Povežite se s nama

U fokusu

Reforma zdravstva u Varaždinskoj županiji: “Želi se potezom pera oduzeti imovina županijama i svim građanima”

Objavljeno:

- dana

Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti podignuo je prašinu u javnosti. Ovim prijedlogom uglavnom se predlaže centralizacija cijelog sustava. Sve opće i specijalne bolnice na županijskoj razini, njih 57, dobit će novog vlasnika – državu.

Također se predviđa ukidanje 21 županijskog zavoda za javno zdravstvo, a ostao bi samo Hrvatski zavod za javno zdravstvo. I županijski zavodi za hitnu medicinu, njih 21, također bi trebali zatvoriti vrata na dosadašnji način i upravljanje bi preuzeo Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

Što misle o novom prijedlogu Zakona te o najavljenoj reformi zdravstva, upitali smo saborske zastupnice i zastupnike iz Varaždinske i Međimurske županije.

Alibi, a ne reforma

Kao osnovni razlog za pokretanje ove centralizacije u zdravstvenom sustavu navodi se racionalizacija, koja u ovakvim slučajevima služi kao alibi, no neće se mnogo uštedjeti bez dodatnih reformi, smatraju SDP-ove saborske zastupnice.

– SDP će kroz saborsku raspravu jasno upozoriti na sve manjkavosti ovakvog zakonskog prijedloga. Prema svemu sudeći, sigurno je da nitko tko hoće dobro građanima Hrvatske i želi kvalitetan zdravstveni sustav u korist građana ne može podržati ovakve izmjene Zakona – rekla nam je SDP-ova saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora. Ona smatra da ovo što je trenutno na stolu uopće nisu reforme.

– Kao prvo, ovo nisu reforme koje vode kvalitetnim i brzim uslugama za građane, već spašavanje zdravstvenog sustava od bankrota. Kao drugo, ovim prijedlogom uglavnom se predlaže centralizacija cijelog sustava, što znači da HDZ pod svojom kapom želi imati kompletan sustav, navodno zbog racionalizacije, ali zapravo da bi ga mogao koristiti i imenovati svoje kadrove. Postojeći zdravstveni sustav je izrazito loš. Bazira se isključivo na liječenju, umjesto da se više ulaže u prevenciju, kao što je predlagala posljednja SDP-ova Vlada. Takav pristup, gdje se sve bazira na liječenju, je skup, zato je zdravstvo puno dugova i često imamo problema s opskrbom lijekovima i potrepštinama. Liste čekanja su preduge. Pandemija, kojom Vlada loše upravlja, dodatno je stvorila probleme u zdravstvu. Nemamo dovoljno zdravstvenih radnika, imamo problema s prekovremenim satima. Nažalost, ove izmjene ne nude reforme i samim tim zdravstveni sustav neće biti bolji – smatra Antolić Vupora.

Što se pak tiče prijedloga da se naknade za rodiljni dopust i bolovanje skinu s troška HZZO-a, Antolić Vupora smatra da je intervencija u sustav bolovanja površna i nedostatna.

Opterećenje građanima

– Možda će smanjiti administriranje za kraća bolovanja, ali neće zaustaviti vrlo izražen nepovoljan trend rasta broja slučajeva i dana trajanja bolovanja. Ovakvim prijedlogom država dodatno opterećuje zaposlene i građane. U fokusu zdravstvene reforme trebaju biti građani. Ako se građanima ukidaju usluge, ako se privatiziraju usluge, ako se reforma svodi na to da je jedino bitno tko čime upravlja, onda to nije reforma. SDP-u je svaki prijedlog koji ide na štetu građanima kad su zdravstvene usluge u pitanju apsolutno neprihvatljiv – rekla je Barbara Antolić Vupora.

S njom se slaže i SDP-ova Andreja Marić, saborska zastupnica iz Međimurja.

Saborske zastupnice Andreja Marić i Boška Ban Vlahek (SDP)

– Temelj kvalitetnog zdravstvenog sustava su provoditelji zdravstvene zaštite, odnosno djelatnici u zdravstvu, te dostupno i uređeno zdravstvo, a u središtu sustava je zadovoljan bolesnik. No hrvatski zdravstveni sustav daleko je od toga – kaže Andreja Marić, koja kao liječnica u zdravstvu radi više od 20 godina, najprije u ordinaciji obiteljske medicine, pa u Hitnoj medicinskoj pomoći, a potom u bolničkom sustavu.

– Postojeći zdravstveni sustav je nakaradan: nerealne cijene pruženih zdravstvenih usluga, nedovoljni financijski limiti za pruženu zdravstvenu zaštitu, nedostatak djelatnika u zdravstvu, problem prekovremenih sati itd. Nažalost, novi nacrt izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je ovih dana iz Ministarstva zdravstva poslan na raspravu dionicima u zdravstvu, ne nudi potrebne reforme – kaže Marić. Dodaje da se, zapravo, stanovnicima sjevera Hrvatske želi oteti njihova imovina.

– Želi se doslovce potezom pera oteti Županiji njezinu imovinu i osnivačka prava, u mojoj sredini za Županijsku bolnicu Čakovec, Zavod za hitnu medicinu i Zavod za javno zdravstvo. Stanovnici Županije i Međimurska županija ulagali su vlastita sredstva u naše zdravstvene ustanove, Županijska bolnica Čakovec izgrađena je samodoprinosom stanovnika Međimurja. Nećemo dopustiti ukidanje naših odjela i zdravstvenih ustanova! U ovom nacrtu ne vidi se hoće li se voditi računa o postotku gravitirajućeg stanovništva koje ustanova zbrinjava (npr. Županijska bolnica Čakovec zbrinjava više od 80 % gravitirajućeg stanovništva), ekipiranosti i opremljenosti odjela i ustanova, broju usluga koje se obavljaju, o tome koliko je država dužna ustanovi, koliko je Županija dužna ustanovi itd. Ovaj nacrt ne jamči da će se zadržati svi zaposleni, ustanove i odjeli koji dobro rade svoj posao. Zar će se voditi računa samo o kilometrima udaljenosti između ustanova? Zašto se preuzimaju pod državu i one ustanove koje posluju pozitivno? U novom nacrtu nema ni riječi o mogućoj funkcionalnoj integraciji zdravstvenih ustanova unutar županija. Radije se išlo na potpuno preuzimanje od strane države. Vezano uz čl. 168., zašto se ne ukine pripravnički staž za preostale zdravstvene struke koje ga još moraju obaviti? Ako se ne ukine, država ga je dužna osigurati unutar godine dana od završetka školovanja. I na kraju, u završnom članku 42. u nacrtu, kakav je to posebni sporazum između države i jedinica lokalne/regionalne samouprave? Kako će se riješiti pitanje imovinskopravnih odnosa, dosadašnje pružanje nadstandarda, uložena golema sredstva županija u ustanove? O tome nema nikakvih planova, čak ni ijedne riječi – kaže zastupnica Marić.

Glas za prelazak bolnica pod ingerenciju države u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona neće dobiti ni od SDP-ove saborske zastupnice iz Međimurja Boške Ban Vlahek. Ističe da je Međimurska županija bila najbolje organizirana u najgorim trenucima pandemije, zahvaljujući prepoznavanju potreba stanovništva.

– Ako se dogodi preuzimanje i dovede do brže i bolje nabave npr. vozila za Hitnu pomoć, uređaja za našu bolnicu ili, primjerice, poticanja razvoja nekih odjela, što bi dovelo do bolje skrbi za naše pacijente, tada nemam ništa protiv. No, iskustva iz prošlosti pokazala su da će se vjerojatno zaustaviti zapošljavanja, a neke ustanove nemaju djelatnika ni prema minimalnim standardima, te da će se zaustaviti pokušaj razvoja nekih djelatnosti – upozorava saborska zastupnica Ban Vlahek te dodaje da se, što se tiče eventualnih ukidanja naknada za rodiljni dopust i bolovanje s HZZO-a, nikako ne slaže sa smanjenjem prava građana ili dodatnim opterećenjima gospodarstva.

Građani taoci dugovanja

HNS-ov saborski zastupnik Predrag Štromar pak smatra da pacijenti ne bi trebali biti taoci nagomilanih dugovanja u zdravstvu te da je prioritet bolja zdravstvena skrb. Politikantstvo, kaže Štromar, treba ostati po strani.

– Prijedlog Zakona još nije gotov, a kad bude, rado ću komentirati. Vidim u medijima da su neki brže-bolje počeli komentirati, ali pustimo da Zakon dođe pred Vladu, a onda i u Sabor. Ono za što ću se sigurno zalagati je da ljudi imaju bolju zdravstvenu skrb i da ne budu taoci nagomilanih dugovanja u zdravstvu. Što se takozvane reforme tiče, godinama slušamo o reformama, a kad dođu na dnevni red, onda redovito imamo otpor, većinom iz birokratskih tabora. Mogu jedino reći da je prioritet racionalizacija troškova, ali nikako prebacivanje tih troškova na leđa građana. Također, prava reforma bi bila potpuna digitalizacija sustava, što bi smanjilo birokraciju, a vjerujem i liste čekanja, a što bi rezultiralo boljom zdravstvenom skrbi – rekao je Štromar.

HDZ-ove saborske zastupnice i zastupnici, kao ni zastupnica Reformista, do zaključenja broja nisu odgovorili na upit Regionalnog tjednika.

Jenkač: “Svaka je istinska reforma bolna”

O reformi zdravstva pitali smo saborskog zastupnika HDZ-a i gradonačelnika Novog Marofa Sinišu Jenkača. On ističe da će navedeni zakon podržati.

– Podržat ću Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to zato što je trenutna situacija u zdravstvu neodrživa budući da zdravstvo konstantno generira gubitke te su rashodi dva i pol puta veći od prihoda. Činjenica je da država u zdravstvo upumpava prevelike iznose sredstava namijenjenih funkcioniranju zdravstvenog sustava, nad čijim trošenjem nema nikakve kontrole, odnosno nema kontrole nad rashodima i njihovom opravdanošću. U ovom trenutku bolnice su pod upravom i vodstvom županija, koje su ih bile obvezne sanirati, a mnoge županije to nisu učinile. Prelaskom bolnica u državno vlasništvo država će imati kontrolu nad trošenjem sredstava, čime bi se postiglo racionalnije i učinkovitije funkcioniranje bolnica, a što bi posljedično dovelo do pružanja kvalitetnijih usluga građanima. Nisam upoznat s navodnim planovima da isplata naknada za rodiljni dopust i bolovanje radnika ne bi više bila obveza HZZO-a. Uvjeren sam da isplata naknada za rodiljni dopust i bolovanje radnika neće ići na štetu poslodavaca, a osobito ne na štetu korisnika. Apsolutno se nadam da će najavljena reforma zdravstva doprinijeti boljem funkcioniranju zdravstva i racionalnijem trošenju državnog novca, kao i smanjenju troškova u zdravstvu, a osobito da će dovesti do poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga za građane. Svaka je istinska reforma bolna, ali u ovom trenutku, s obzirom na teško i neodrživo stanje u zdravstvu, je jedini izlaz iz takvog stanja – objasnio je Jenkač.

U fokusu

INTERVJU Dr. Stjepan Šterc: Gospodo političari vrijeme je za razum i pomak iz političkih visina prema prizemnoj stvarnosti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Još uvijek se raspravlja o nedavno objavljenim rezultatima popisa stanovništva. Naime, Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, što je oko 360.000 manje nego 2011. godine. Također, i Varaždinska županija u 10 godina zabilježila je pad broja stanovnika, od 8,92 %, kao i susjedna Međimurska, od 6,98 %. Zašto Hrvatska ima gotovo 10 % manje stanovnika, zašto i sjever Hrvatske ima manje stanovnika nego prije 10 godina, tko je za to kriv, kako se treba voditi demografska politika – samo su neka od pitanja o kojima smo razgovarali s najpoznatijim hrvatskim demografom dr. sc. Stjepanom Štercom.

Je li po Vama očekivano u 10 godina imati gotovo 10 % manje stanovništva?

Bilo je za očekivati s obzirom na trendove i pokazatelje prirodnog pada stanovništva, vanjsko iseljavanje, smanjivanje broja učenika osnovnih i srednjih škola, intenzivno starenje ukupne hrvatske populacije i političku mirnoću s kojom su se te demografske negativnosti promatrale. Iako je struka godinama, pa i desetljećima upozoravala što bi se moglo dogoditi u popisu 2021. godine, iako su izrađivani i prihvaćani programi demografske revitalizacije, iako su održana brojna predavanja, tribine, okrugli stolovi, pa i stranački skupovi na tu temu, ozbiljnijeg pomaka u smislu provođenja demografske obnove nije bilo. Politička su se očekivanja dosad vladajućih stranaka ili koalicija uglavnom svodila na lamentacije oko važnosti demografske problematike i čekanja njezina ispuhivanja u javnosti. Rezultati su popisa dvojako doživljeni: kao šok vladajućih i kao očekivanja opozicijskih, iako nitko u svom programu nije imao demografski opstanak Hrvatske i hrvatskog naroda kao političku primarnost djelovanja, niti je ikad zatražena posebna sjednica Vlade ili Sabora po tom pitanju. Uglavnom, politički je osjećaj postojanja na vlasti ili njezina dohvata prevladao nad znanstvenim vapajima i sustigla nas je potvrda demografskog sloma, koji bi morao zabrinuti svakog racionalnog u ovoj zemlji.

Demografska politika

Kako to? Zašto po Vama imamo pad broja stanovnika?

Depopulaciju ovih razmjera u Hrvatskoj uvjetovali su brojni čimbenici tijekom dužeg razdoblja, dok je njezin intenzitet pospješen upravo zbivanjima u prošlome međupopisnom razdoblju. Hrvatska je od početka 20. stoljeća imala sedam demografskih destrukcijskih valova, koji su bili vezani za iseljavanja i posredna i neposredna ratna stradavanja. Iseljenički su valovi početkom 20. stoljeća, u gastarbajterskoj eri šezdesetih, neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i s recentnim iseljavanjem odnijeli gotovo 1,7 milijuna ljudi, a ratna posredna i neposredna stradavanja u svim ratovima 20. stoljeća više od milijun ljudi. Hrvatska je jedina zemlja u užem i širem okruženju koja je imala depopulaciju u sva tri prva poslijeratna popisa stanovništva nakon ratova. Jedina. Sve navedeno je ubrzalo smanjivanje prirodnog rasta i pojavu prirodnog pada i starenje hrvatske populacije, a agresija na Hrvatsku je početkom devedesetih negativnosti dodatno ubrzala. Nakon toga, uz sva upozorenja i projekcije, politički je upravljački sustav sve to promatrao bez pomaka, pa su demografski parametri dobivali sve negativnije vrijednosti. Pravi je demografski potop uslijedio u posljednjem međupopisnom razdoblju, a pogotovo nakon ulaska Hrvatske u EU. Tako je Hrvatska postala jedna od najstarijih populacija u svijetu i našla se u demografski najugroženijem prostoru u svijetu po stručnjacima UN-a. Ugrožavanje osnovnih sustava na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatska država postaje realnost, a demografska problematika ključno pitanje hrvatskog nastavka, opstanka i razvoja.

Je li pad broja stanovnika krivnja politike, odnosno političara?

Koliko god se hrvatski političari tješe i opravdavaju kako su se otvorile europske granice, omogućila sloboda kretanja i otvorilo tržište rada, politika je primarni krivac, a u toj primarnosti političari. Jednostavno je mirnoća promatranja političkih izvršitelja demografske devastacije Hrvatske učinila svoje i, unatoč javnom negiranju krivnje, krivica ostaje neosporna. Ovi su rezultati popisa prilika za konačno prihvaćanje demografske problematike kao ključnog pitanja ukupnog razvoja zemlje.

Nastavno na prošlo pitanje: je li demografska politika u Hrvatskoj po Vama promašena?
Demografska se politika u Hrvatskoj provodi retoričkim metodama, prosječnim pozicijskim ljudima i mjerama koje malo rezultata daju. Promašen je pristup, izbor provoditelja i primjena poticajnih mjera jer se sve svodi na politizaciju problematike, iako ona nije političko, svjetonazorsko, ideološko, vjersko, etničko i slično pitanje, već strateško razvojno, o kojem primarno ovisi hrvatska budućnost.

Sjever bolji

Varaždinska županija ima gotovo 9 % manje stanovnika nego prije 10 godina. Dojma smo da je naša županija po demografskim pokazateljima u boljoj poziciji od slavonskih županija, gdje neke županije imaju i više od 20 % manje stanovnika nego prije 10 godina.

Nemojmo se zavaravati: i gubitak od 9 % je velik demografski gubitak u 10 godina, samo se radi o vremenskom pomaku. Nastavak bi, uz ovakvo političko mirovanje, mogao ubrzati demografske negativnosti, no ipak se radi o prednosti nad slavonskim prostorom koja se mora iskoristiti za donošenje revitalizacijskih odluka ne želi li se prihvatiti realnost nastavka nestanka na razini cijele države. Ovi su rezultati opomena svim političkim upraviteljima, od nacionalne preko regionalne do lokalne razine. Gospodo, vrijeme je za razum i pomak iz političkih visina prema prizemnoj stvarnosti!

Međimurska županija ima pad broja stanovnika od 6,98 %. Zbog čega sjever Hrvatske ima manju depopulaciju?

Razliku nisu uvjetovali čimbenici u sredinama s manjom depopulacijom, nego primarno u sredinama velike demografske devastacije, koje se prazne uslijed dugogodišnje politizacije u svemu oko nas. Postoje, naravno, i ostali razlozi, uvjetovani boljom uređenošću lokalnih društava i ozbiljnijim i odgovornijim političkim pristupom.

Kako zaustaviti daljnju depopulaciju Hrvatske?

Prije svega, vlast mora prihvatiti realnost znanstvenih najava i u izvršnoj vlasti postaviti demografsku problematiku na poziciju sukladnu njezinoj važnosti, s osobama na resornom čelu dokazanima izvan političkog sustava i osobama koje imaju znanje, misaonu spoznaju, građansku hrabrost odlučivanja i dovoljnu širinu shvaćanja značenja ljudske populacije kao najvrednijeg dijela i čimbenika hrvatskog društva i prostora. Kao, uostalom, i svakog drugog. Tako počinje rješavanje strateškog nacionalnog pitanja.

Rješenja

Kakva su rješenja?

Hrvatska mora odmah početi demografsku revitalizaciju po oba revitalizacijska modela: revitalizaciju klasičnom populacijskom politikom i revitalizaciju selektivnom imigracijskom politikom. Prva se zasniva na poticanju rađanja i donosi rezultate u dužem razdoblju, a druga na selektivnoj imigraciji, s kojom revitalizacija počinje odmah po provođenju. Za oba je modela potrebno donijeti poticajne mjere zasnovane na znanstvenoj logici i razvojnoj potrebi i komplementarno ih usklađivati na nacionalnoj i lokalnoj razini koristeći primarno najvažniji poticajni model kroz usmjeravanje porezne politike.

I za kraj: kako po Vama treba voditi demografsku politiku i u koje zemlje se, primjerice, možemo ugledati?
Demografska se politika mora voditi po znanstvenim zakonitostima i projekcijama, mora se pomaknuti iz političke i socijalne sfere i mora se temeljiti na iskustvima zemalja koje su bile u sličnom položaju kao Hrvatska: zemalja koje imaju više stanovnika u iseljeništvu nego u matičnoj državi i zemalja koje u svom iseljeništvu vide posebno bogatstvo prema kojem se postavljaju i demografski revitalizacijski modeli i strateški razvojni. Posebni su primjeri za to Izrael i Irska.

Nastavite čitati

U fokusu

Lokalni referendum u Ivancu može propasti ako se ne odazove dovoljno birača

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivančani izlaze 20. veljače na lokalni referendum na kojem će glasati o temama pripojenja Ivkom-vode Varkomu i dovoza “tuđeg” smeća u Ivanec.

Gradsko vijeće Ivanca jednoglasno podržalo održavanje referenduma o Ivkom-vodi i otpadu u Jerovcu

Zanimljiva je stvar da referendum može ne uspjeti jer odaziv birača nije dovoljan.

Naime, prema Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave na izbore treba izaći većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave.

– Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum – točna je stavka navedenog zakona.

Ustavnost i zakonitost lokalnog referenduma nadzire Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud Republike Hrvatske.

Naime, lokalni referendum je propao u Pribislavcu 2011. godine kada se glasalo o povjerenju tadašnjoj načelnici. Na referendum je tada izašao 271 birač, što je bilo svega 11,06 % od 2450 upisanih u biračke spiskove.

Odaziv birača

Provjerili smo na Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kakva je izlaznost birača bila na proteklim izborima.

Na lokalnim izborima održanima 2021. godine na području Grada Ivanca bilo je registrirano 11.315 birača, a u prvom krugu ih je za gradonačelnika glasalo 5218, odnosno 46,12 %. U drugom krugi izašlo je još manje birača, samo 40,66 %.

Na lokalnim izborima 2017. godine, izbor gradonačelnika, u prvom i jednom krugu je u Gradu Ivancu izašlo 48,36 % birača.

Ni na lokalnim izborima 2013. godine nije izašla polovica birača. Te je godine u Ivancu bilo 11.118 birača, a u prvom ih je krugu na glasanje za gradonačelnika izašlo 4728, odnosno 42,53 %.

Sličan je bio odaziv Ivančana i na parlamentarnim izborima.

Izborni dan referenduma će pokazati koliko su teme bile važne Ivančanima i koliko će ih izaći na birališta. Ako referendum ne uspije, opet se vraća na odlučivanje predstavničkom tijelu, odnosno Gradskom vijeću Ivanca.

– Uspije li referendum (na glasačke mjesta treba izaći 50 % + jedan birač) i ako građani na njemu kažu NE pripajanju Varkomu i NE smeću, na taj način Ivanec će poslati snažnu političku poruku Vladi i aktualnoj vlasti koja bi, bude li političke volje i mudrosti, nakon toga možda i mogla promijeniti svoje akte – objavljeno je na internetskoj stranici Grada Ivanca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje