Povežite se s nama

U fokusu

Rasprava vijećnika: u OB Varaždin nakon obnove i dalje plahte na prozorima, a u Toplicama već otpada fasada

Objavljeno:

- dana

Vijećnici Županijske skupštine Varaždinske županije na sjednici održanoj 18. svibnja jednoglasno su prihvatili svih 20 točaka dnevnog reda, među kojima je i točka vezana uz rad i poslovanje zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Varaždinska županija.

Podsjetimo, riječ je o šest zdravstvenih ustanova, od kojih su s viškom prihoda na kraju 2021. godine poslovali Zavod za javno zdravstvo, Dom zdravlja, Ljekarna i Zavod za hitnu medicinu, dok su Opća bolnica Varaždin i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice ostvarile manjak. 

– Kada promatramo rezultat poslovanja svih zdravstvenih ustanova u prošloj godini, vidljiv je manjak prihoda od 57 milijuna kuna, a pribroje li se tome rezultati poslovanja iz prijašnjih godina, ustanove su na kraju 2021. ostvarile ukupni minus od 456 milijuna kuna, što je doista značajan iznos. Riječ je o problemima koji se vuku desetljećima i jasno da Županija ne može sama iznaći sredstva potrebna za sanaciju manjka prihoda. Resorno ministarstvo priprema mjere za sanaciju zdravstvenih ustanova, među kojima se razmatra i prelazak bolnica u državno vlasništvo. Naravno da će bolnice ostati na istom mjestu, kao i svi zaposlenici, no na državnoj razini će se pokušati naći model zajedničkog upravljanja. U Hrvatskoj su danas 63 bolnice na četiri milijuna stanovnika, što je, složit ćemo se svi, puno – rekao je župan Anđelko Stričak, ujedno apelirajući na uprave bolnica i sve zaposlene u zdravstvu da se liste čekanja smanje.

U ime kluba vijećnika Reformista Robert Vugrin naveo je da aktualni financijski rezultat od oko 390 milijuna kuna minusa nije nikakvo iznenađenje za OB Varaždin te da Bolnica ne može biti odgovorna za taj iskazani dug koji je isti kao, navodi, četverogodišnji izvorni proračun Županije.

Izazovno vrijeme je i pred novim ravnateljem Doma zdravlja, kazao je Vugrin, i dodao da je su pretprošle godine Ljekarne poslovale pozitivno jer su najprofitabilnije vraćene u okrilje Varaždinske županije. Za poslovanje Zavoda navodi da je pozitivno i zbog testiranja na COVID-19, „što pokazuje da su krize ponekad prilike“, te smatra da Specijalna bolnica ima dobru budućnost, posebice zbog djela vezanog uz ugostiteljstvo koje je u vrijeme pandemije nestalo.

Potom se u raspravu uključio Marijan Škvarić u ime Kluba HNS-a, navodeći da minus od 400 milijuna kuna ne pokazuje optimizam, te da bi se višak prihoda u proračunu od pozitivnog poslovanja zdravstvenih ustanova također trebao utrošiti na zdravstvo.

– Smeta me da kada govorimo o zdravlju, previše govorimo o fasadama, objektima, a zaboravili smo na ljude. Hajdemo vratiti zdravstvo ljudima, investirati u ljude. Poradimo na listi čekanja i opremi kako bi naši građani imali dostojnu zdravstvenu skrb – pozvao je Škvarić, govoreći za župana Stričaka „da mu nije lako jer postoji mnogo stvari o kojima treba voditi brigu“.

Potom je replicirao Robert Vugrin, ironično navodeći da se „mora sažaliti nad županom jer mora preuzeti projekte teške 850 milijuna kuna“.

– Ova mantra koja se iznosi „vratimo se ljudima“. Dajte ideje, nemojte filozofirati, ljudima treba osigurati adekvatne uvjete rada. U bolnicama su na prozorima bile plahte, ručnici, treba napraviti ono što možete sa sredstvima koja su na raspolaganju i to sada. Spomenuli ste opremu, očito niste upoznati s projektima. Samo objedinjeni hitni prijem 20 milijuna kuna opreme, Centralni operacijski blok 200 milijuna kuna opreme, dajte ljudima adekvatne uvjete rada. Ja sam za da se povećaju plaće, ali tko povećava plaće? Država, koja zaboravlja zdravstvenim ustanovama „spustiti“ novce. Točno se zna tko što može napraviti, neka Županija napravi što može u situaciji kada je dobila jako lijepi miraz – replicirao je Vugrin.

Marijan Škvarić mu je potom uzvratio protupitanjem koliko je liječnika otišlo iz Bolnice dok su oni bili na vlasti zbog loših investicija u ljude i skrbi, kao i zapošljavanja po „nekim“ kriterijima, a replicirala je i Spomenka Kiđemet-Piskač.

– Vratimo se na prvu sjednicu Županijske skupštine kada smo dobili materijale, koliko smo novaca za OB Varaždin dobili iz EU fondova i koliko su probijeni ti fondovi i koliko OB Varaždin ima dodatnih troškova na to što je kao „dobiveno“ iz EU fondova. Krasno je raditi u obnovljenim prostorima, ali, primjerice, 2019. godine kada je obnovljena Neurologija, iz nepoznatog razloga, zaposlenici su tražili rolete, tada smo imali plahte na prozorima u vrijeme kada je vani bilo 40 stupnjeva. Tada se postavljalo pitanje hoće li nas iz Neurologije netko tužiti zbog uvjeta u kojima su bili ti pacijenti – kazala je Kiđemet-Piskač, koja također tvrdi da kao liječnica ima konkretne informacije da s niti jednim liječnikom koji je napustio Bolnicu tadašnje ravnateljstvo nije pokušalo razgovarati kako bi ostali u Bolnici.

Mario Lešina pozom je upitao u kakvim uvjetima rade liječnici i medicinsko osoblje te gdje je onih 400 polaznika Sestrinstva na Sveučilištu Sjever.

– Završe fakultet u Hrvatskoj, gdje su? Plaće liječnika jesu male, ali za hrvatske okvire su solidne, medicinsko osoblje i liječnike ne možete nikada dovoljno platiti, oni rade s entuzijazmom. Mogu li Grad ili Županija ponuditi liječnicima stanove uz mogućnost otkupa? Stručno napredovanje? O tome ovdje trebamo razgovarati – mišljenja je Lešina.

Za govornicu je potom došao Goran Kaniški, koji se osvrnuo na miraz koji je spomenuo Vugrin.

– Istina, on je velik, ali u negativnom financijskom smislu. Zdravstveni djelatnici vele da je dobro da je došlo do prekida građevinskog upravljanja zdravstvenim ustanovama jer zdravstvo nije građevina. Jer, i nakon energetske obnove imamo plahte na prozorima. Fasade nisu „core business“ zdravstva. Mislim da je u javnosti stvorena zabluda zbog fasada, izvana je sjaj – iznutra jaj, otpada fasada, ima i neispravna oprema, mislim da moramo imati zadovoljne korisnike, a da bismo to postignuli moramo imati stručne i zadovoljne djelatnike, ne samo u financijskom smislu, nego da imaju ispravnu opremu i da se ugodno osjećaju – naveo je Kaniški.

U raspravi je sudjelovala i vijećnica Ruža Jelovac, kao i vijećnica Snježana Cerjan. Jelovac je apelirala na župana da im dostavi na uvid nacrte pravaca reforme zdravstvenog sustava, a sve u cilju da pacijenti budu zadovoljni. Zanimao ju je i stav Županije vezano uz transfer vlasništva sa županijske na državnu razinu, dok se Cerjan osvrnula na ljudstvo u OB Varaždin.

– Novi ravnatelj je krenuo s predbrojem izvršitelja radnih mjesta, za što prošlo Upravno vijeće nije imalo sluha. Od 2017. do 2021. mi smo uposlili 400-ak ljudi bez ikakvog plana zapošljavanja, iako je to propisano. Nažalost, mi danas imamo sve manje srednjih sestara, sve više prvostupnica, magistra sestrinstva. Vjerujem da ćemo znati po kojim odjelima je koliko kadra. Znači, svaka čast zdravstvenom osoblju, ali ondašnje Upravno vijeće nije napravilo posao kako je trebalo – zaključila je vijećnica Cerjan.

Dragutin Kranjčec također se nadovezao na zapošljavanja u bolnicama – „najmanje onih koje je potrebno“.

– Prije 15 godina zaposliti se u Toplicama, tada samja bio gradonačelnik, to je bio pritisak, vijećnik ti neće dolaziti na Gradsko vijeće ako mu ženu ne zaposliš. Danas je situacija drukčija, to se okrenulo, danas nema ljudi, ne žele raditi zbog plaća. Lijepo je da smo počeli obnavljati, ali zidovi ne čine ništa, čine to ljudi. Tko će doći raditi u Spinalni centar dok će biti gotov? Država je istovremeno s time trebala graditi stanove i kuće. Kolega Vugrin je bio šef kada se radila energetska obnova u Toplicama i zaboravio je reći da već otpadaju fasade dolje, da danas u Minervu curi više nego prije, i zabrinjavajuće je za mene, mi smo prihvatili studije, svi smo svjesni kako se u Hrvatskoj događala pretvorba. Kupovala su se poduzeća, gdje nije bilo dobiti uništili su ih, bojim se da će do toga doći i u Minervi. Što sada? Predlagati nove ideje. Ne bih htio da mi ostanemo bez Minerve, a sumporna voda koja je stoljećima lijek, više se ne koristi. Kako opravdati da pločice s bazena otpadaju, a otvorit će se za mjesec dana. Mislim da u Hrvatskoj nakon tako loših radova za pet godina ćemo morati više platiti nego sve što smo uštedjeli kroz energetske radove – upozorio je Kranjčec.

Na to je Vugrin izjavio da nikad nije radio u građevinskoj tvrtki, niti bio šef radova. – Ako radovi nisu izvedeni, postoje garancije, treba to riješiti i sanirati – navodi.

Nino Ivanuša potom je kazao da se u izvješću Doma zdravlja nigdje ne spominje ludbreški Dom zdravlja, podsjetivši sve okupljene na tamošnji manjak pedijatra, nakon čega je za govornicu zaključno stao župan Anđelko Stričak.

– Prvo, vijećnica Jelovac je predložila da ubuduće izvješća budu standardizirana, s čime se slažem. Okupite ravnatelje i dogovorite šablonu. Kada je riječ o centralizaciji, najavljena je centralizacija dijela zdravstvenih ustanova, i vijećnica Jelovac je rekla da imamo 63 bolnice u Hrvatskoj, to dovoljno govori da je situacija neodrživa. Sve zdravstvene ustanove imaju 456 milijuna kuna duga, gubitke, a da bi sanirali OB Varaždin tu je jasno – to Varaždinska županija kao osnivač ne može podnijeti, ni sanirati. Ali, bit će još riječi o tome, vodimo se i dalje konstruktivnom raspravom i brojkama – zaključio je Stričak.

U fokusu

Ide obnova dvorca Šaulovec – evo koliko će to stajati

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sredinom ove godine Župnijska skupština Varaždinske župnije izglasala je obnovu dvorca Šaulovec u iznosu od 350.000 eura.

Radi se o nepokretnom kulturnom dobru u vlasništvu Varaždinske županije i bilo je planirano da radove financira Varaždinska županija iz svog proračuna za ovu godinu.

Ipak, financiranje obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec ponovno će se naći pred županijskim vijećnicima 4. rujna. Naime, Županija je za ovo dobila 60.000 eura od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, pa treba ponovno glasati.

– Odlukom o prihvaćanju Projekta obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec
(„Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 47/23.) utvrđena je planirana vrijednost projekta
u iznosu od 350.000 eura sredstvima Varaždinske županije, planiranim u Proračunu Varaždinske županije za 2023. godinu. U međuvremenu je izrađen glavni i izvedbeni projekt za zgradu upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec te pripadajući troškovnici iz kojih proizlazi procijenjena vrijednost projekta od 350.000 eura bez PDV-a i predviđeno trajanje radova od 12 mjeseci. Na temelju Javnog poziva za Program podrške regionalnom razvoju, od strane
Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Varaždinska županija podnijela je
Zahtjev za sufinanciranje provedbe projekta “Građevinska sanacija objekta upravitelja
kompleksa dvorca Šaulovec”, te su joj dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 60.000 eura zbog čega je potrebno izvršiti usklađivanje izvora financiranja. Ugovor o financiranju broj je potpisan 16. kolovoza 2023. godine. Preostala sredstva će osigurati Varaždinska županija, po ugovorenim cijenama nakon provedenog postupka javne nabave u proračunskim godinama 2023. i 2024. godine prema posebnom aktu župana. Zbog navedenih okolnosti koje Varaždinska županija nije mogla predvidjeti (povećanje cijena i otežani uvjeti nabave materijala i opreme, rok izvođenja radova i dodatnog izvora financiranja), predlaže se izmjena Odluke o prihvaćanju Projekta obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec – objašnjeno je u Odluci koja će se naći pred vijećnicima.

Projekt obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec, odnosi se na građevinsku sanaciju i usklađenje s konzervatorskim uvjetima bivše pomoćne zgrade vinarije u javnu i društvenu namjenu u funkciji dvorca. Osim obavljanja funkcije administrativnog sjedišta javne ustanove “Europski talent centar Hrvatska – Centri izvrsnosti Varaždinske županije” ustanove za obrazovanje odraslih, zgrada bi imala i funkciju za provođenje obrazovnih programa te prezentacijskog prostora Dvorca Šaulovec.

Nastavite čitati

U fokusu

Međimurci i dalje ne daju svoju Bolnicu, idu na Ustavni sud

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je Grad Zagreb najavio da će podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojoj bi od 1. siječnja sve bolnice išle na upravljanje državi, to će učiniti i Međimurska županija.

Na dnevnom redu županijske Skupštine, koja bi se trebala održati u četvrtak 5. listopada, nalazi se i prijedlog Odluke o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s Ustavom Republike Hrvatske.

– Iako pravo vlasništva nad općim bolnicama ostaje jedinicama područne (regionalne) samouprave, ono je ograničeno jer upravljačka prava preuzima Republika Hrvatska, i to bez ikakve naknade, a i bez da su uvažene stvarne potrebe građana ili uzeti u obzir podneseni amandmani i inicijative u proceduri donošenja takvog Zakona i isti kritički razmotreni. Županijsku bolnicu Čakovec vlastitim su doprinosom izgradili stanovnici Međimurske županije, u njezinu je dogradnju i opremanje osnivač Međimurska županija ulagala velika sredstva kako bi njeni stanovnici imali najbolju zdravstvenu zaštitu, djelujući pritom ekonomično, i štedljivo raspolažući sredstvima, dok joj se sada oduzimaju osnivačka prava bez da se uopće otvorilo pitanje eventualne naknade za to, koja je Ustavom Republike Hrvatske propisana u slučaju ograničena prava vlasništva – stoji među ostalim u obrazloženju ove Odluke koju je pred vijećnike stavio župan Matija Posavec.

S prvim danom 2024. godine sve jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb prestaju biti osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica. Dio je to velike zdravstvene reforme kojom će sve bolnice postati državne, a Vlada RH i Ministarstvo zdravstva imenovat će većinu članova upravnog vijeća.

Bez razgovora

U trenutku kada je definitivno potvrđen prijenos vlasničkih i upravljačkih prava na državu, u Međimurju je pokrenuta javna inicijativa za očuvanje statusa jedine bolnice u najsjevernijoj hrvatskoj županiji, Županijskoj bolnici Čakovec. Glavnina političkih struktura i javnost spremno su ustali u obranu Županijske bolnice za koju jasno i nedvosmisleno poručuju da mora ostati pod lokalnom, odnosno županijskom upravom. Brzo su se Međimurci angažirali koristeći sve dostupne kanale za promociju “ZA” ostanka ŽB Čakovec pod županijskom upravom i “PROTIV” prebacivanja kontrole na državnu razinu. Vođeni idejom da nešto što je izglasano u Hrvatskom saboru ne znači da nije podložno promjenama, Međimurci su se okupili i u Facebook grupi pod nazivom “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!” koja je u kratkom roku dosegla 4700 članova.

I dok su se očekivali razgovori između predstavnika regionalne i državne vlasti oko pronalaske boljeg i pravednijeg rješenja, do njih ipak nije došlo.

– Ne, nije bilo nikakvih razgovora s Vladom RH kao ni s resornim ministrom, ali očekujem sada i taj korak – ističe Ivica Baksa, član Skupštine Međimurske županije i njezin podpredsjednik te ujedno i administrator grupe “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!”.

– Apeliram na hrvatsku Vladu i nadam se da će ipak proraditi razum kod konačne odluke te da će se ovaj put građani staviti na prvo mjesto. Odluka ipak još mora proći kroz ustavni proces putem kojeg ćemo i mi tražiti da se donese mišljenje o zadržavanju sadašnjeg statusa. No, ono što mene posebno zabrinjava bez obzira što se sada opet pojavio fokus na ovom problemu oko preuzimanja bolnica, što cijela tako ozbiljna stvar prolazi konstantno ispod radara. Ovo nikako nije dobar model tim više što smo imali sličan primjer u ne tako dalekoj prošlosti i koji nije dobro završio – dodaje Ivica Baksa.

Svi u dugovima

Iz Vlade RH i Ministarstva zdravstva nastavljaju tvrditi da će se provedbom ove odluke povećati operativne funkcionalnosti i uspješnost bolnica te postići njihova financijska stabilnost. Da je to argument koji ne drži u potpunosti vodu, mišljenja je Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu.

– Jedan od ciljeva ove reforme smanjenje je dugova. Kada se uzme u obzir da je trenutno sedam državnih bolnica, ali su one najveće, dug je relativno sličan. Tako da se očito treba poraditi sustavno na ovoj problematici, jer nije situacija da su državne bolnice bez dugova pa da će se preuzimanjem modela poslovanja sve posložiti kako treba biti – kaže Jurković.

Ivica Baksa

– Empirijski je dokazano da se uvijek donose bolje odluke i nađu kvalitetnija rješenja u decentraliziranom sustavu odlučivanja nego u onom centraliziranom. Problemi sekundarne zdravstvene zaštite nisu jednoobrazni na području cijele Republike Hrvatske i ne mogu se rješavati generalnim pristupom. Uporno ponavljam da svaka jedinica lokalne samouprave najbolje zna gdje su i kakvi problemi te ih je shodno tome puno lakše i fleksibilnije riješiti ih ukoliko se pojave unutar same bolnice. Upravo to što se događa s bolnicama koje su pod državnom upravom, zadesit će i sve ostale pa tako i našu čakovečku Bolnicu. A to je ono što želimo spriječiti stoga dajemo veliku podršku županu Matiji Posavcu koji je detektirao taj problem i daje sa svojim timom sve od sebe da do konačnog preuzimanja ne dođe – poručuje Baksa.

Zagreb diže tužbu

Vladina odluka još mora proći ocjenu ustavnosti, a neki poput Grada Zagreba već su najavili pokretanje ustavne tužbe, sad je to učinila i Međimurska županija. Kao jedan od glavnih argumenata koji im idu u prilog je odluka Ustavnog suda iz 2012. godine prema kojoj jedinice lokalne i područne samouprave, upravo zbog toga što su najbliže građanima na svom području, imaju pravo u suodlučivanju kada je riječ o osnivanju, spajanju ili ukidanju zdravstvenih ustanova na svom području.

– A upravo ovo je jedna takva odredba, odnosno odluka s kojom se mi ne slažemo i drago mi je da su sad i druge bolnice počele dizati glas. Naravno da ćemo uz druge bolnice i mi tražiti provjeru ustavnosti i vjerujte dati sve od sebe da naša Bolnica ostane naša kao što je i do sada bila te da se upravljačka prava neće promijeniti – zaključio je Ivica Baksa.

Bolnicu su samodoprinosom gradili Međimurci

Osnivač ŽB Čakovec je Međimurska županija. Bolnicu su gradili žitelji Međimurja samodoprinosom i na starom je ulazu u bolnicu na mramornoj ploči pokraj vrata pisalo “Zahvaljujemo građanima Međimurja, koji su svojim samodoprinosom izgradili ovu bolnicu”. Gradnja je započela 1970. godine. Investicija građevinskog dijela iznosila je oko 50 milijuna dinara plus 11,2 milijuna dinara za opremu. Kad je izgrađena, imala je 478 kreveta ili 4,2 postelje na 1000 stanovnika. Bolnicu su s 5,5 milijuna dinara financirali mještani čakovečkih općina, Skupština, pandan današnjoj Županiji dala je tri milijuna, koliko i Republički fond za nerazvijene, a 2,2 milijuna stiglo iz Medicinskog centra Čakovec. Doprinosima se iz osobnih dohodaka skupilo 18,6 milijuna dinara, kreditima 10,5 milijuna, a i dobavljači opreme su kreditirali izgradnju s 11,5 milijuna dinara. Građevinski kombinat Međimurje, tada najveće lokalno poduzeće sa 7000 zaposlenih, kreditiralo je izgradnju s 8,5 milijuna dinara.

– Vlada se maćehinski odnosi prema sjeveru Hrvatske što samo potvrđuju odlukom o preuzimanju upravljačkih prava i činjenicom da će se našom Bolnicom upravljati iz Zagreba. Dođe li zaista do toga, bit će to povijesni presedan jedne Vlade – zaključuje Ivica Baksa.

Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca za očuvanje statusa općih i županijskih bolnica

U Čakovcu je u srijedu, 20. rujna 2023. godine, održano predstavljanje Nezavisne platforme Sjever (NPS), te je Skupštini Međimurske županije upućena inicijativa kojom se od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da se izvan snage stave članci Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti vezanoj za preuzimanje osnivačkih prava države nad općim i županijskim bolnicama.

Međimurski župan i predsjednik NPS-a Matija Posavec istaknuo je kako je ideja osnivanja platforme promocija vrijednosti, rezultata i doprinosa sjevera Hrvatske, te kako bi imali pažnju centralne vlasti kakvu posljednjih 30 godina uživaju neki drugi dijelovi zemlje.

Članovi predsjedništva Nezavisne platforme sjever su gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, načelnik općine Veliko Trgovišće Robert Greblički, načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa.

Okupljanju u Čakovcu nazočili su i brojni načelnici i predstavnici općinskih i gradskih vijeća iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko zagorske županije, među njima i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.

Svi oni jednoglasno su podržali inicijativu Nezavisne platforme Sjever o upućivanju na prvu iduću sjednicu Skupštine Međimurske županije prijedloga o traženju ocjene ustavnosti novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi relevantne institucije ove države dale svoj sud zbog namjere preuzimanja osnivačkih prava općih i županijskih bolnica, a da druga strana nema pravo odlučivanja o tome.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje