Županijska uprava za ceste
Nepredvidive kiše koje su uzrokovale brojne poplave i klizišta diljem županije nisu poremetile redoviti rad Županijske uprave za ceste. Iako je riječ o milijunskim štetama na cestama u ingerenciji ŽUC-a, uprava za ceste intenzivno ulaže u saniranje, popravak, asfaliranje… na 950 kilometara županijskih cesta.
– Spomenimo neke: asfaltirano je petnaestak kilometara novih dionica cesta, s jedinicama lokalne samouprave je riješena odvodnja u sklopu čega su se izgradili i nogostupi – nabrojio je samo neke od radova ravnatelj Županijske uprave za ceste Tomislav Osonjački.
Iako je zbog poplava i klizišta župan Predrag Štromar proglasio stanje elementarne nepogode, to nije spriječilo ŽUC da u otežanim uvjetima nastavi s redovnim poslovanjem. Osim što su se s asfaltiranja ili izgradnje nogostupa prvo orijentirali na saniranje županijskih cesta od poplava i klizišta.
Unatoč otežanim uvjetima, redovno održavanje cesta uredno se odvija
– Ovo ljeto neplanski je došlo do urušavanja tla. Zašto neplanski? Zato što se takve stvari obično očekuju u proljeće. Kiše u rujnu nanijele su višemilijunsku štetu lokalnim i županijskim cestama – priča Osonjački.
Radovi su konstantno u tijeku. Početkom i tijekom godine sanirana su neka klizišta i manji odroni.
Radovi su konstantno u tijeku.
– U prvoj fazi se išlo na otklanjanje odrona u smislu osiguravanja prometa u skladu s mogućnostima. Glavni kriterij je osiguranje sigurnosti na cestama. Rješenja za klizišta projektirat će se tijekom zime kako bi se u proljeće moglo početi s radovima – govori Tomislav Osonjački.
Cijeli brdski dio županije ugrožen.
Na pitanje o prioritetu kojim će se sanirati ceste, Osonjački veli da će se prvo sanirati najkritičnija područja gdje su ceste, što je najgora varijanta, zatvorene. Ravnatelj ŽUC-a ističe da je cijeli brdski dio županije ugrožen. Riječ je o općinama i gradovima u zapadnom dijelu Varaždinske županije – Lepoglavi, Bednji, Vinici, Cestici, Varaždinskim Toplicama, čak i u dijelovima ludbreškog vinogorja. Klizišta su svugdje, veli Osonjački, no kao klizište koje je uzrokovalo najveću štetu, vezanu za cestu, ali i okolni teren izdvaja ono na Haliću, u općini Kneginec Gornji.
Ovo ljeto neplanski je došlo do urušavanja tla. Zašto neplanski? Zato što se takve stvari obično očekuju u proljeće.
– Riječ je o klizištu u neposrednoj blizini kuća. Zbog konfiguracije terena ondje je već godinama nestabilno i opasno. Samo šteta na cesti procjenjuje se na milijun kuna, dok vrijednost kuća nije poznata – govori Tomislav Osonjački. S obzirom na sveukupne višemilijunske štete, unatoč proračunu od 53 milijuna kuna, Županijska uprava za ceste morat će poslati molbe i drugim institucijama za pomoć.
Najveće klizište, ono u Topličkom Hrastovcu, gdje je zemlja doslovno progutala veliki dio ceste, ne pripada ŽUC-u već potpada pod nerazvrstane ceste.
Na pitanje kad se očekuje finalizacija saniranja klizišta, Osonjački je realan.
– Klizišta ima na jako puno cesta. Najkritičnija se rješavaju, manje kritična se prate, odrađuju se manje sanacije kako bi se spriječio dovod vode u klizišta. Jednostavno – pokušava se djelovati preventivno kako ne bi došlo do urušavanja cesta. Ima klizišta koja godinama stoje na neki način načeta, ali još nisu krenula, dok nekoliko desetaka metara dalje nema nikakvih naznaka klizišta, pa u roku od nekoliko minuta nestane pola ceste. Kao što se dogodilo lani u Voći. Takvih je primjera puno, ali to su elementarne nepogode koje je nemoguće predvidjeti – zaključuje Tomislav Osonjački.
Uz klizišta, poplave i druge nepogode koje su ih snašle, pravni subjekti u prometu donedavno su morali plaćati i naknade za priključak na županijske ceste. Odluka je ukinuta na inicijativu Varaždinske županije i ŽUC-a.
– Pričalo se kako se to provodi samo u našoj županiji što svakako nije točno, već se radi o ažurnosti, a zakonska naknada se morala provoditi u cijeloj državi. Zadovoljni smo da se ukinula ta naknada i barem u tom dijelu olakšali obrtnicima i svima koji su morali plaćati – zadovoljan je Tomislav Osonjački.
Pripreme za zimsku sezonu : Naručeno tri tisuće tona soli
Dok se klizišta rješavaju svojim tempom, valja se pripremiti za zimsku sezonu.
– Pripreme su u tijeku. Nadamo se da zima neće biti niti slična onoj od prije dvije godine. Zimska služba je veliki trošak, a naša je obaveza zimsko održavanje prometnica. Moramo uskladiti uobičajeno održavanje cesta s dodatnim, neplanskim troškovima. Planovi su gotovi. Svake se godine usklađuju prema stanju na prometnicama, naručuje se sol – govori Osonjački, koji iz jednog velikog posla doslovno preko noći uskače u drugi.
– Naručili smo tri tisuće tona soli, što je lani bilo više nego dovoljno dok je preklani bilo premalo…
Tri tisuće tona je više od prosjeka, a ukolikom se veća količina potroši ranije, uvijek nam ostaje mogućnost dodatnog naručivanja – mirno će Tomislav Osonjački, koji na pitanje o tome ima li saznanja kakvu zimu očekivati, odgovara da je teško reći.– Oduvijek, a osobito u zadnje vrijeme, pokazalo se da je vrijeme nemoguće predvidjeti. Ovih prvih devet mjeseci je bilo vrlo intenzivno – s puno problema na cestama, odronima i poplavama koje zatvaraju ceste. To smo riješili i ceste su prohodne. Trenutno se radi na područjima Novog Marofa, Jalžabeta, Ljubešćice, Kameničkoa Podgorja – sanira se klizište, u Ludbregu su u suradnji s Gradom krenuli radovi u Frankopanskoj ulici. Radi se intenzivno i radit će se dok vrijeme bude dozvoljavalo – zaključio je Tomislav Osonjački, ravnatelj Županijske uprave za ceste kojega, prema svemu sudeći, ne očekuje nimalo miran period.
Izvor:
Foto:
Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.
Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.
– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.
Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.
Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.
Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.
Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.
Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.
Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.
Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.
Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.
HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.
Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14. U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.
Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1, da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.
Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.
COMET d.o.o Novi Marof, punih 30 godina među najvećim domaćim distributerima alata i pribora, traži dinamičnu, motiviranu i odgovornu osobu...
Brend Favbet.hr svjetlo dana ugledao je prije više od dva desetljeća, točnije 2001. godine. Tijekom samih njegovih početaka bio je...
LTH Alucast traži kadrove za nove projekte. Radno mjesto Čakovec uz dodatnu mogućnost 6-mjesečne edukacije u pogonu u Ljubljani (SLO)...
