Povežite se s nama

U fokusu

Rastu mirovine, ali većina umirovljenika nema razloga za slavlje

Objavljeno:

- dana

U petak 20. kolovoza Državni zavod za statistiku trebao bi objaviti i posljednji podatak potreban za formulu izračuna usklađivanja mirovina, bruto plaće za lipanj.

Mirovine se u usklađuju prema dva faktora, rastu plaća i stopi inflacije. I jedan i drugi će, po svemu sudeći, biti u pozitivi, a do postotka usklađivanja dolazi se zbrojem 70 posto većeg faktora i 30 posto manjeg, piše Mirovina.hr.

Budući da je većina podataka za izračun već dostupna, može se dati i okvirna procjena koliko bi usklađivanje moglo iznositi. U prvom dijelu godine to je bilo 0,56 posto, a u drugom se očekuje puno veća brojka. Prema izračunu HSU-ovog Željka Šempera, usklađivanje bi u drugom dijelu godine trebalo iznositi između 2,5 i 3 posto. No, kako je rast plaća u svibnju ipak usporio, Šemper je najavio da bi usklađivanje moglo biti bliže donjoj prognozi, dakle oko 2,5 posto.

No, za konačan podatak ipak treba pričekati petak.

Usklađivanje od 2,5 posto možda ne zvuči kao veliko, no ipak bi se radilo o jednom od najvećih usklađivanja u posljednjih desetak godina. Ako zanemarimo ranija razdoblja (prije 2010. godine), najveće usklađivanje mirovina umirovljenici su dobili u drugom dijelu 2018. godine kada je iznosilo 2,7 posto.

Što bi ta stopa na kraju značila umirovljenicima? Na prosječnu mirovinu od 2.582 kune rast bi iznosio oko 65 kuna. Za prosječnu mirovinu od 2.901 kunu onih koji su cijeli staž odradili samo u Hrvatskoj (bez međunarodnih ugovora) rast bi iznosio 72 kune. Kako većina ipak prima manje od tog iznosa, umirovljenici bi u prosjeku trebali dobiti 70-ak kuna veće mirovine.

Sudeći po ranijem iskustvu, nakon objave Državnog zavoda za statistiku sastat će se Upravno vijeće HZMO-a koje će i službeno donijeti odluku o usklađivanju.

Kako se stopa usklađivanja “broji” od 1. srpnja, umirovljenici bi u rujnu trebali dobiti redovnu mirovinu, uvećanu za usklađivanje i još zaostatak za srpanj.

U fokusu

Jakopović: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije uz istovremeno velike poremećaje na tržištu i veliku uvoznu konkurenciju, pita se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović nakon predstavljanja strategije Od polja do stola u Europskom parlamentu.

Riječ je o strategiji prema kojoj bi Europa na održiv način trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu, uz jamstvo njene sigurnosti, zaradu poljoprivrednika i smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

Strategija je sama po sebi pozitivna, pojašnjava predsjednik Jakopović, no kako kaže, treba biti svjestan situacije na tržištu hrane koja se drastično pogoršava. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li Europska unija koja je do sada bila izvoznik postati ovisna o uvozu.

– Uz to, pitamo se što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koje nemaju potrošačku moć, prijenos znanja, kao ni uređeno tržište i pitanje poljoprivrednog zemljišta – rekao je Jakopović i naglasio kako razvijene zemlje očekuju pad u proizvodnji veći od 10 posto zbog čega smatra da Hrvatska može očekivati i više od toga.

Upravo to je razlog zašto proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije, a u prilog tome idu i brojne studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu te istraživanja koja zaključuju da će se poljoprivredna proizvodnja Europske unije drastično smanjiti.

– Ako se to dogodi, povećat će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka pa će Europa, kako bi prehranila svoje stanovništvo, ovisiti o uvozu što predstavlja kako političke, tako i rizike za sigurnost hrane – istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Neka provedena istraživanja pokazala su da će ciljevi strategije „Od polja do stola” koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 do 60 posto dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje u treće zemlje, a 22 milijuna ljudi biti podvrgnuto nesigurnosti hrane čiji bi Europa mogla postati uvoznik.

Studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u Europskoj uniji za 20 posto i svinjskog mesa za 17 posto što je dovelo do povećanja cijena i upitnih učinaka na prihode stočara. Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka proveo je analizu koja je pokazala kako je zahvaljujući rastu cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane došlo do naglog rasta troškova hranidbe stoke.

Kako je pojasnio Jakopović, podaci iz svih istraživanja pokazuju utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika i potrošačke cijene zbog čega će promjena sustava prehrane biti teža, a nametanje poreza na potrošnju koji je predložio Europski parlament moglo bi ga učiniti društveno nepravednim.

– Politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac – naglasio je Jakopović i dodao kako je potrebno snažnije govoriti o rješenjima i razumjeti izazove u ostvarenju ciljeva strategije Od polja do stola što se treba temeljiti na opsežnoj i cjelovitoj procjeni učinaka.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore smatraju da je hitno potrebna opsežna rasprava na temelju boljih podataka i prezentiranje konkretnih prijedloga te podsjećaju kako je prema planu europskih strategija predviđeno da 25 posto europske poljoprivrede bude ekološka proizvodnja, da se smanji upotreba sredstava za zaštitu bilja za čak 50 posto, gnojiva za 20 posto i antibiotika za 50 posto.

– Predviđena su i velika pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor za opstanak ruralnih područja Europske unije, održavanje razine proizvodnje, konkurentnosti i dohotka europske poljoprivrede i nastavka investicijskog ciklusa – poručio je Jakopović i zaključio kako strategija „Od polja do stola” mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti kao jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji.

Nastavite čitati

U fokusu

Hoće li propasti RCGO Piškornica? Projekt poskupio na gotovo 100 milijuna eura!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Projekt izgradnje Regionalnog centra za odlaganje otpada Piškornica ponovno je zapeo, ovog puta zbog cijene izvođenja radova.

Na javni natječaj za izvođenje radova stigle su dvije ponude, od njemačkog Strabaga i grčkog Hellectora.

Ponuda njemačke kompanije iznosi nešto manje od 677 milijuna kuna, dok je druga ponuda još viša i iznosi nešto više od 716 milijuna kuna, dok je predviđena vrijednost projekta prema prvim projekcijama i konstrukciji financiranja iznosila oko 347 milijuna kuna. Drugim riječima, potencijalni izvođači radova traže dvostruko više od svote koja je predviđena projektom. Razlog tomu je poskupljenje građevinskog materijala, ali i radova u građevini.

Iako politika uvjerava da se od izgradnje Regionalnog centra neće odustati, postavlja se pitanje isplativosti, a tu je i činjenica da projekt godinama kaska i nikako da dođe do realizacije.

Sad se nameću dvije mogućnosti: ili ponavljanje natječaja, ili izmjena projekta. Kad bi se išlo s novim natječajem, mala je vjerojatnost da će se javiti netko s nižom cijenom, odnosno onom koja bi bila u prihvatljivim okvirima. To bi, uostalom, trajalo skoro godinu dana. Ako se pak odluči da se ide u izmjenu projekta, to će trajati vjerojatno još i duže.

Unatoč tomu, i gradska i županijska vlast, i ove sadašnje, a i bivše, godinama građane uvjeravaju da je RCGO Piškornica najbolje rješenje za sve probleme s otpadom. A problema itekako ima. Osim što balirani otpad stoji u Brezju od daleke 2005. godine, nedavno smo svjedočili i problemima gradske tvrtke Čistoća, koja nije bila u stanju riješiti tekući otpad koji se skupljao u Poljani. Nađeno je privremeno rješenje, pa se sad otpad razvozi po svim dijelovima Hrvatske, a pitanje je što će biti od Nove godine.

Kad se vratimo nekoliko godina unatrag, Piškornica se često spominjala i u kontekstu rješavanja baliranog otpada. Podsjetimo, primjerice, da je 2016. Piškornica namjeravala kupiti MBO. Dvije godine nakon toga je bivši župan Radimir Čačić govorio da će bale odvesti u Piškornicu. Od svega toga, naravno, nije bilo ništa, kao ni od realizacije izgradnje Regionalnog centra za odlaganje otpada.

Spomenimo i da je 2010. godine varaždinska tvrtka T7 VIS izgradila MBO i ugradila najsuvremeniju opremu u prvu tvornicu takve vrste u Hrvatskoj. Radilo se o investiciji od 180 milijuna kuna, što je puno manje od cijene Regionalnog centra Piškornica.

Međutim, zbog te iste politike koja je puno pričala, a probleme nije rješavala, već stvarala nove, varaždinski gospodarstvenik Davor Patafta morao je 2014. godine MBO prodati.

Sad se slična takva tvornica namjerava graditi u Koprivničkom Ivancu (Piškornica), ali po znatno višoj cijeni. Jedina razlika je što bi ondje trebao biti bioreaktor, za koji struka kaže da vrijedi između 7 i 10 milijuna eura.

S druge pak strane, postoji i obveza Hrvatske prema Europskoj uniji. Postoje, naime, određeni ciljevi iz nacionalnog Plana gospodarenja otpadom 2017. – 2022., kojim smo se obvezali prema EU-u da ćemo izgraditi centre za gospodarenje otpadom. Sve je izglednije da se ta obveza neće ispuniti.

Ministarstvo: Odgovornost je na korisnicima

Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. za financiranje RCGO-a Piškornica izdvojeno je nešto manje od 314 milijun kuna. Ukupna vrijednost prihvatljivih troškova projekta iznosi nešto više od 448 milijuna kuna, za cijeli projekt.

Dogovoreno je da u sufinanciranju prihvatljivih troškova projekta, pored Europske unije, koja osigurava oko 70 posto iznosa ukupno prihvatljivih troškova, sudjelovat će i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 20 posto, te suvlasnici tvrtke Piškornica d.o.o. Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija te Općina Koprivnički Ivanec s ukupno 10 posto.

RCGO Piškornica je sad po upitnikom, a iz Ministarstva gospodarstva odgovorili su nam kako oni nemaju utjecaj na rokove i postupak javne nabave.

– Prema Ugovoru, korisniku projekta je dodijeljeno 313.749.954,75 kuna bespovratnih EU sredstava. Sukladno pravilima prihvatljivosti za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., sredstva su korisniku na raspolaganju do 31. prosinca 2023. Ističemo kako je za postupke javne nabave odgovoran korisnik projekta. Ministarstvo ne sudjeluje u postupcima javne nabave i nema utjecaja na rokove realizacije projekta – stoji u odgovoru Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje