Povežite se s nama

Kolumne

Razlika između običnih i ekskluzivnih ugovora o posredovanju

Objavljeno:

- dana

Nekretnine

Agencije u prometu nekretnina prilikom posredovanja u prometu nekretnina mogu ponuditi dvije vrste ugovora o posredovanju koji se bitno razlikuju.

Jedna vrsta ugovora odnosi se na tzv. klasične ugovore o posredovanju. To podrazumijeva da agencija, koja je s prodavateljem kojeg zastupa potpisala takav ugovor, ima obvezu nastojati naći kupca, dati mišljenje o tržišnoj vrijednosti nekretnine, upozoriti na nedostatke nekretnine, obaviti kontrolu isprava potrebnih za pravovaljanost posredovanog posla, izvršiti uvid u isprave kojima se dokazuje vlasništvo, upozoriti nalogodavca sa zakonskim poreznim i drugim obvezama, obaviti potrebne radnje za prezentaciju nekretnine (oglasiti ju), omogućiti pregled nekretnina, čuvati osobne podatke nalogodavca kao poslovnu tajnu te u slučaju obavljenog posla posredovanja naplatiti proviziju u visini koja je određena prethodno potpisanim ugovorom između posrednika i nalogodavca. Posrednik takvu proviziju naplaćuje samo u slučaju ako je on obavio posredovani posao, tj. doveo kupca i prodavatelja u vezu, a ukoliko je prodavatelj sam prodao svoju nekretninu ili je prodao putem druge agencije, posrednik nema pravo na posredničku proviziju.

Druga vrsta ugovora su tzv. ekskluzivni ugovori kod kojih posrednik ima iste prethodno navedene obveze prema Zakonu o obveznim odnosima, ali u tom slučaju posrednik ima pravo naplatiti proviziju i u slučaju da je nalogodavac (prodavatelj) sam prodao svoju nekretninu ili putem druge agencije. U ovom slučaju često dolazi do nesporazuma između nalogodavca (prodavatelja) i posrednika. Stoga sugeriramo prodavateljima da prilikom potpisivanja ugovora dobro čitaju klauzule ugovora koje potpisuju, jer nerijetke su situacije danas brojnih klijenata da često potpišu ugovor koji nisu ni pročitali, odnosno vežu se za pojedine agencije ekskluzivnom ugovorima koji za njih nisu toliko pogodni.

Izvor:
Foto:

Kolumne

Kolumna Denisa Peričića: Nemam se razloga šekspiriti, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

mr. sc. Denis Peričić, književnik

Zapanjuje odjek koji su izazvale ne samo nagrađene nego i svih 19 riječi u širem izboru natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ časopisa „Jezik“. Priznajem, neke od njih doista su čudne, ali nije na meni da komentiram procjene povjerenstva, tim više što sam na tom natječaju sudjelovao više puta, jednom i s lijepim uspjehom.

Čini se da je problem u percepciji. Ljudi su, iz nejasnih razloga, valjda pomislili da će te riječi biti propisane kao obvezne. Pa tako s jednog portala vrišti naslov: „Hoćemo li govoriti velepošast, hihobran i društvostaj uskoro?“

Ma nećemo! Iz dva razloga: prvo, jer mudra HINA ne zna vijest prenijeti kako treba (naime, nije „hihobran“, nego „kihobran“), a drugo, te riječi nemaju nikakav normativni, tj. obvezujući karakter.

Osobno, najviše mi se sviđa riječ „šekspiriti se“. Šteta je što mediji nisu prenijeli cjelovito autorsko obrazloženje, a koje glasi: „na razmetljiv se i neopravdan način praviti/prikazivati velikim piscem (pjesnikom, dramatičarom, i sl.), tj. kad se netko (a dakako neutemeljeno) busa kao da je ravan čak i Williamu Shakespeareu; glagol ‘šekspiriti se’ izveli smo stoga i aluzivnom nadogradnjom glagola ‘šepiriti se’.“


Šteta je i što su objavljena samo imena autora nagrađenih a ne i ostalih riječi u širem izboru. Ima tu i nešto u vezi (nematerijalnih) autorskih prava, a što se ne bi smjelo ignorirati. Naime, ako su se oko tog „šekspirenja“ Boris Beck i Hrvoje Hitrec upustili čak i u oštru polemiku, zašto ne bismo saznali tko se „drznuo“ smisliti nešto tako „sporno“?

Nemam se razloga šekspiriti, ali ni ičega sramiti, pa koristim, kad već mogu, ovu priliku kako bih objavio (a što je lako provjerljivo kod organizatora) da smo riječ „šekspiriti se“ skovali i na natječaj je predložili – moja supruga i ja.

I pritom smo se odlično zabavili!

Nastavite čitati

Kolumne

KOLUMNA Brexit i Kujundžić: viša matematika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čita čovjek svašta, pa sam u ponoći svijeta pročitao i zabrinjavajući podatak da će Brexit svaku britansku obitelj stajati 1000 funti godišnje.

To je 8321 kuna godišnje po obitelji. Ne znam koliko članova ima prosječna britanska obitelj; recimo – četiri. To je 2080 kuna po Britancu. Godišnje. Mjesečno je to 173 kune po čovjeku. Tjedno 43 kune. I to u zemlji gdje je prosječna plaća otprilike tri puta veća nego u Hrvatskoj. Strašno! Ali neka im, sada će i ti perfidni Britanci iskusiti cijenu slobode!
Da bi platio cijenu slobode, krvavo izvojevane na ratištima Bruxellesa i Strasbourga i nekakvih referenduma, svaki će se Britanac tjedno morati odreći… pa, otprilike, jedne ili dviju kutija cigareta.Da, cigarete su tamo jako skupe.

Ali, molim lijepo, kaj bi mi Hrvati bili lošiji?! Ni govora: sada će i u Hrvatskoj cigarete biti podjednako skupe! Mi imamo tri puta nižu prosječnu plaću i naravno da ćemo to podnijeti! Zora puca, bit će dana! K’o što bi rek’o maršal: „Mi nećemo da budemo zaostala zemlja koju svaki đavo ‘oće da porobi!“
Jer, kaže ministar Kujundžić o poskupljenju cigareta i alkohola: „Najmanje 100 posto, to je jedina učinkovita mjera. Stopostotno povećanje cijena cigareta i alkoholnih pića smanjuje za 60 posto ulazak djece u svijet pušenja i alkohola.“

Pa zašto onda odmah ne poskupe za 200 posto? Tako će se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola, ako ja znam računati, smanjiti za 120 posto. Iako bi i smanjenje od 100 posto bilo sasvim dovoljno. To ću svakako podržati. I ja ću se u tom slučaju ne samo odreći pušenja nego se i aktivno uključiti u antipušačku kampanju. I nek’ me za to plate iz onih 20 posto zarade koja će im preostati nakon što se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola smanji za punih 100 posto.
Ili da me barem prime na Hitnu kad je hitno… dragi ministre.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje