Povežite se s nama

Međimurje

Ravnatelj Ladislav Varga dao bi se kladiti da nema Čakovčana starijeg od sedam godina koji nije bio u Centru za kulturu

Objavljeno:

- dana

Vdeliki rođendan

Kad je prije 35 godina izgrađena dvorana Centra za kulturu Čakovec s 56o mjesta, bilo je puno skeptika koji su bili uvjereni da su inicijatori precijenili kulturne apetite građana.

U Centru se održava više nego dvostruko veći broj programa nego što je dana u godini, njih gotovo 800, i svi su oni odlično posjećeni. Godišnje kroz Centar prođe između 80 i 100 tisuća ljudi.

Ali 3 i pol desetljeća kasnije brojke su demantirale skeptike. U Centru se održava više nego dvostruko veći broj programa nego što je dana u godini, njih gotovo 800, i svi su oni odlično posjećeni. Godišnje kroz Centar prođe između 80 i 100 tisuća ljudi. Jer programe Centra, osim Čakovčana, redovito posjećuje publika iz Koprivnice, Varaždina, Lendave, pa čak i mađarske Nagykanizse. Oni uglavnom dolaze na koncerte, gdje nema jezične barijere.

Ipak, najvjerniji su svakako Čakovčani. Centar za kulturu nezaobilazan je gradski prostor i ravnatelj Ladislav Varga bi se dao kladiti da nema građana starijeg od sedam godina koji nikad nije bio u njemu. – Ne znam kakvu su viziju imali gradski oci prije 35 godina, ali svaka im čast, jer su izgradili dvoranu koja je za gradić od 15 tisuća stanovnika veća nego je sad “Lisinski” za Zagreb.

Pinkleci, Čakovec četvrtkom

Uskoro nakon otvaranja svoje mjesto u Centru su našle i gradske udruge. Jedna od njih je i Kazalište za djecu „Pinklec“, koje ima četiri do pet premijera godišnje i oko 120 repriza. Iako su već 25 godina profesionalno kazalište, „Pinkleci“ nemaju stalno zaposlenih glumaca. Nagrade su uobičajena stvar, pa su se samo ove godine s nekoliko festivala vratili kao pobjednici. – Zahvaljujući „Pinklecima“ u Čakovcu, za razliku od drugih hrvatskih gradova, sumnjam da postoji dijete koje do trećeg razreda osnovne škole nije bilo u kazalištu – veli ravnatelj.

Uz kazalište, koje, kao i najpoznatiju tribinu hrvatskog sjeverozapada, „Čakovec četvrtkom“, vodi Romano Bogdan, Centar ima još dva, nazovimo ih tako, odjela. To su izložbena djelatnost i filmovi, o kojima brine Marina Kukolić Oskoruš, i glazbeni, koji uređuje ravnatelj Varga, koji je glazbenik po struci. Na zagrebačkoj je Akademiji završio studij klarineta i prije dolaska u Centar je osam godina radio kao profesor na Glazbenoj školi Varaždin.

Izložbe, , Jazz fair

Za izložbe u Centru se komotno može reći da su najposjećenije u cijeloj Hrvatskoj. Jer postavljene su u izložbenom salonu u predvorju Centra, koji ima status državne galerije, pa ih pogledaju svi koji dođu na bilo koji od programa.

– Na otvorenje možda dođe stotinjak ljudi, ali tu istu izložbu mjesečno vidi nekoliko tisuća ljudi. A Centar, kao što znamo, godišnje posjeti i do 100 tisuća ljudi – govori. S obzirom na status državne galerije, Centar godišnje mora postaviti šest izložbi akademskih slikara. Centar godišnje postavi oko 12 izložbi, ali ima ih i više ubroje li se one prigodne. Tako je povodom rođendana postavljena izložba „35 godina“ na kojoj se može saznati sve o povijesti Centra – recimo fotografije iz vremena izgradnje Centra, ali i zanimljivo dizajnirani plakati priredbi. Što se tiče glazbenih programa, ravnatelj Varga će reći da ih je možda i previše,  ali svi su gledani i slušani. U Centru održava „Majski muzički memorijal“, u čast velikom skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom. 

Druga glazbena priredba je Jazz fair, koji se ubraja među vodeće festivale jazza u Hrvatskoj i jedini je takav festival hrvatskog sjeverozapada. Na festivalu, koji ove godine ima 23 godine, je dosad nastupilo više od stotinu glazbenika iz 28 zemalja svijeta. – Ove godine sviraju četiri benda s glazbenicima iz osam zemalja. Za festival je došlo više od 30 ponuda, što govori o tome u koji rang spadamo. Slatka je briga između njih 30 izabrati četiri – smije se Varga. Inače, ravnatelj je osnivač Big bend orkestra, koji je vodio 11 godina. Nakon onoga HRT-ovog, ovo je bio drugi hrvatski Big bend orkestar. Osnivač je i poznatog Dixilenda, u kojemu je i svirao više od 20 godina. – To su moja djeca – govori ravnatelj, pa nije ni čudno da je pokrenuo Jazz fair. – Shvatio sam da je bolje da mi imamo jazz festival nego da naši ljudi odlaze van slušati jazz.

Redovni je program i ciklus “Mladi glazbenici Međimurja”, jer čak 30 Međimuraca godišnje odlazi na studij glazbe. Ove je godine upisan i jubilarni, deseti student jazza. Tako bi se Čakovec vjerojatno po broju školovanih jazzera u odnosu na broj stanovnika sigurno svrstao u hrvatski vrh. Teško je između poznatih izabrati najpoznatije, ali za Čakovčane je vjerojatno najpoznatiji program Centra tribina “Čakovec četvrtkom” – ČČ. Tribina se počela održavati još 1969. godine u preteči Centra, kinu Dom, kad ju je osnovao Vinko Lisjak, po kojem se danas zove mala scena Centra.

Na Jazz fairu, koji slavi 23. rođendan, dosad je nastupilo više od stotinu glazbenika

Ivo Pogorelec, Maksim Mrvica

Na programu su najčešće kazališne predstave, ali ima tu i filmskih premijera i  koncerata glazbenih zvijezda.  Nastupili su tako Ivo Pogorelić, Maksim Mrvica… – govori Varga. Najposjećeniji ČČ-i su kazališne predstave, koje su vrlo često rasprodane, na koncerte redovito dolazi 400-tinjak ljudi. – Najdraže mi je što ima dosta ljudi koji četvrtkom dođu na program a da uopće ne znaju što je na repertoaru. Znaju da idu na ČČ – govori. To mu je osobito, veli, drago, jer se time i pokazuje da Centar nije otišao u estradizaciju, nego je ostao Centar za kulturu koji želi zadržati visoke standarde. 

Na pitanje kako su u vremena kad je kultura zadnja pri raspodjeli novca a prva čega se ljudi odriču u krizi, Varga veli da imaju sreću što u Upravnom odboru sjede sve odreda poznavatelji kulture. S novcem nemaju problema jer, govori, dovoljno dobiju od Grada, a i sami zarade prodajom od ulaznica. Godišnji proračun je šest milijuna kuna. I politika je prepoznala rad i snagu Centra, pa nikad u povijesti opstanak nije došao u pitanje i Grad je uvijek novčano pomagao. Tako Grad Čakovec u proračun Centra daje 60 posto, dok Županija izdvaja između pet i šest posto.

Godišnji proračun Centra je šest milijuna kuna, od čega 60 posto daje Grad Čakovec

Ladislav Varga je, veli, svjestan da Županija mora brinuti o svim svojim gradovima. Ipak, nakon što ga malo povučete za jezik, kaže da bi mogla i malo više potrošiti na Centar. Osobito iz jednog razloga: – Očigledno je da njegovim osnivačima nije bila namjera napraviti Centar za 15 tisuća stanovnika Čakovca, nego kao regionalni centar kulture. Siguran sam da je barem 50 posto, ako ne i više, naših posjetitelja iz cijelog Međimurja, što nas veseli. Ali, kako velim, razumijem ih – zaključuje.

Vjernost

Kad se jednom netko zaposli u Centru, u njemu ostaje do mirovine. Tako je ravnatelj Varga u svom uredu 25 godina, a najdulji staž, jednak broju godina Centra, 35, ima šefica računovodstva Božica Telebuh, koja je u Centar došla direktno iz srednjoškolske klupe. Voditelj glumačke družine “Pinklec” uskoro i sam slavi 35 godina umjetničkog rada u Centru.Mira Kermek prije 35 godina je inicirala osnivanje Centra za kulturu Čakovec, a danas je predsjednica Upravnog odbora Centra. – Bila sam u užoj grupi koja je počela s Majskim memorijalom i tribinom Čakovec četvrtkom. U jednom trenutku je bilo jasno da više ne možemo raditi u tadašnjim skučenim prostorima. Moja je sreća što sam u tadašnjeoj RSIZ bila u komisiji za investicije pa sam uspjela izlobirati prva sredstva – priča Mira Kermek, redovita gošća/domaćica Centra za kulturu.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Međimurje

Zna se plan djelovanja: potresi, poplave, vremenske nepogode, klizišta i epidemije najveće su prijetnje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Potresi na području Sisačko-međimurske županije još su jednom pokazali kolika je važnost postojanja jasno propisanih procedura djelovanja u takvim i sličnim katastrofičnim situacijama. Važnost što brže normalizacije funkcioniranja ključnih službi i institucija, presudne su u spašavanju ljudskih života i izbjegavanju mogućih nesretnih slučajeva.

Temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite, Međimurska županija je donijela Procjenu rizika od velikih nesreća za svoje područje. Procjenom se uređuju opasnosti i rizici koji ugrožavaju Međimursku županiju, procjenjuju se potrebe i mogućnosti za sprječavanje, umanjivanje i uklanjanje posljedica katastrofa i velikih nesreća te stvaraju uvjeti za izradu planova zaštite i spašavanja stanovništva uz djelovanje svih mjerodavnih struktura, operativnih snaga zaštite i spašavanja i resursa cjelovitog i sveobuhvatnog županijskog sustava upravljanja u zaštiti od katastrofa i velikih nesreća.

U Smjernicama je navedeno da su potres, poplava, ekstremne vremenske pojave (ekstremne temperature, grmljavinsko nevrijeme, padaline, snijeg i led), epidemije i pandemije te degradacija tla (klizišta) prijetnje od kojih postoji veliki rizik za prostor Međimurske županije. Osim navedenih, prijetnje, odnosno rizici koji mogu uzrokovati velike materijalne štete su i poplave uzrokovane pucanjem brana te industrijske nesreće.

– Temeljem Procjene rizika od velikih nesreća donesen je Plan djelovanja civilne zaštite za Međimursku županiju. Njime se određuje postupanje operativnih snaga sustava civilne zaštite Županije u otklanjanju posljedica ugroza. Aktiviranje operativnih snaga sustava civilne zaštite odlukom nalaže izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (župan) samostalno ili na prijedlog odgovorne osobe žurnih službi ili operativnih snaga sustava civilne zaštite kada utvrdi da izvanredni događaj ima tendenciju razvoja u veliku nesreću i kada je proglašena velika nesreća – objašnjava Josip Grivec, načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije.

U slučaju neposredne prijetnje od nastanka katastrofe ili veće nesreće na području Međimurja, župan ima pravo i obvezu mobilizirati sveukupne ljudske i materijalno-tehničke potencijale s područja Županije. Ugroze mogu biti predvidive, poput poplava ili ekstremnih vremenskih uvjeta ili pak nepredvidive, kao što su potres, epidemije i pandemije, klizišta i industrijske nesreće. Za slučaj predvidivih ugroza župan uvodi pripravnost operativnih snaga sustava civilne zaštite, dok kod nepredvidivih ugroza, nakon što se dogode, župan aktivira sve potrebne snage civilne zaštite po nastanku istih.

– Stožer civilne zaštite kao savjetodavno tijelo obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Kada se sustav civilne zaštite aktivira na razini gradova i općina, sustav civilne zaštite na područnoj županije postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti. Temeljem zahtjeva lokalne razine, regionalna razina usklađuje pružanje materijalne i druge pomoći lokalnoj razini pogođenoj velikom nesrećom – pojašnjava Grivec.

HGSS

Nakon regionalne razine i sustav civilne zaštite na državnoj razini postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti. Nakon što je aktivirala sve raspoložive snage sustava civilne zaštite iz svoje nadležnosti koje su se pokazale nedostatne u sprečavanju, odnosno otklanjanju posljedici u velikim nesrećama, Međimurska županija može zahtijevati pomoć s više razine. Pomoć će zatražiti s državne razine putem Centra 112.

– Veliku nesreću na području svoje nadležnosti proglašava izvršno tijelo jedinice lokalne i regionalne samouprave, odnosno župan, na prijedlog načelnika Stožera civilne zaštite ili Ministarstva unutarnjih poslova. Župan donosi odluku i o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama i obavlja poslove koji proizlaze iz Zakona o sustavu civilne zaštite, Pravilnika o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite te drugih propisa koji uređuju sustav civilne zaštite – zaključuje Josip Grivec.

Borba protiv stvarne ugroze

Kako sustav funkcionira u praksi, najbolje dokazuje primjer djelovanje u slučaju epidemije koronavirusa. Stožer civilne zaštite Međimurske županije te gradski i općinski stožeri aktivirani su temeljem naloga Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Konkretno uz aktivnosti vezane uz COVID-19, u rad županijskoga Stožera uključivani su ravnateljica Ljekarne Čakovec, epidemiolozi Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, liječnici specijalisti, pročelnici nadležnih upravnih odjela i drugi. Komunikacija sa Stožerom civilne zaštite Republike Hrvatske, s gradskim i općinskim stožerima, zdravstvenim institucijama i svim ostalim operativnim snagama koje su bile uključene u aktivnosti u cilju suzbijanja bolesti COVID-19, odvija se telefonom, odnosno mobitelom, e-poštom, preko WhatsApp i Viber grupe, neposrednim kontaktom, radiouređajem, odnosno sustavom TETRA te video konferencijom. Sve operativne snage redovno obnavljaju opremu i imaju je u dovoljnim količinama. Također, redovito se osposobljavaju i to formalnim i neformalnim obrazovanjem, informativnim i promidžbenim aktivnostima, uvježbavanjem, treninzima i vježbama, na savjetovanjima, radionicama i tečajevima.

– Slijedom navedenoga može se zaključiti da sustav civilne zaštite na području Međimurske županije omogućava izvršavanje svih zadaća vezanih uz zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od velikih nesreća i katastrofa zahvaljujući dobroj organiziranosti i opremljenosti svih operativnih i ostalih gotovih snaga koje se i zaštitom i spašavanjem bave u okviru svoje redovne djelatnosti – poručuje Josip Grivec.

Grad Čakovec provjerava stanje javnih objekata

Grad Čakovec je potaknut nedavnim događanjima uzorkovanima razornim potresima na području Siska, Petrinje i čitave Banije, pristupio dodatnim provjerama nekih javnih objekata, pa se tako uz I. osnovnu školu provjeravaju i zgrade područnih škola u Novom Selu Rok i Krištanovcu.

– Ostale građevine obrazovnih ustanova na području Grada Čakovca građene su nakon 1964. godine, što znači da zadovoljavaju sve propise i tehničke regulative seizmičke otpornosti. Isto tako, nevezano uz potrese, redovno se provjeravaju i prema potrebi zamjenjuju dimnjaci na školskim zgradama što spada u redovito održavanje javnih objekata na području Grada Čakovca – informirali su iz Grada Čakovca.

Nastavite čitati

Međimurje

Udruga slijepih Međimurske županije traži volontere za rad sa slijepim osobama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga slijepih Međimurske županije u potrazi je za volonterima za rad sa slijepim osobama u sklopu programa „Osjetimo život“, koji financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike.

Traži se po jedan volonter za svako od sljedećih volonterskih mjesta:

Voditelj kreativnih radionica

„Na kreativnim radionicama imat ćeš mogućnost kreativno se izraziti te probuditi maštu slijepih.

Rad će obuhvaćati: u suradnji s voditeljicom programa prilagođavanje već postojećih radionica te osmišljavanje novih, nabavku i pripremu materijala, vođenje radionica.

Prijavi se za ovo volontiranje ukoliko si kreativna osoba te možeš izdvojiti dva sata mjesečno.“

Videća pratnja na nordijskom hodanju

„Članovima Udruge potrebna je pomoć/videća pratnja u nordijskom hodanju.

Bavljenje sportskim aktivnostima povećava mobilnosti slijepih osoba i pozitivno utječe na njihovo zdravlje te doprinosi povećanju njihovog samopouzdanja. Druženjem i pomaganjem slijepoj osobi u sportskim aktivnostima, volonter pruža, ne samo pomoć, već i svoje prijateljstvo.

Udruga traži volontera koji će svaki utorak po jedan sat (tijekom travnja, svibnja, lipnja, rujna i listopada) hodati sa slijepim osobama u Perivoju Zrinskih.“

Voditelj radionica međusobnog osnaživanja slijepih žena

„Slijepe žene četiri puta godišnje sudjeluju na radionicama koje se provode s ciljem njihovog međusobnog osnaživanja.

Za vođenje ovih radionica tražimo volontera – socijalnog radnika, psihologa, rehabilitatora ili osobu slične struke.“

Voditelj književnog kluba

„Jednom mjesečno Udruga održava književni klub za članove na kojem oni čitaju, raspravljaju o knjigama, imaju mogućnost upoznavanja književnika i slično.

Tvoj posao će biti: čitati tijekom književnog kluba, moderirati rasprave o knjigama te u suradnji s voditeljicom programa dogovarati susrete s književnicima.

Za ovu poziciju tražimo književnog entuzijasta.“

Dakle, Udruga traži osobe za volontiranje koje su senzibilizirane prema slijepim osobama, kreativne, pouzdane, snalažljive, fleksibilne, druželjubive, komunikativne, proaktivne i strpljive.

– Pomoći ćeš slijepim osobama obogatiti slobodno vrijeme i time pridonijeti održavanju njihova aktivnog života. Imat ćeš mogućnost raditi na sebi usvajanjem novih znanja i vještina. Putem kontakta s članovima i djelatnicima Udruge upoznat ćeš se s načinom rada Udruge i karakteristikama rada sa slijepim osobama te steći nova iskustva i poznanstva. Volonterske sate upisat ćemo ti u volontersku knjižicu te, po želji, izdati potvrdu o volontiranju. Bit će ti pružena kontinuirana podrška koordinatorice volontera te, po potrebi, stručnih osoba, koje će ti biti na raspolaganju za pomoć i savjete tijekom volontiranja – poručuju iz Udruge slijepih Međimurske županije.

Za sve koje žele pomagati drugima, a ujedno raditi na sebi, mogu se prijaviti putem e-mail adrese: [email protected] ili na broj mobitela: 091/639-0005.

Nastavite čitati