Izgradnjom parkirališta u potpunosti uređena zdravstvena ambulanta u Općini Petrijanec
Nakon što je 2017. godine energetski obnovljena, ove su godine nastavljeni vrijedni radovi kod zdravstvene ambulante u Općini Petrijanec. Radovi...
Na natječaj se jedina javila, ne dvojeći ni trenutka. Radi ono što uistinu voli, tako da joj ništa vezano uz tu funkciju i posao nije teško, osim papirologije, koja je, kaže, uistinu grozna.
Naglašava da nije sve uvijek savršeno u radu i organizaciji posla, ali da bude blizu tomu uvelike joj pomažu sjajni suradnici.
– Svi smo mi jedna velika obitelj, radimo jako naporno, ali uvijek se znamo opustiti i zabaviti. Često se šalim da ne idem na posao, nego u svoj drugi dom – navodi ravnateljica Maja Lesinger, koja je otkrila što se promijenilo otkako je zaposlena na mjestu ravnateljice te u kojem smjeru vidi razvoj preloške Knjižnice.
– Mreža suradnje i međusobnog poštivanja najveći je uspjeh moga prvog mandata i na nju sam najviše ponosna – ističe Maja Lesinger
Što se promijenilo otkako ste stupili na mjesto ravnateljice Knjižnice prije četiri godine?
U početku prvog mandata sam bila fokusirana na učenje novih vještina i znanja te hvatanje konaca cjelokupnog obujma posla ravnatelja. Neki percipiraju rad u knjižnici lakim i jednostavnim poput čitanja knjige, ali začudili bi se koliko je kompleksan i višeslojan. Htjela sam postaviti dobre temelje kako bi organizacija bila što lakša, brža i učinkovitija. Naravno, u to vrijeme sam radila sama kao ravnateljica i kao knjižničarka bez ičije pomoći.
Zahvaljujući razumijevanju osnivača, zaposlili smo još jednu djelatnicu, a dobili smo i dugotrajnog volontera, no svejedno radim kao ravnateljica i kao knjižničarka.
Iskreno, rad s korisnicima je puno dinamičniji i ljepši, ali ravnateljski posao daje mogućnost kreiranja nevjerojatnih stvari i daje mi velik prostor za kreativnost i eksperimente.
Dičimo se time što smo postali nezaobilazno mjesto kulturnog života u zajednici, ali to nismo postigli sami. Uvijek se možemo osloniti na naše suradnike, koji su nam spremni priskočiti u pomoć, pa makar u pola noći. Mislim da je ta mreža suradnje i međusobnog poštivanja najveći uspjeh moga prvog mandata i na nju sam najviše ponosna.
U lipnju je Knjižnica organizirala festival mitova i legendi dravskoga kraja – LegenDru.
Koliko je već sada festival prihvaćen među Priločancima?
Probiti se s bilo kojom kulturnom manifestacijom s vrlo ograničenim budžetom je iznimno teško. Ove godine su nam projekt sufinancirali Ministarstvo kulture i Grad Prelog, a kandidirat ćemo ga u sklopu nekih gradskih projekata i u programu „NAPLE Sister Libraries“. Zadovoljni smo odazivom ove godine, a posebno pozitivnim reakcijama posjetitelja. Veliki uspjeh ne dolazi preko noći, svjesni smo toga. Sve što radimo u vezi festivala radimo s ljubavlju i ludim entuzijazmom, tako da se ne bojimo da će LegenDra izboriti mjesto koje zaslužuje pod kulturnim nebom našeg zavičaja.
Kako je došlo do suradnje ove knjižnice s onom iz španjolskoga grada Castropola?
Prošle su nas godine kontaktirali iz Ministarstva kulture s prijedlogom da se uključimo u program koji provode, a zove se „NAPLE Sister Libraries“. S obzirom na priznanje „Knjižnica godine 2017.“ postali smo poželjni partner za projekt i naravno da smo iskoristili priliku da iskušamo nešto novo.
„“Nova građa je utjecala na naše čitatelje, pa sada s ponosom možemo reći da se čitaju i hrvatski pisci, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.”
Prve zajedničke aktivnosti sa sestrinskom knjižnicom ponudili smo korisnicima već u lipnju u sklopu LegenDre. Moram napomenuti da smo jako sretni s odabirom sestrinske knjižnice i da smo „kliknuli“ odmah prilikom prvog videopoziva. Radujemo se suradnji i smatram da ćemo puno novoga naučiti jer, osim kulture čitanja, u Castropolu njeguju i kulturni turizam pošto su turistički orijentiran grad. Knjižnica je vrlo slična našoj u aspektu članova, osoblja i prostora, ali i kreativnosti i novih ideja – a toga nikada dosta.
Planirate li proširiti knjižnu građu?
Knjižnica se bavi nabavom i posudbom knjižne građe, koja čini 98 % naših resursa. Članovima smo ponudili i AV građu te e-čitače i e-knjige, ali nekako svi više vole uživati u tiskanoj građi. Vele da im je veći užitak držati pravu knjigu u ruci i listati stranice nego gledati u ekran.
Radili smo intenzivno na promociji elektroničke knjige, ali naišli smo na otpor, pa smo odlučili resurse usmjeriti u tiskanu građu i kvalitetne drvene didaktičke igračke. Nova građa je, naravno, utjecala na naše čitatelje, pa sada s ponosom možemo reći da se čitaju i hrvatski pisci, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.
Koliko je priznanje „Knjižnica godine 2017.“ utjecalo na rad Knjižnice?
Priznanje nam je otvorilo mnoga vrata i stavilo nas na iznimno vidljiv položaj u zajednici, ali i šire. Uhvatili smo objeručke tu priliku, pa smo malo popravili neke financijske aspekte poslovanja, otvorila su nam se neka nova vrata za suradnju te smo dobili veliku podršku zajednice i osnivača.
Znali su ljudi da postojimo i da radimo puno, da smo aktivni, ali sad znaju svi gdje smo, što i kako radimo. Imamo jednog člana koji svakog tjedna dolazi u Knjižnicu i svaki put nas pita: „Još smo najbolji?“ Kad smo primili nagradu, bili smo izvan sebe od sreće. Nakon slavlja je uslijedila nervoza – što slijedi nakon toga? Moramo li nekako taj sav trud i rad nadmašiti u sljedećoj godini? Čak smo razmišljali i da se malo opustimo i da ne radimo toliko inovacija i novih stvari, nego da uhodamo ono što radimo stalno. Ali jednostavno se ne bismo dobro osjećali da smanjimo intenzitet svega što radimo, a mislim da bismo i razočarali naše korisnike.
U kojem smjeru vidite razvoj preloške Knjižnice?
Kad sam pisala Strateški plan rada i razvoja Knjižnice, pod vizijom Knjižnice navela sam da će ojačati ulogu važnog partnera u istraživanju, nastavi i kulturnoj komunikaciji te da će stručno osoblje komunicirati s članovima i korisnicima, obrazovnim i drugim ustanovama.
Taj smo smjer zacrtali i u tom smjeru idemo do 2019. godine. Nakon toga ćemo analizirati potrebe i stanje, pa ćemo odrediti novi smjer. Što god da napišemo, Strategija će logično, u prvom planu, obuhvaćati potrebe zajednice i naših članova. Naravno, sve ćemo začiniti inovacijama te novim i svježim idejama – kao i uvijek.
Objekt uz željezničku postaju Buzovec u Čakovcu već godinama nije u obliku i funkciji kakav Čakovec zaslužuje.
Stoga je Međimurska županija ishodila suglasnost HŽ-Infrastrukture i odlučila organizirati obnovu vanjskog pročelja objekta čekaonice na ovoj željezničkoj postaji.
U ponedjeljak, 20. ožujka, krenuli su pripremni radovi koje će u okviru nastavnog plana i programa odraditi učenici Graditeljske škole, dok će fasadu s muralima ukrasiti učenici Gospodarske škole te će do kraja idućeg mjeseca željeznička postaja u Buzovcu zablistati u novom sjaju, rekli su iz Županije.
Uz stvaranje zelenih oaza diljem grada, planiranja novih parkova i površina za provođenje slobodnog vremena, na zelenim površinama Čakovca ukupno je posađeno 139 sadnica različitih vrsta drveća.
Tako će se uskoro zazeleniti tri nove lokacije u gradu čime Čakovec još jednom pokazuje brigu o okolišu, kao nastavak na uspješan primjer nacionalne kampanje sadnje stabala pod nazivom „Zasadi stablo, ne budi panj“.
Uz južnu obilaznicu posađeno je 87 novih sadnica i to 24 komada hrasta lužnjaka, 13 brekinja, 6 japanskih sofora, 10 šećernog javora, sedam žestilja, 23 običnog graba i četiri divlje trešnje. U Sajmišnoj ulici posađeno je 28 sadnica, 16 šećernog javora i 12 žestilja, dok je u Ulici Jurja IV. Zrinskog odrađena sadnja drvoreda. Pritom su sadnice brekinje posađene i na dječjem igralištu u Ulici dr. Rudolfa Horvata, sveukupno njih 24.
Svako stablo učvršćeno je pomoću kolca te je zaštićeno plastičnim štitnikom, a oko svake sadnice formirana je sadna zdjelica ispunjena malčem. Radove je odradila tvrtka Cedrus Forest, koja je ujedno o svom trošku i zamijenila posušena stabla.