Još uoči parlamentarnih izbora koji su održani 5. srpnja, iz redova izbornih pobjednika glasno se najavljivao početak reforme lokalne uprave. Po formiranju nove Vlade, novi ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je program Vlade u okviru prioriteta „Osnažena državnost“ kojim se predviđa učinkovita, transparentna i otporna država, što se između ostalog namjerava postići smanjenjem broja lokalnih dužnosnika. Ministarstvo je već započelo sa zakonodavnim aktivnostima da bi se stvorili uvjeti da se već na idućim lokalnim izborima bira manji broj dužnosnika.

– U sadašnjem sustavu u 428 općina, 128 gradova te 20 županija bira se zajedno s općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima, 671 zamjenik. Od toga je 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana. Pored toga, u jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva bira se i 74 zamjenika iz reda pripadnika nacionalne manjine, odnosno hrvatskog naroda. U predstavničkim tijelima građani na lokalnim izborima biraju 8254 vijećnica i vijećnika – pojasnio je ministar Malenica.

Izmjenama zakona smanjio bi se broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana za 634, tako da bi se zamjenici na idućim lokalnim izborima birali samo u velikim gradovima s više od 35.000 stanovnika i u županijama, dok se u ostalim jedinicama lokalne samouprave zamjenici više ne bi birali.

Sva tri međimurska grada ostaju bez zamjenika gradonačelnika

– To bi značilo da će se umjesto 671 zamjenika koji su se birali do sada, na lokalnim izborima birati ukupno 37 zamjenika gradonačelnika (17 gradova i 20 županija), odnosno župana. Istodobno, uvažavajući važnost predstavničkog tijela, ali i potrebe optimizacije toga sustava, smanjili bismo i broj članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave za otprilike 20 posto tako da bismo na izborima sljedeće godine birali oko 6600 članova predstavničkih tijela – dodao je Malenica.

Prođe li ovaj prijedlog na saborskom izglasavanju, a prema svim najavama tako bi trebalo biti, nakon sljedećih lokalnih izbora (proljeće 2021. godine), sva tri međimurska grada i sve općine ostali bi bez funkcije zamjenika gradonačelnika i načelnika. S obzirom da je broja stanovnika kriterij za imenovanje zamjenika gradonačelnika, Čakovec s brojem od 27.104 (prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine) ostaje bez oba dogradonačelnika. Prelog (7815 stanovnika) i Mursko Središće (6307) daleko su ispod granice koja je određena kriterijem.

I dok će gradovi lako nadoknaditi gubitak ovih pozicija, općine bi se mogle naći u priličnim problemima.

– Gradovi imaju veliki broj zaposlenika i upravnih odjela, tako da im neće biti problem dio poslova i odgovornosti preraspodijeliti na njih. U općinama je ipak drugačiji slučaj – govori Darko Dania, načelnik Općine Nedelišće, druge najveće općine po broju stanovnika u Hrvatskoj.

– Vođenje općine podrazumijeva vrlo širok popis obveza i zadata. Načelnik ne sjedi samo u svom uredu. On priprema projekte, vodi pregovore, sudjeluje na svim općinskim manifestacijama, sudionik je svih skupština općinskih udruga… To je preširok popis zadataka za samo jednu osobu – pojašnjava Dania.

Problem je, kaže, što su sve općine stavljene u isti koš.

– Ne može Općina Nedelišća s 11.975 stanovnika i njoj slične, biti u istom rangu s općinama koje imaju tisuću ili manje stanovnika. Trebalo je uvesti kriterije. Bili su kod nas na razgovoru predstavnici Udruge općina u Republici Hrvatskoj i njima smo iznijeli svoja razmišljanja. Nažalost, mislim da to neće biti od prevelike koristi, da je odluka Vlade RH konačna – zaključuje Dania.

Vlada RH reformom lokalne uprave planira ostvariti uštede od oko 100 milijuna kuna. Uštede bi se odnosile na sredstva koja se u proračunima osiguravaju za plaće i druga prava iz rada zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana koji dužnost obavljaju profesionalno te im se to vrijeme uračunava u staž osiguranja, te za pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od šest mjeseci ili kraće ako su dužnost obavljali manje od šest mjeseci. Također, smanjenjem broja članova predstavničkih tijela smanjit će se i iznos sredstava potrebnih za naknade članova, kao i financiranje političkih aktivnosti.

(Ne)aktivnost vijeća i vijećnika

– A što je s općinama u kojima se funkcije zamjenika načelnika i pozicije u općinskim vijećima obavljaju volonterski? – pita Josip Matulin, načelnik Općine Donji Vidovec.

– U našem Općinskom vijeću samo jedna vijećnica prima naknadu, dok svi drugi članovi svoju dužnost obavljaju volonterski. Općina Donji Vidovec ovom reformom neće ostvariti nikakvu uštedu. Siguran sam da postoje općine u kojima se isplaćuju prevelike naknade i da se Zakonom takve stvari pokušavaju dovesti u red. No, trebali bi se uvesti jasniji kriteriji. Osim toga, ne smatram da je isplata naknada najveći problem – dodaje načelnik Matulin.

Prema njemu daleko više bi se trebalo govoriti o (ne)aktivnosti pojedinih vijeća i vijećnika.

– Žalosno je da ako se već netko kandidirao za mjesto u vijeću te to mjesto i osvojio na izborima, da ne pokazuje nikakav ili gotovo nikakav angažman. Ne daju ideje i prijedloge, ne nude rješenja, nije im cilj stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život. Može u vijeću sjediti samo jedna osoba, ali ako je neaktivna, takva osoba, odnosno takvo vijeće je najskuplje rješenje. Ako pak imate vijeće koje angažirano, na temelju čijih se odluka provode projekti za povećanje životnog standarda mještana, tada isplata eventualne naknade ne bi trebala predstavljati nikakav problem. U konačnici se sve svodi na to koliko tko radi i kakvi su rezultati iza njega – mišljenja je Matulin.

Reforma teritorijalnog ustroja

U kampanji i u programu Vlade jednako je tako bila najavljena i reforma teritorijalnog ustroja. Govori se o spajanju manjih općina koje nisu samoodržive. Neke od današnjih ukupno više od 550 jedinica lokalne samouprave moglo bi prestati samostalno postojati.

– U cilju podizanja učinkovitosti državne uprave programom Vlade predvidjeli smo omogućavanje funkcionalnog povezivanja općina. To je poseban proces budući da je pitanje teritorijalnog preustroja složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup i dugoročno rješenje, pri čemu svakako treba voditi računa na ustavno pravo na lokalnu samoupravu. Ministarstvo uprave je započelo, a Ministarstvo pravosuđa i uprave nastavlja provoditi projekt „Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave“ vrijedan oko 20 milijuna kuna koje smo osigurali iz Europskog socijalnog fonda. U okviru tog projekta prikupljamo i analiziramo podatke na temelju čega ćemo uspostaviti bazu podataka o financijskim i administrativnim poslovima koji se obavljaju u jedinicama lokalne samouprave.

Takav katalog poslova dat će nam jasnu sliku koji se poslovi obavljaju u nekoj jedinici, a koji bi se mogli raditi s obzirom na njihove kapacitete. Cilj nam je razvrstati jedinice po pravednim kriterijima, popisati jasne kriterije za poboljšanje poslova te ih potaknuti da se udruže i počnu zajedno obavljati pojedine aktivnosti i poslove, što u konačnici znači i smanjenje broja ljudi koje bi te poslove obavljali odvojeno u različitim jedinicama. Reforma javne uprave, odnosno pitanje teritorijalnog preustroja, ne donosi se od danas do sutra, stoga svaka promjena u tom sustavu treba biti bazirana na relevantnim podacima i potrebama stanovništva. Uvjeren sam da će svi dionici prepoznati prednosti funkcionalnog spajanja jer će to u konačnici osnažiti njihove lokalne zajednice, omogućiti im brži i kvalitetniji razvoj, bolje usluge građanima, a poduzetnicima i investitorima okvir za razvoj – objasnio je ministar Ivan Malenica.