Povežite se s nama

U fokusu

Radimo na pokretanju posrnulog gospodarstva

Objavljeno:

- dana

CRNO-BIJELO

„Evidentno loša gospodarska politika bivše vlasti, gurnula je Novi Marof na samo dno tabele ostvarenja proračuna gradova u lanjskoj godini. Gore ne može“. Tako Siniša Jenkač, gradonačelnik Novog Marofa komentira zadnje – 128. mjesto svoga Grada u tom dokumentu.

Proračunski prihodi po stanovniku su 1319 kuna. Primjera radi, na prvom je mjestu Novalja – sa 11.659 kuna, dok je Varaždin 40. sa 4.763 kune prihoda po stanovniku.
-Ovo je dokaz da su prijevremeni izbori u Novom Marofu i te kako bili potrebni. Štoviše, održani su u zadnjem trenutku. Spočitavalo nam se da smo ih iscenirali zbog politikanstva, a ne znam što će sada reći, na dokumentirani dokaz naših uvjerenja. Došli smo do dna. Iako smo znali da nije dobro, vjerujte nismo mislili da smo baš na dnu dna. Šest godina vođenja grada bivše ekipe, sada to imamo crno na bijelo – očigledno je pogubno djelovalo na Novi Marof – kaže.

Prije nekog je vremena u Novi marof stiglo pismo od DUUDI-ja u kojemu pitaju novomarofske vlasti što su učinili sa zemljištem poklonjem prije pet godina Gradu za izgradnju poslovnih zona. Ali, pismo nisu primili oni koji su vladali Gradom u vrijeme dogovora s DUUDI-jem. Stiglo je na „krivu adresu“. Jer, u međuvremu su u Marofu održani prijevremeni izbori, na kojima je pobjedio HDZ. U predizbornoj kampanji oporbenog HDZ-a, tada aktualnoj vlasti upravo se spočitavalo pitanje zona obraslih u korov i grmlje. Tako je novi gradonačelnik, Siniša Jenkač po samom dolasku na novo radno mjesto morao objašnjavati zašto je tomu tako. Odgovarati na isto pitanje koje je i sam neprestano ponavljao. Sada je morao dokazati da je pritom na umu imao i odgovor.

– Na pitanje DUUDI-ja, kao i na pitanje 128. mjesta, trebao bi odgovarati biši gradonačelnik. Sva njegova pisma i priopćenja koja sada šalje novinarima, trebao bi slati samome sebi. Jer on zna zašto je Marof tu gdje jest. Ili bi barem trebao znati. Ne samo što su tijekom mandata bivše vlasti zatvorene neke firme, nego se nije radilo baš ništa kako bi se pokušalo osnažiti gradsko gospodarstvo. Dakle, potencijalne zone – Možđenec, Oštrice – nisu pretvorene u poslovne zone pa ćemo to učiniti sada. Prvo nas čeka izmjena prostornog plana. Kad ih pretvorimo u zone, možemo ih prodati i otvoriti put investitorima za ulaganja. Nešto bi, naravno, uložio i Grad. To je sad proces koji traje, ali s kojim se ne smije čekati. Da se čekalo, DUuDI bi oduzeo zemlju – govori Siniša Jenkač.

Na sljedećem Gradskom vijeću „idemo“ u prodaju imovine. Dobili smo pismo namjere potencijalnih investitora – ali ne za te zone nego za one u Ključu, iza autobusnog kolodvora. Nadamo da neće odustati. Jasno je da ljudi ne kupuju samo kako bi kupovali već zbog proširenja posla. Tu vidimo šansu za Novi Marof.
Znači, početak. Da se možda zona otvorila prije, tko zna. Možda bi netko već i otvorio nešto ondje, zaposlio ljude, Grad prihodovao… Osim po zatvaranju možda bismo bili prepoznati i po otvaranju radnih mjesta.

No i Jenkaču je jasno da to neće biti dosta. 
– Ma koliko nepopularno bilo odmah po dolasku morali smo štedjeti gdje se može, smanjiti plaće, povećanja cijena za djelatnosti gradskih službi koje su poslovale s gubitkom.

Grad i Županija subvencionirati će jedan posto kamate na kredite investitorima, poduzetnicima. Osim naslijeđenih dugovanja, gradski je proračun opterećen i kreditom za Kulturni centar. Moratorij od dvije godina za kredit od 18 milijuna kuna koštao nas je 1,5 milijuna kuna kamata. 

– Prolongiranje je dovelo do toga kredit umjesto 2018. godine bude otplaćen tek 2021. godine. Velika greška bivše vlasti. Izgubili smo 1,5 milijuna kuna, a otplata je prolongirana.  – Nemam pojma na osnovu čega se dičimo da smo napredna Županija. Zastupljene su uglavnom niskoprofitne djelatnosti pa su i plaće u skladu s njima, govori Jenkač, gradonačelnik s vjerojatno najnižom plaćom profesionalnog gradonačelnika u Hrvatskoj.

Siniša Jenkač,gradonačelnik: “Ovo je dokaz da su prijevremeni izbori u Novom Marofu i te kako bili potrebni. Štoviše, održani su u zadnjem trenutku. Spočitavalo nam se da smo ih iscenirali zbog politikanstva, a ne znam što će sada reći, na dokumentirane tvrdnje naših uvjerenja. Došli smo do dna. Iako smo znali da nije dobro, vjerujte nismo mislili da smo baš na dnu dna. Šest godina vođenja grada bivše ekipe, sada to imamo crno na bijelo – očigledno je pogubno djelovalo na Novi Marof.”

Izvor:
Foto:

U fokusu

Bunić nudi sporazumni raskid ugovora s Varkomom, Bosilj tvrdi da će tvrtka tako uštedjeti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Željko Bunić uskoro će biti bivši direktor Varkoma, a pod kojim uvjetima odlazi za sad ostaje nepoznanica. Pitanje vezano za uvjete odlaska, odnosno hoće li zamjena na direktorskoj fotelji Varkoma podrazumijevati i izdašnu isplatu postavili smo prošlog tjedna Gradu Varaždinu, ali do danas nismo dobili odgovor. Međutim, o tome se raspravljalo i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

– Pitanje se odnosi na medijski istup gradonačelnika Bosilja u kojem je naveo da je s aktualnim direktorom Varkoma postigao sporazumni raskid njegove funkcije. Pitanje je tko je taj sporazumni raskid dogovorio i pod kojim uvjetima – upitao je Hrvoje Petrić iz platforme Budimo.

Gradonačelnik Bosilj na pitanje nije odgovorio konkretno.

– Gospodin Bunić je zatražio prijem kod mene kao član skupštine i većinskog dioničara i zamolio da se sporazumno raziđemo. Ja sam rekao da je to stvar Nadzornog odbora, da ja mogu Nadzornom odboru predložiti. Vjerujem da će u utorak, kada je Nadzorni odbor Varkoma, prihvatiti takav prijedlog i inicijativu s obzirom da bi gospodinu Buniću moglo pripasti puno više otkazivanjem ugovora, nego sporazumno,  tako da vjerujem da će Nadzorni odbor vidjeti na ovaj način popriličnu uštedu – objasnio je gradonačelnik Neven Bosilj.

Petrić nije bio zadovoljan odgovorom.

– Na moje pitanje i njegovu nagodbu nisam dobio odgovor. Dobio sam odgovor da će biti povoljnije pa zanima me koliko je to povoljnije i po čemu ako je sam stupio u kontakt da želi ići pa zašto bi mu se platilo – rekao je Petrić.

Prošlog tjedna Gradu Varaždinu postavili smo konkretna pitanja, ima li trenutni direktor pravo na otpremninu i koliko bi iznosila s obzirom na njegov ugovor.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje