FOTOGoran Šafarek

Prije nešto više od osam godina, točnije 10. veljače 2011. godine, Vlada Republike Hrvatske je Uredbom proglasila Regionalni park Mura-Drava, na području čak pet hrvatskih županija, Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske.

Tako je i službeno zaštićen jedan od najdužih koridora nizinskih rijeka u Europi. Do danas se ideja očuvanja rijeka Mure i Drave proširila i na Sloveniju, pa čak i do Austrije.

Mreža rezervata

U srpnju 2012. godine, dakle godinu i pol nakon što je RH proglasila Regionalni park, UNESCO je proglasio prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Mađarske i Hrvatske.

U svijetu postoji 120.000 zaštićenih područja, od kojih je gotovo 690 na UNESCO-ovu popisu rezervata biosfere. Riječ je o ekološko važnim područjima na kojima se pokušava sačuvati izvorni oblik suživota čovjeka i prirode ponajprije kroz tradicionalni način korištenja zemljišta.

Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav nalazi uz bok američkom Yellowstoneu i Julijskim Alpama. Osim Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, UNESCO je prepoznao i važnost očuvanja Velebita, koji se na popisu nalazi od 1978. godine.

Koliki je uspjeh naći se na tom popisu, najbolje svjedoči podatak da se prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav nalazi uz bok američkom Yellowstoneu i Julijskim Alpama. Osim Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, UNESCO je prepoznao i važnost očuvanja Velebita koji se na popisu nalazi od 1978. godine. Mreža rezervata biosfere u 122 zemlje dio je UNESCO-ova programa „Čovjek i biosfera“ pokrenutog 1971. godine.

– Najčešće se radi o lokalitetima koji u svojoj jezgri sadrže neko zaštićeno područje na koje se nadovezuje područje koje je pod njegovim utjecajem, tzv. utjecajno područje, dok je treća zona prijelazno područje. U 2. i 3. zoni se pokušavaju poticati aktivnosti koje su u cilju održivog razvoja cjelokupne zajednice – naglasila je Mihaela Mesarić, stručna voditeljica u Javnoj ustanovi za zaštitu prirode Međimurske županije „Međimurska priroda“.

Rezervati biosfere imaju vrlo važnu ulogu u ostvarivanju 17 ciljeva održivog razvoja koje su Ujedinjeni narodi zacrtali do 2030. godine. Među njima je očuvanje pitke vode i biološke raznolikosti. Provođenje ciljeva na znači dodatnu zaštitu područja već njegovo brendiranje i veće mogućnosti za održivi gospodarski razvoj lokalne zajednice, ali bez štete za okoliš.

– To je moguće ostvariti putem turizma. Ljudi mogu lakše plasirati svoje poljoprivredne proizvode s markicom koja kupcima garantira posebnu kvalitetu budući da je riječ o proizvodima uzgojenima na prostoru rezervata biosfere. Mogu se, također, trasirati pješačke i biciklističke staze za rekreaciju – dodala je Mesarić.

Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav predstavlja najveći očuvani koridor nizinskih rijeka u Europi

Ministar za zaštitu okoliša i energetiku Tomislav Ćorić nedavno je osnovao Nacionalni odbor za UNESCO-ov program „Čovjek i biosfera“. Među članovima Odbora je i ravnatelj „Međimurske prirode“ Siniša Golub.

– Naša će zadaća biti da sudionicima u zaštićenu području približimo mogućnosti i dodatne prednosti ovoga UNESCO-ova brenda, ponajprije lokalnom stanovništvu, da se to na neki način reflektira na njihov svakodnevni život i njihovu dobrobit. Čovjek će biti zagovaratelj zaštite prirode i njegov najveći branitelj ukoliko osjeti da mu to donosi i određenu korist.

Ne samo dugoročno, očuvanjem pitke vode i kvalitetnog zraka, nego i klasičnu dobit te dobrobit na svakodnevnoj razini – rekao je Golub.

Opstanak prirodnih staništa ugrožavaju prometnice, invazivne vrste, ilegalni ribolov, krivolov, klimatske promjene…

Regionalni park Mura-Drava nadovezuje se na Kopački rit i predstavlja najveći očuvani koridor nizinskih rijeka u Europi. Njegova najvažnija funkcija je zaštita biološke, krajobrazne i georaznolikosti. Na tom području između ostalih žive bijela i crna roda, orao štekavac, 70 vrsta riba, vidra…

– Tu je nakon 20 godina od istrebljenja ponovno naseljen i dabar te je uspio pronaći svoju ekološku nišu i opstati. Tu je i mnogo manjih vrsta poput jelenka. Različite ljudske aktivnosti ugrožavaju ovo područje. Dio Regionalnog parka Mura-Drava je u Međimurskoj županiji gusto naseljen, a tamo gdje je mreža naselja, priroda se povlači. I brojne prometnice cjepkaju prirodna staništa, ugrožavaju ih invazivne vrste, ilegalni ribolov, krivolov, klimatske promjene… – pojašnjava ravnatelj Golub.

Komentari

Komentara