuna za obnovu utvrde Grebengrad.

Gradonačelnik Siniša Jenkač zahvalio je Ministarstvu na nastavku financiranja.

– Riječ je o interventnim sredstvima za 2021. godinu, iznosu od 300.000 kuna koje ćemo potrošiti do kraja trećeg mjeseca i javiti se za nastavak financiranja jer se o radi o dugogodišnjem projektu. U prošloj godini dobili smo 100.000 kuna plus ovih 300.000. Uz ovih ukupno 400.000 kuna tu je i određeni iznos naših sredstava s kojima nastavljamo ulaganje u utvrdu Grebengrad – rekao je gradonačelnik Jenkač, koji je zahvalio i varaždinskom Konzervatorskom odjelu na pomoći.

Utvrda Grebengrad izaziva sve više interesa posjetitelja u Novom Marofu.

– Svake godine u Grebengrad se u prosjeku ulaže 500.000 kuna Ministarstva kulture plus naših 200.000 do 300.000 kuna. Sad se već ima i nešto za vidjeti. To je najveća srednjovjekovna utvrda na sjeveru Hrvatske, a napuštena je u 17. stoljeću. Mi ju sad dižemo doslovno iz pepela. Želimo sačuvati osnovni oblik i sljedećih 20 godina će se ovako postupno ulagati u utvrdu. Trenutno je vidljiv vrh utvrde, a u narednim godinama obnove kopat će se niže i javnosti će se polako otkrivati cijela utvrda – najavio je Jenkač.

Nastavite čitati

Kultura

Još tjedan dana traju prijave na natječaj Kreativno edukativnog centra “Murai”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ne propusti priliku za “programiranje” u Kreativno edukativnom centru “Murai”. Ostalo je još nekoliko dana do zatvaranja javnog poziva za društveno-kulturne i umjetničke programe 2022., javljaju iz “Muraija”.

Javni poziv za programe otvoren je do 20. siječnja, a mogu se prijaviti udruge, umjetničke organizacije, neformalne grupe, pojedinci, javne ustanove i institucije.

“Murai” financira produkciju programa u Kreativno edukativnom centru u ukupnom trošku ugovora o djelu od 3900 kuna po programu. Odabranih osam programa objavit će sredinom veljače.

Javni poziv, potrebnu dokumentaciju i sve informacije možete pronaći na ovoj poveznici.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje