Predložite idejno rješenje za novu instalaciju posvećenu „Varaždinskoj heljdi“
U sklopu projekta „Umjetnost na ulici“, a obilježavajući 14. travnja - Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda, Turistička zajednica grada Varaždina...
Na natječaj se jedina javila, ne dvojeći ni trenutka. Radi ono što uistinu voli, tako da joj ništa vezano uz tu funkciju i posao nije teško, osim papirologije, koja je, kaže, uistinu grozna.
Naglašava da nije sve uvijek savršeno u radu i organizaciji posla, ali da bude blizu tomu uvelike joj pomažu sjajni suradnici.
– Svi smo mi jedna velika obitelj, radimo jako naporno, ali uvijek se znamo opustiti i zabaviti. Često se šalim da ne idem na posao, nego u svoj drugi dom – navodi ravnateljica Maja Lesinger, koja je otkrila što se promijenilo otkako je zaposlena na mjestu ravnateljice te u kojem smjeru vidi razvoj preloške Knjižnice.
– Mreža suradnje i međusobnog poštivanja najveći je uspjeh moga prvog mandata i na nju sam najviše ponosna – ističe Maja Lesinger
Što se promijenilo otkako ste stupili na mjesto ravnateljice Knjižnice prije četiri godine?
U početku prvog mandata sam bila fokusirana na učenje novih vještina i znanja te hvatanje konaca cjelokupnog obujma posla ravnatelja. Neki percipiraju rad u knjižnici lakim i jednostavnim poput čitanja knjige, ali začudili bi se koliko je kompleksan i višeslojan. Htjela sam postaviti dobre temelje kako bi organizacija bila što lakša, brža i učinkovitija. Naravno, u to vrijeme sam radila sama kao ravnateljica i kao knjižničarka bez ičije pomoći.
Zahvaljujući razumijevanju osnivača, zaposlili smo još jednu djelatnicu, a dobili smo i dugotrajnog volontera, no svejedno radim kao ravnateljica i kao knjižničarka.
Iskreno, rad s korisnicima je puno dinamičniji i ljepši, ali ravnateljski posao daje mogućnost kreiranja nevjerojatnih stvari i daje mi velik prostor za kreativnost i eksperimente.
Dičimo se time što smo postali nezaobilazno mjesto kulturnog života u zajednici, ali to nismo postigli sami. Uvijek se možemo osloniti na naše suradnike, koji su nam spremni priskočiti u pomoć, pa makar u pola noći. Mislim da je ta mreža suradnje i međusobnog poštivanja najveći uspjeh moga prvog mandata i na nju sam najviše ponosna.
U lipnju je Knjižnica organizirala festival mitova i legendi dravskoga kraja – LegenDru.
Koliko je već sada festival prihvaćen među Priločancima?
Probiti se s bilo kojom kulturnom manifestacijom s vrlo ograničenim budžetom je iznimno teško. Ove godine su nam projekt sufinancirali Ministarstvo kulture i Grad Prelog, a kandidirat ćemo ga u sklopu nekih gradskih projekata i u programu „NAPLE Sister Libraries“. Zadovoljni smo odazivom ove godine, a posebno pozitivnim reakcijama posjetitelja. Veliki uspjeh ne dolazi preko noći, svjesni smo toga. Sve što radimo u vezi festivala radimo s ljubavlju i ludim entuzijazmom, tako da se ne bojimo da će LegenDra izboriti mjesto koje zaslužuje pod kulturnim nebom našeg zavičaja.
Kako je došlo do suradnje ove knjižnice s onom iz španjolskoga grada Castropola?
Prošle su nas godine kontaktirali iz Ministarstva kulture s prijedlogom da se uključimo u program koji provode, a zove se „NAPLE Sister Libraries“. S obzirom na priznanje „Knjižnica godine 2017.“ postali smo poželjni partner za projekt i naravno da smo iskoristili priliku da iskušamo nešto novo.
„“Nova građa je utjecala na naše čitatelje, pa sada s ponosom možemo reći da se čitaju i hrvatski pisci, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.”
Prve zajedničke aktivnosti sa sestrinskom knjižnicom ponudili smo korisnicima već u lipnju u sklopu LegenDre. Moram napomenuti da smo jako sretni s odabirom sestrinske knjižnice i da smo „kliknuli“ odmah prilikom prvog videopoziva. Radujemo se suradnji i smatram da ćemo puno novoga naučiti jer, osim kulture čitanja, u Castropolu njeguju i kulturni turizam pošto su turistički orijentiran grad. Knjižnica je vrlo slična našoj u aspektu članova, osoblja i prostora, ali i kreativnosti i novih ideja – a toga nikada dosta.
Planirate li proširiti knjižnu građu?
Knjižnica se bavi nabavom i posudbom knjižne građe, koja čini 98 % naših resursa. Članovima smo ponudili i AV građu te e-čitače i e-knjige, ali nekako svi više vole uživati u tiskanoj građi. Vele da im je veći užitak držati pravu knjigu u ruci i listati stranice nego gledati u ekran.
Radili smo intenzivno na promociji elektroničke knjige, ali naišli smo na otpor, pa smo odlučili resurse usmjeriti u tiskanu građu i kvalitetne drvene didaktičke igračke. Nova građa je, naravno, utjecala na naše čitatelje, pa sada s ponosom možemo reći da se čitaju i hrvatski pisci, što je do prije nekoliko godina bilo nezamislivo.
Koliko je priznanje „Knjižnica godine 2017.“ utjecalo na rad Knjižnice?
Priznanje nam je otvorilo mnoga vrata i stavilo nas na iznimno vidljiv položaj u zajednici, ali i šire. Uhvatili smo objeručke tu priliku, pa smo malo popravili neke financijske aspekte poslovanja, otvorila su nam se neka nova vrata za suradnju te smo dobili veliku podršku zajednice i osnivača.
Znali su ljudi da postojimo i da radimo puno, da smo aktivni, ali sad znaju svi gdje smo, što i kako radimo. Imamo jednog člana koji svakog tjedna dolazi u Knjižnicu i svaki put nas pita: „Još smo najbolji?“ Kad smo primili nagradu, bili smo izvan sebe od sreće. Nakon slavlja je uslijedila nervoza – što slijedi nakon toga? Moramo li nekako taj sav trud i rad nadmašiti u sljedećoj godini? Čak smo razmišljali i da se malo opustimo i da ne radimo toliko inovacija i novih stvari, nego da uhodamo ono što radimo stalno. Ali jednostavno se ne bismo dobro osjećali da smanjimo intenzitet svega što radimo, a mislim da bismo i razočarali naše korisnike.
U kojem smjeru vidite razvoj preloške Knjižnice?
Kad sam pisala Strateški plan rada i razvoja Knjižnice, pod vizijom Knjižnice navela sam da će ojačati ulogu važnog partnera u istraživanju, nastavi i kulturnoj komunikaciji te da će stručno osoblje komunicirati s članovima i korisnicima, obrazovnim i drugim ustanovama.
Taj smo smjer zacrtali i u tom smjeru idemo do 2019. godine. Nakon toga ćemo analizirati potrebe i stanje, pa ćemo odrediti novi smjer. Što god da napišemo, Strategija će logično, u prvom planu, obuhvaćati potrebe zajednice i naših članova. Naravno, sve ćemo začiniti inovacijama te novim i svježim idejama – kao i uvijek.
U Murskom Središću je osnovna škola izgrađena prije 60 godina i dobro je desetljećima služila učenicima, međutim, nedostatna je za sve učenike u jednoj smjeni i provođenje jednosmjenske nastave koja je važna za boravak roditelja s djecom, mogućnosti izvannastavnih aktivnosti, mogućnosti organizacije školskih izleta ili odlaska na kazališne i druge predstave i mnoge druge stvari koje danas polako postaju standard.
Vlada Republike Hrvatske teži jednosmjenskoj nastavi na području cijele Republike Hrvatske, a pomoć u tome su velika sredstva koja su osigurana za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Vlada Republike Hrvatske je tako putem NPOO-a osim za dječje vrtiće, koji u Murskom Središću ide u dogradnju, osigurala sredstva i za gradnju i dogradnju osnovnih škola, pri čemu je Grad Mursko Središće u suradnji s osnivačekm osnovne škole, Međimurskom županijom, te Osnovnom školom Mursko Središće protekle tri godine aktivno radio na pripremi i prijavi projekta dogradnje osnovne škole. Prije nekoliko su mjeseci i gradonačelnik Dražen Srpak i župan Međimurske županije, Matija Posavec i bili u Ministarstvu znanosti i obrazovanja upravo s ciljem izvida terena po pitanju prijavljenih idejnih projekata.
Sjajna je vijest što je prije nekoliko dana izdana Suglasnost na idejni projekt i omogućeno financiranje u iznosu od 100 %. To znači da će biti dograđeno devet novih učionica, knjižnica i blagovaona. Slijedi korak izrade glavnog projekta i same prijave, nakon čega bi trebala uslijediti i gradnja i kroz koju godinu sva će djeca u Murskom Središću biti u jutarnjoj smjeni.
Ljudi u invalidskim kolicima, mahom stariji, u očekivanju prijevoza, osamljeni i potišteni, bili su česta slika pred glavnim ulazom u Županijsku bolnicu Čakovec.
No, liječničkom oku i ljudskom srcu ravnatelja Bolnice, Igoru Šegoviću, dr. med., to je smetalo i poduzeo je odlučne korake, za koje je našao i saveznike, te je 11. travnja otvoren novouređeni prostor – ulaz s dušom, u kojem se pozdravlja i ispraća svaki pacijent: „Željeli smo novi ulaz u bolnicu, ulaz koji imati dušu u smislu da će se pacijenti u tom prostoru osjećati ugodno, a ne napušteno. Ovdje sada svatko može dobiti informaciju koja mu je potrebna na putu prema nekoj pretrazi ili pregledu, ali i pomoć. Smisao je da našim pacijentima damo ono što zaslužuju: dostojanstvo te ugodan i funkcionalan prostor u kojem imaju sve što im je potrebno pri ulasku ili napuštanju ustanove.“
Prostor ulaza je koncipiran tako da je u prvom dijelu pacijentima, od 6 do 21 sat, na raspolaganju infopult, čiji djelatnici dočekuju pacijente te im pomažu u snalaženju bolničkim prostorom te osiguravaju pomoć ukoliko je potrebna.
U drugom dijelu je uređen prostor za pacijente i pratnju, s ugodnim garniturama o čemu je ravnatelj rekao: „To je dio za odmor, gdje pacijenti mogu pričekati sanitetski prijevoz ili nekog svog, popiti kavu, pročitati novine, pogledati televizijski program ili popričati, a da nisu izloženi vrućini ili hladnoći. Treći dio prostora su zid kvalitete i zid ponosa, svojevrstan izložbeni prostor u kojem su postavljeni bolnički certifikati izvrsnosti i druge važni podaci te potvrde kvalitete, da se svatko tko uđe u ustanovu može s njom upoznati.“
Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da Međimurju ponovo osvanuo dan ponosa na svoju Bolnicu i zdravstveni sustav: „Ponosni smo i na vjeru i angažman naših ljudi kojima je misija razvijati međimurski zdravstveni sustav na korist pacijenata. Danas je 11. travnja, datum na koji se obilježava i Dan Parkinsonove bolesti, a liječnik koji je prvi tu bolest opisao, rekao su oboljeli ‘ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu’. U toj simbolici je sadržana naša želja da stanovnicima Međimurja pružimo najmoderniju zdravstvenu zaštitu i nećemo stati niti dozvoliti da nas u toj težnji itko ‘zarobi’. Gostoljubiv smo narod, pa neka i ulaz u našu najveću zdravstvenu ustanovu bude gostoljubiv i bude lice našeg mentaliteta i naših visokih ciljeva.“
Županijska bolnica Čakovec uskoro će dobiti i novi CT uređaj, vrijedan 850.000 eura, te su, zahvaljujući pravovremenom reagiranju Međimurske županije te njezinim ulaganjima, ishođene građevinske dozvole za novi prostor svih laboratorija, te za palijativni centar. U ustanovi očekuju odobrenje resornog ministra za pokretanje obnove drugog dijela Odjela pedijatrije, investicije vrijedne više od 850.000 eura.
Uzvanicima ove svečanosti obratila se i načelnica Sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite pri Ministarstvu zdravstva Anita Milas-Anzić istaknuvši da je resorno Ministarstvo podržalo ovu inicijativu rukovodstva Županijske bolnice Čakovec te omogućilo dodatno zapošljavanje upravo u cilju poboljšanja komunikacije s pacijentima. „Etički principi u ponašanju osigurat će sliku punog razumijevanja za pacijenta, a to je glavna poruka koju svim mi u zdravstvu želimo dati svojim pacijentima. Na taj način osnažujemo i njihovu volju za liječenjem.“
Vrijedan uređaj
Slavlje u čast novih unaprjeđenja međimurskog zdravstva, nastavljeno je u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, gdje je ravnateljica prim. Marina Payerl Pal, dr. med., predstavila ulogu novog, vrijednog i rijetkog uređaja, kojim se koristi Djelatnost kliničke mikrobiologije. Riječ je o suvremenom masenom spektrometru, kakvog u Hrvatskoj imaju samo klinike i koji pacijentima hospitaliziranima zbog teških infektivnih stanja, poput sepse, može značiti život.
– Riječ je tehnologiji koja nam omogućava provođenje pouzdane, precizne metode identifikacije bakterija, kvasnica, plijesni i mikobakterija i to za nekoliko minuta, što može biti od presudne važnosti za pacijente s teškim infektivnim stanjima poput sepse. Pravovremenom primjenom adekvatne terapije antibioticima povećavaju se šanse za preživljene teško ugroženih pacijenta, a detekcijom antimikrobne rezistencije utječemo na još uvijek jako prisutan trend razvoja otpornosti bakterija na lijekove – pojasnila je doktorica Payerl-Pal.
Vrijednost ovog uređaja nabavljenog uz podršku Međimurske županije iznosi 130.000 eura: „Vrijednost i važnost ovog uređaja ogleda se u činjenici da je za proces za koji su stručnjacima ranije trebala 24 sata, sada – na dobrobit pacijenta – trebaju samo četiri minute.“
Ovoj svečanosti povodom novih unaprjeđenja međimurskoga zdravstva prisustvovali su i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, ravnatelji međimurskih zdravstvenih ustanove te srodnih ustanova iz susjednih županija, a u prigodni program uključili su se članovi zbora Kluba laringektomiranih Županijske lige protiv raka Čakovec te učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.