Vdeliki rođendan
Kad je prije 35 godina izgrađena dvorana Centra za kulturu Čakovec s 56o mjesta, bilo je puno skeptika koji su bili uvjereni da su inicijatori precijenili kulturne apetite građana.
U Centru se održava više nego dvostruko veći broj programa nego što je dana u godini, njih gotovo 800, i svi su oni odlično posjećeni. Godišnje kroz Centar prođe između 80 i 100 tisuća ljudi.
Ali 3 i pol desetljeća kasnije brojke su demantirale skeptike. U Centru se održava više nego dvostruko veći broj programa nego što je dana u godini, njih gotovo 800, i svi su oni odlično posjećeni. Godišnje kroz Centar prođe između 80 i 100 tisuća ljudi. Jer programe Centra, osim Čakovčana, redovito posjećuje publika iz Koprivnice, Varaždina, Lendave, pa čak i mađarske Nagykanizse. Oni uglavnom dolaze na koncerte, gdje nema jezične barijere.
Ipak, najvjerniji su svakako Čakovčani. Centar za kulturu nezaobilazan je gradski prostor i ravnatelj Ladislav Varga bi se dao kladiti da nema građana starijeg od sedam godina koji nikad nije bio u njemu. – Ne znam kakvu su viziju imali gradski oci prije 35 godina, ali svaka im čast, jer su izgradili dvoranu koja je za gradić od 15 tisuća stanovnika veća nego je sad “Lisinski” za Zagreb.
Uskoro nakon otvaranja svoje mjesto u Centru su našle i gradske udruge. Jedna od njih je i Kazalište za djecu „Pinklec“, koje ima četiri do pet premijera godišnje i oko 120 repriza. Iako su već 25 godina profesionalno kazalište, „Pinkleci“ nemaju stalno zaposlenih glumaca. Nagrade su uobičajena stvar, pa su se samo ove godine s nekoliko festivala vratili kao pobjednici. – Zahvaljujući „Pinklecima“ u Čakovcu, za razliku od drugih hrvatskih gradova, sumnjam da postoji dijete koje do trećeg razreda osnovne škole nije bilo u kazalištu – veli ravnatelj.
Uz kazalište, koje, kao i najpoznatiju tribinu hrvatskog sjeverozapada, „Čakovec četvrtkom“, vodi Romano Bogdan, Centar ima još dva, nazovimo ih tako, odjela. To su izložbena djelatnost i filmovi, o kojima brine Marina Kukolić Oskoruš, i glazbeni, koji uređuje ravnatelj Varga, koji je glazbenik po struci. Na zagrebačkoj je Akademiji završio studij klarineta i prije dolaska u Centar je osam godina radio kao profesor na Glazbenoj školi Varaždin.
Za izložbe u Centru se komotno može reći da su najposjećenije u cijeloj Hrvatskoj. Jer postavljene su u izložbenom salonu u predvorju Centra, koji ima status državne galerije, pa ih pogledaju svi koji dođu na bilo koji od programa.
– Na otvorenje možda dođe stotinjak ljudi, ali tu istu izložbu mjesečno vidi nekoliko tisuća ljudi. A Centar, kao što znamo, godišnje posjeti i do 100 tisuća ljudi – govori. S obzirom na status državne galerije, Centar godišnje mora postaviti šest izložbi akademskih slikara. Centar godišnje postavi oko 12 izložbi, ali ima ih i više ubroje li se one prigodne. Tako je povodom rođendana postavljena izložba „35 godina“ na kojoj se može saznati sve o povijesti Centra – recimo fotografije iz vremena izgradnje Centra, ali i zanimljivo dizajnirani plakati priredbi. Što se tiče glazbenih programa, ravnatelj Varga će reći da ih je možda i previše, ali svi su gledani i slušani. U Centru održava „Majski muzički memorijal“, u čast velikom skladatelju Josipu Štolceru Slavenskom.
Druga glazbena priredba je Jazz fair, koji se ubraja među vodeće festivale jazza u Hrvatskoj i jedini je takav festival hrvatskog sjeverozapada. Na festivalu, koji ove godine ima 23 godine, je dosad nastupilo više od stotinu glazbenika iz 28 zemalja svijeta. – Ove godine sviraju četiri benda s glazbenicima iz osam zemalja. Za festival je došlo više od 30 ponuda, što govori o tome u koji rang spadamo. Slatka je briga između njih 30 izabrati četiri – smije se Varga. Inače, ravnatelj je osnivač Big bend orkestra, koji je vodio 11 godina. Nakon onoga HRT-ovog, ovo je bio drugi hrvatski Big bend orkestar. Osnivač je i poznatog Dixilenda, u kojemu je i svirao više od 20 godina. – To su moja djeca – govori ravnatelj, pa nije ni čudno da je pokrenuo Jazz fair. – Shvatio sam da je bolje da mi imamo jazz festival nego da naši ljudi odlaze van slušati jazz.
Redovni je program i ciklus “Mladi glazbenici Međimurja”, jer čak 30 Međimuraca godišnje odlazi na studij glazbe. Ove je godine upisan i jubilarni, deseti student jazza. Tako bi se Čakovec vjerojatno po broju školovanih jazzera u odnosu na broj stanovnika sigurno svrstao u hrvatski vrh. Teško je između poznatih izabrati najpoznatije, ali za Čakovčane je vjerojatno najpoznatiji program Centra tribina “Čakovec četvrtkom” – ČČ. Tribina se počela održavati još 1969. godine u preteči Centra, kinu Dom, kad ju je osnovao Vinko Lisjak, po kojem se danas zove mala scena Centra.
Na Jazz fairu, koji slavi 23. rođendan, dosad je nastupilo više od stotinu glazbenika
Na programu su najčešće kazališne predstave, ali ima tu i filmskih premijera i koncerata glazbenih zvijezda. Nastupili su tako Ivo Pogorelić, Maksim Mrvica… – govori Varga. Najposjećeniji ČČ-i su kazališne predstave, koje su vrlo često rasprodane, na koncerte redovito dolazi 400-tinjak ljudi. – Najdraže mi je što ima dosta ljudi koji četvrtkom dođu na program a da uopće ne znaju što je na repertoaru. Znaju da idu na ČČ – govori. To mu je osobito, veli, drago, jer se time i pokazuje da Centar nije otišao u estradizaciju, nego je ostao Centar za kulturu koji želi zadržati visoke standarde.
Na pitanje kako su u vremena kad je kultura zadnja pri raspodjeli novca a prva čega se ljudi odriču u krizi, Varga veli da imaju sreću što u Upravnom odboru sjede sve odreda poznavatelji kulture. S novcem nemaju problema jer, govori, dovoljno dobiju od Grada, a i sami zarade prodajom od ulaznica. Godišnji proračun je šest milijuna kuna. I politika je prepoznala rad i snagu Centra, pa nikad u povijesti opstanak nije došao u pitanje i Grad je uvijek novčano pomagao. Tako Grad Čakovec u proračun Centra daje 60 posto, dok Županija izdvaja između pet i šest posto.
Godišnji proračun Centra je šest milijuna kuna, od čega 60 posto daje Grad Čakovec
Ladislav Varga je, veli, svjestan da Županija mora brinuti o svim svojim gradovima. Ipak, nakon što ga malo povučete za jezik, kaže da bi mogla i malo više potrošiti na Centar. Osobito iz jednog razloga: – Očigledno je da njegovim osnivačima nije bila namjera napraviti Centar za 15 tisuća stanovnika Čakovca, nego kao regionalni centar kulture. Siguran sam da je barem 50 posto, ako ne i više, naših posjetitelja iz cijelog Međimurja, što nas veseli. Ali, kako velim, razumijem ih – zaključuje.
Kad se jednom netko zaposli u Centru, u njemu ostaje do mirovine. Tako je ravnatelj Varga u svom uredu 25 godina, a najdulji staž, jednak broju godina Centra, 35, ima šefica računovodstva Božica Telebuh, koja je u Centar došla direktno iz srednjoškolske klupe. Voditelj glumačke družine “Pinklec” uskoro i sam slavi 35 godina umjetničkog rada u Centru.Mira Kermek prije 35 godina je inicirala osnivanje Centra za kulturu Čakovec, a danas je predsjednica Upravnog odbora Centra. – Bila sam u užoj grupi koja je počela s Majskim memorijalom i tribinom Čakovec četvrtkom. U jednom trenutku je bilo jasno da više ne možemo raditi u tadašnjim skučenim prostorima. Moja je sreća što sam u tadašnjeoj RSIZ bila u komisiji za investicije pa sam uspjela izlobirati prva sredstva – priča Mira Kermek, redovita gošća/domaćica Centra za kulturu.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Međimurska zaklada dr. Vinko Žganec, osvježena novim stručnim snagama u Upravnom odboru te vođena upraviteljicom Sandrom Breka Ovčar, prof., ravnateljicom čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog, započinje uzlet u cilju promicanja izvrsnosti u Međimurskoj županiji i nagrađivanja najistaknutijih učenika, studenata i poslijediplomanata, odnosno doktoranada.
Ponos zbog novog vrela podrške koja će poteći iz Zaklade dr. Vinko Žganec istaknuo je župan Matija Posavec, naglasivši da je riječ o specifičnoj zakladi u Hrvatskoj, osnovanoj prije više od deset godina, koja radi na promicanju izvrsnosti uz uvažavanje socijalnih kriterija.
– Zaklada dr. Vinko Žganec potrebna je našoj zajednici kao vid pomoći i podrške mladima tijekom obrazovana, ali ona predstavlja i dio sveobuhvatnog program potpora Međimurske županije od vrtićke dobi od fakulteta. Međimurska županija jedina osigurava asistente i u vrtićima, a kada govorimo o predškolskom odgoju, spomenimo da u suradnji s općinama i gradovima provodimo veliki socijalni i kapitalni projekt u okviru kojeg ćemo dograditi, graditi ili adaptirati ukupno 19 vrtića, kako bi mjesta bilo za svako dijete. Prvi smo u Hrvatskoj krenuli u besplatne udžbenike i prijevoz za sve učenike, a uskoro će i svi naših srednjoškolci, kojih je više od 3000, dobiti jednokratnu potporu, gotovo 30 posto višu nego ranije. Zaključno, ne zaboravimo i naše studente kojima Županija, uz jednokratnu potporu, osigurava besplatan, neograničen prijevoz vlakom po cijeloj Hrvatskoj, a neki od njih uživaju i stipendije druge zaklade – Zaklade Mikec – koja također godinama pomaže studente iz Međimurja – rekao je župan.
Upraviteljica Međimurske zaklade dr. Vinko Žganec Sandra Breka Ovčar istaknula je da je obrazovanje brend Međimurske županije.
– Zaklada želi nastaviti tim putem s težnjom promicanja izvrsnosti koja je od velike pomoći u probijanju profesionalnim putom. Javnim pozivom koji je raspisala Međimurska županija, nagradu može ostvariti svaki učenik, student, ali i poslijediplomant, s time da ćemo posebno bodovati poslijediplomske, odnosno doktorske radove koji su od posebnog interesa za gospodarski, kulturni, obrazovni i znanstveni razvoj Međimurske županije – naglasila je Sandra Breka Ovčar, dodavši da je ovo prilika i gospodarstvenicima te svim drugim građanima međimurskoga kraja koji žele uplatama na račun Zaklade djelovati u zajedničkom cilju – nagrađivanja i čuvanja znanja kao vrhunske vrijednosti jedne zajednice.
– Naša Županija prednjači na mnogim poljima, stoga nagradimo i najbolje među nama, pokazujući koliko ih cijenimo – dodala je upraviteljica Zaklade.
Javni poziv ostaje otvoren do 3. studenoga kako bi kandidati mogli prikupiti potrebnu dokumentaciju za kandidaturu, a maksimalni iznos nagrade je 700 eura.
Uz ocjene, bodovat će se i rezultati državnih i međunarodnih natjecanja, kada je riječ o srednjoškolcima, pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Nives Kolarić Strah.
U subotu, 30. rujna, su članovi DVD-a Domašinec bili ispunjeni ponosom i cijelo mjesto je slavilo otvorenje novog vatrogasnog doma, izgrađenog u samo godinu dana.
Na prošlogodišnjoj svečanoj sjednici povodom Dana općine Domašinec, postavljen je kamen temeljac, da bi 30. rujna 2023. novi objekt, u cijelosti podignut sredstvima europskih fondova, bio centar proslave otvorenja. Nije moglo biti ljepšeg poklona predanim vatrogascima koji će stotu obljetnicu svoga društva, za četiri godine, dočekati u novom vatrogasnom objektu.
Međimurski vatrogasci predani su čuvari najvrjednijeg nasljeđa naših predaka – humanosti i solidarnosti – vrlina koje su misao vodilja dobrovoljnog vatrogastva. Utoliko je postizanje adekvatnih uvjeta za rad naših vatrogasaca, poput izgradnje novog doma, važan zadatak za cijelu zajednicu.
U ime 90-ak aktivnih članova DVD-a Domašinec predsjednik Robert Filipović rekao je da je riječ o modernoj zgradi koja nudi optimalne uvjete a za smještaj vozila i opreme te će rezultat ove investicije sigurno biti motivacija mladim generacijama da se priključe radu DVD-a: “Novi vatrogasni dom znači i višu razinu sigurnosti za mještane Domašinca i okolice. Projekt, vrijedan više od devet milijuna kuna, završen je na našu radost i ponos u rekordnom roku i dokaz je da Međimurje živi vatrogastvo“, rekao je predsjednik Filipović te dodao kako novi dom ima kome ostati na čuvanje i korištenje jer u redovima DVD Domašinec ima 32 mladih i djece, u ukupnom broju od 96 članova.”
Čestitke na novom vatrogasnom domu uputili su i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske i državni tajnik Slavko Tucaković te načelnik Općine Domašinec Mario Tomašek koji je kazao kako ovo velebno izdaje vatrogasnog doma krasi centar Domašinca te je na ponos svih mještana: „Ovo je rezultat rada vrijednih vatrogaskinja i vatrogasaca kao i vodstva DVD-a kojima pripadaju najveće zasluge za izgradnju ovog vatrogasnog doma, čestitam vam na tome.“
Župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je prisustvovao i polaganju kamena temeljca prije godinu dana, izrazio je zadovoljstvo zbog kvalitetno i unutar ugovorenog roka obavljenih radova: „Dobili ste lijep i prekrasan objekt koji neka vam bude svima na ponos. Kao što ste vi vatrogaskinje i vatrogasci naš ponos, vi zavrjeđujete veliko poštovanje jer vatrogastvo nije poziv već način života. Međimurje se s pravom ponosi svojim vatrogascima, postižete izvanredne rezultate na svim razinama natjecanja, a svojom organiziranošću primjer ste i pokretači društvenog života i srce mnogih mjesta”. Također je srdačno i toplo pozdravio jednog od najstarijeg vatrogasca u Domašincu, Stjepana Katanca starog 94 godine.
Svečanom otvorenju uz brojne mještane nazočili su zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić, predsjednik Vatrogasne zajednice MŽ Mario Medved, zapovjednik JVP Čakovec Mladen Kanižaj, načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi, načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc kao i brojna prijateljska vatrogasna društva.
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
