Povežite se s nama

U fokusu

Renata Potočnik: “Žena u muškom svijetu mora znati glasno reći što misli”

Objavljeno:

- dana

Zamjenica ludbreškog gradonačelnika Renata Potočnik sudjelovala je ovih dana u radu 8. međunarodne konferencije “Žena u biznisu 2018” koja je u Zagrebu okupila najuspješnije poslovne žene iz cijele Hrvatske.

Ona i te kako dobro zna kako je to biti dio poslovnog svijeta, u kojem još uvijek vrijede “muška pravila”. Renata Potočnik, naime, već je godinama u vrhu snažne inozemne tvrtke sa sjedištem u Prelogu. Za Regionalni tjednik je ispričala kako se već godinama nosi sa izazovima u poslovnom svijetu ali i izazovima u politici.

Iza Vas je bogato višegodišnje iskustvo rada u vrhu velike strane tvrtke. Riječ je o odgovornoj poziciji i poslu koji oduzima puno vremena i traži predanost poslu i rezultate?
Radim u firmi Hilding Anders u Prelogu i to je korporacija koja ima svoje sjedište u švedskom Malmeu, a dio te korporacije postala je tvrtka Hespo u kojoj sam se zaposlila 2005. godine. Ove smo godine promijenili organizaciju i samim je time moja pozicija za jednu stepenicu viša, unaprijeđena, znači odgovaram direktno našem direktoru koji vodi tvrtku. Vodim cjelokupno poslovanje koji je vezano uz veleprodaju na domaćem i stranom tržištu i kontakte s najvećim kupcima poput Lesnine, Jyska i dr.

Grad ne čeka isključivo privatne poduzetnike. Tu je i velik broj EU projekata

Na međunarodnoj konferenciji “Žene u biznisu 2018” u Zagrebu čula su se razna iskustva žena koje su vodeće u svom biznisu. Iako se vremena mijenjaju i dalje ženama je puno teže uspjeti u poslovnom svijetu koji je još uvije “rezerviran” za muškarce?
Moram priznati da je ženama, žele li uspjeti u poslu, vrlo važno znati artikulirati svoj stav, znati dovoljno glasno reći i iskazati svoje mišljenje i mogućnosti. Radim isključivo u muškom svijetu, moji nadređeni su uvijek bili muškarci, kao i moji kolege i kupci s kojima radim. Iz mog bogatog međunarodnog iskustva mogu reći da sam rijetko sretala na visokim pozicijama žene, ali kad partneri s druge strane prepoznaju znanje, stav i korektnost onda nema apsolutno nikakvih problema u pregovorima. Da je ženama uvijek teže nego muškima, to je točno i to zato jer se za postizanje istog cilja žene moraju barem 30 posto više potruditi. Pokazuju to i plaće jer žene i u mojoj branši zarađuju barem 20 % manje za isti posao nego muški kolege.

Uigrani tim

Uz neumoljiv poslovni svijet u kojem već dugi niz godina napredujete već dulje vrijeme ste i u vrhu političke scene Ludbrega. Zamjenica ste gradonačelnika Bilića a upravo je vaše područje, gospodarstvo i dobri rezultati u gospodarstvu, ono što Ludbreg izdvaja od većine gradova?
U politički sam se život uključila iz lokalpatriotskih razloga 2009. godine sa željom da svojim iskustvom koje imam u poslovnom svijetu na neki način doprinesem i lokalnoj zajednici jer stvarno mislim da to mogu. U narednom periodu, bila sam najprije gradska vijećnica, a onda sam se uključila u SDP, što je isključiva zasluga sadašnjeg gradonačelnika i predsjednika SDP-a u Ludbregu, Dubravka Bilića. Dvije i pol godine obnašala sam dužnost predsjednice Gradskog vijeća, uz odličnu suradnju s Dubravkom, a u ovom mandatu, od svibnja prošle godine, kandidirala sam se zajedno s gradonačelnikom na listi SDP-a kao njegova zamjenica.

Ludbreg je posljednjih godina zauzeo poziciju lidera kad je u pitanju korištenje EU fondova. U pet godina povukli smo 108 milijuna kuna. Prolaznost projekata je preko 80 posto.

Ludbreg već godinama postiže i više nego dobre rezultate u gospodarstvu što je osnovni preduvjet da napreduju i ostala područja. No, bez obzira na rezultate gradska uprava želi još više?
Gospodarstvo grada Ludbrega raste naočigled. Tvrtke koje već jesu u Ludbregu šire svoje pogone, zapošljavaju nove ljude i to je zasluga samih gospodarstvenika, ali ono što je sigurno doprinijelo tome je izuzetno dobra suradnja s lokalnom vlašću, u ovom i prošlom mandatu. Potrudili smo da se urede gospodarske zone, da otvorimo mogućnost i drugim tvrtkama da dolaze u Ludbreg. Imamo stabilno gospodarstvo temeljeno na tvrtkama koje već dugi niz godina rade, a neke od njih su također svjetski poznate korporacije. Gospodarstvenici su u Ludbregu uložili 400-tinjak milijuna kuna kuna proteklih godina što je i rezultiralo porastom broja zaposlenih za čak 400 osoba u manje od tri godine.

Cilj gradske uprave u Ludbregu je imati što veću zapošljivost, ali i što veći prosjek plaća budući Ludbreg dijeli sudbina kakve imaju županije na sjeveru Hrvatske?
Po pitanju nezaposlenosti situacija na području grada Ludbrega usporediva je s onim u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji – mi stvarno imamo vrlo nisku stopu nezaposlenosti, ali plaće su niske i to je nekako diktirano potrebama na tržištu. Činjenica je da sve više ljudi odlazi raditi u inozemstvo i samim time su gospodarstvenici motivirani da svoje radnike zadrže tako da im poboljšaju plaće i uvjete rada, ali jedan dio toga doprinosi i država. Naš je cilj da industrije koje su na području grada Ludbrega budu, da tako kažemo, bolje plaćene, nego neke prerađivačke.

“Moram priznati da je ženama, žele li uspjeti u poslu, vrlo važno znati artikulirati svoj stav, znati dovoljno glasno reći i iskazati svoje mišljenje i mogućnosti. Radim isključivo u muškom svijetu, moji nadređeni su uvijek bili muškarci, kao i moji kolege i kupci s kojima radim. Iz mog bogatog međunarodnog iskustva mogu reći da sam rijetko sretala na visokim pozicijama žene, ali kad partneri s druge strane prepoznaju znanje, stav i korektnost onda nema apsolutno nikakvih problema u pregovorima.”

Grad ne čeka isključivo privatne poduzetnike da privatnim investicijama doprinesu gospodarskoj slici grada. Tu je i velik broj dobivenih EU projekata?
Kad je riječ o europskim projektima, tu zaista prednjačimo, imamo izuzetno dobro uigran tim. Posljednjih smo godina zauzeli poziciju lidera kad je u pitanju korištenje EU fondova. U pet godina povukli smo 108 milijuna kuna. Prolaznost projekata je preko 80 posto. Bilo koji natječaj da se pojavi, mi imamo osnove i predispozicije da se na njega javimo. Sve odrađujemo promptno i unutar Grada, znači gradskih službi. Moram pohvaliti ekipu koja na tome radi i zahvaljujući kojoj ne ovisimo o vanjskim agencijama. Koristimo apsolutno sve moguće izvore za koje vidimo da mogu kvalitetu života u našem gradu podići na jedan viši stupanj.

Kao i u poslovnom svijetu i u politici surađujete većinom s muškarcima. Kakva je vaša suradnja s gradonačelnikom s kojim činite, prema rezultatima, jako dobar tim?
Suradnja s gradonačelnikom Bilićem je zapravo jedan kontinuitet. Surađivali smo već kad sam bila predsjednica Gradskog vijeća, oboje smo radili u interesu grada, bili iz iste opcije i uvijek su nam projekti bili na prvom mjestu. Gradonačelnik Bilić je izuzetno liberalan čovjek pa se osjećam ravnopravnom i to se vidi i stoga jer on vrlo često traži moje mišljenje i savjete. On voli čuti drugo, treće, četvrto mišljenje i uvažava druga mišljenja, a to se ne odnosi samo na mene, već na sve ljude koji rade u Gradu i na partnere izvana. I upravo je to snaga našega rada koju građani prepoznaju. Zato u istom timu mislimo nastaviti i dalje nakon ovog mandata jer ima još dosta projekata koje možemo odraditi u Ludbregu, ali i u Županiji.

Renata Potočnik

Renata Potočnik rođena je Ludbrežanka gdje je završila osnovnu školu, a Gimnaziju u Varaždinu. Najveća ljubav iz tih dana je bio rukomet, pa je osim u lokalnom klubu igrala i u Koki u Varaždinu te je proglašena i najboljom sportašicom Ludbrega. Prije nego je počela studirala na Fakultetu organizacije i informatike uslijedio je odlazak i Englesku.

– Htjela sam učiti jezike pa sam radila kao baby sitter, snalazila sam se već s 18 godina i uzela jednogodišnju pauzu između srednje škole i fakulteta. Odradila sam i taj dio, završila na Cambridgeu strane jezike, vratila se u Hrvatsku, diplomirala i počela raditi u Ludbregu sve do odlaska u tvrtku Hespo u Prelogu. Centar mog privatnog svijeta su moji sinovi, na koje sam jako ponosna, Martin, uspješan student i apsolvent PTF u Osijeku i Rok, uspješan gimnazijalac 3. razreda 1. varaždinske gimnazije – zaključila je Potočnik.

U fokusu

Demograf Stjepan Šterc: Hrvatska demografskim prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku, kako bi ona uopće trebala izgledati pitali smo demografa Stjepana Šterca, inače predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima.

>> Građani se žalili na pijančevanje i bludničenje stranih radnika, PU varaždinska: Nemamo ništa evidentirano

Među ostalim, demograf kaže da treba uzeti u obzir i velike kontinentalne razlike, ali i depopulaciju.

– Demografska i uža migracijska problematika po svim dosadašnjim trendovima i pokazateljima sasvim će sigurno postati ključna problematika hrvatske, europske pa i svjetske budućnosti. Pogotovo jer će svoje izravne odraze imati na društvenu i prostornu uređenost te gospodarski i ukupni razvoj. Velike kontinentalne razlike u populacijskoj reprodukciji s jedne strane i u depopulaciji s druge strane do kraja će stoljeća uvjetovati migracije i to primarno iz afričkih i azijskih reprodukcijski postojanih zemalja prema Europi, koja će po procjenama stručnjaka UN-a izgubiti i do 90 milijuna stanovnika – smatra Šterc.

Dodaje da bi se migracijska politika trebala temeljiti na znanstvenim zakonitostima, procjenama i rješenjima umjesto političkih.

– Posebno to vrijedi za Hrvatsku koja demografski prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom. Hrvatska još nema migracijsku politiku, a to što ju osmišljavaju gotovo isključivo u Ministarstvu unutrašnjih poslova s poslodavcima (po njihovim potrebama za radnom snagom) i javnosti nepoznatim nazovimo stručnjacima samo pokazuje ozbiljnost pristupa – navodi demograf.

Kaže da je veliki problem što iz Hrvatske odlaze mladi i obrazovani, ali i obitelji s djecom.

– Službena hrvatska statistika potvrđuje kako je u Hrvatskoj prije tri godine počela supstitucija stanovništva s oko 40 000 iseljenih i isto toliko useljenih, uz činjenicu da iz Hrvatske iseljava uglavnom mlado i obrazovano stanovništvo i mlade obitelji s djecom, a useljava hrvatskom gospodarstvu potrebna radna snaga koja uglavnom ne sudjeluje u reprodukciji i obnovi stanovništva pomlađivanjem djecom – kaže Šterc.

Vidljivo je kako imamo sve više radnika iz Nepala, Indije, Filipina…, a posebno je to vidljivo na sjeveru Hrvatske.

– Populacija je to prevladavajuće samačka koja se vrlo teško prilagođava načinu života nove sredine pa je njihova funkcionalna prilagodba otežana, usporena ili se uopće ne dostiže. Pritom se ne uvažava osnovna zakonitost migriranja – funkcionalno prilagođavanje načinu života tijekom radnog dana, dok u ostalom dijelu dana mogu upražnjavati svoje vjerske, kulturne, jezične i slične navike. Politički se na problem prvenstveno gleda jednosmjerno, dok se obaveze dolazeće populacije prema novoj društvenoj i prostornoj sredini praktički u političkom djelovanju niti ne spominju. Zatvorenost imigracijske radne populacije ostaje trajan problem pa nije nikakvo čudo pojava zabrinutosti domicilnog stanovništva – smatra demograf.

Demografska situacija u Hrvatskoj općenito nije dobra, blago rečeno, dodaje Šterc.

– Silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije, silina vanjskih odlazaka, procesi starenja, brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola i slične demografske negativnosti izravno su počele utjecati na neuređenost hrvatskog društva, prostornu prazninu, osnovne sustave u državi i konačno na ukupni razvoj zemlje. Iako se sa svih političkih govornica uvijek po potrebi naglašava strateška važnost demografske problematike, Hrvatska još uvijek nema smislene, funkcionalne i razvojne demografske i migracijske politike, a vidimo kako ju već poduže osmišljavaju primarno s političkog, a ne znanstvenog diskursa. Točno je potvrditi, da Hrvatska još uvijek nije spremna za demografske i migracijske izazove – ističe Šterc.

Kako sačuvati gospodarstvo i zadržati mlade u ovakvim demografskim i političkim negativnostima postaje ključno pitanje.

– Rješavanje tog problema mora se voditi znanstvenom logikom te granskim i regionalnim poticajnim modelima, posebno poreznim. Hrvatska bi odmah trebala početi osmišljavati i provoditi oba revitalizacijska modela: klasični poticajni populacijski (uz standardne demografske poticaje dječjim doplatcima, porodiljskim naknadama, izravnim financijskim davanjima, zaštitom majki i rodilja, a nužno je mlade poticati stupanjem u brak, jer se unatoč modernizmu još uvijek više od 80 % djece rađa iz brakova) i selektivni imigracijski, primarno s identitetskom, uglavnom iseljeničkom populacijom. Prvi je model dugotrajniji, a s drugim selektivnim, planskim i racionalnim, demografska revitalizacija počinje odmah, jer u migracijama uglavnom sudjeluju i mlade obitelji s djecom – kaže Šterc.

Navodi i činjenicu da investicije hrvatskog iseljeništva i dalje premašuju strana ulaganja u Hrvatskoj.

– Posebno treba naglasiti kako selektivna imigracija ne počinje s političkim pozivima na povratak, već s investicijama hrvatskog iseljeništva čiji se investicijski godišnji potencijal procjenjuje prema njihovim godišnjim doznakama svojima u Hrvatskoj čak na preko 50 milijardi kuna. Visina je, naime, doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini gotovo 20 milijardi kuna prema podacima Svjetske banke i Narodne banke Hrvatske, a to je više od svih stranih ulaganja u Hrvatsku također na godišnjoj razini. Selektivna imigracija ne isključuje identitetsku migraciju, samo što bi ona trebala biti planska i racionalna. Problem nije razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju, već je za njegovo provođenje potrebna politička volja – zaključuje Šterc.

Nastavite čitati

U fokusu

Rezultati nadzora u ŽB Čakovec: “Propusta nije bilo, niti je sestra hranila mrtvu pacijenticu. Hoće li se netko sada ispričati Bolnici?”

Objavljeno:

- dana

FOTO: IVAN AGNEZOVIC

U petak, 27. siječnja, u prostorijama ravnateljstva Županijske bolnice Čakovec održana je konferencija za medije na kojoj su izneseni rezultati unutarnjeg nadzora koji je proveden zbog pritužbi Ane Novak, kćeri pacijentice koja je zaprimljena i medicinski obrađivana u čakovečkoj Bolnici.

Naime, Ana Novak podnijela je pritužbu na neprofesionalno ponašanje osoblja Odjela za gastroenterologiju i opću internu medicinu prema njezinoj majci tijekom njezinog boravka na Odjelu. Svoje je nezadovoljstvo iznijela i na društvenim mrežama, a neprovjerene tvrdnje brzo su se proširile medijskim prostorom.

>>Županijska bolnica Čakovec ispričala se Ani Novak zbog neugodnih situacija koje su doživjele ona i njezina majka

Ondje je, osim nezadovoljstva zbog tretmana njezine majke, tvrdila i da je medicinska sestra hranila preminulu pacijenticu koja je boravila u sobi zajedno s njezinom majkom, čemu je navodno Ana Novak „svjedočila“ jer je tom prilikom bila u posjetu svojoj majci, no to u pisanoj pritužbi Bolnici nije navela. To je izazvalo veliko zanimanje javnosti i to je postao glavni „slučaj“, rekao je ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović.

Rezultati nadzora pokazali su da to nije točno i da je nanesena velika šteta ugledu Bolnice i povjerenju pacijenata u medicinsko osoblje. Pokazalo se također da nije bilo propusta u tretmanu pacijentice, majke Ane Novak, već da je bilo određenih poteškoća u komunikaciji, što je detaljno objašnjeno na konferenciji za medije.

Rezultati nadzora Povjerenstva za izvanredni nadzor, koje je naveo ravnatelj Šegović, su sljedeći:

1. Pacijentica N.D. zaprimljena je na OHBP, gdje je u najkraćem vremenskom periodu pregledana, postavljena je radna dijagnoza s obzirom na njezino zdravstveno stanje, a o čemu su obaviješteni i sama pacijentica i njezina kćer. S obzirom na to da je gđa Novak javno rekla o čemu se radi, možemo i mi ponoviti da je gđa došla na pregled radi kašlja, a otkriven je tumor trbuha. I sigurno tumor nije otkriven slučajno kao što se piše, nego zahvaljujući stručnosti i kvalitetom pregledu u OHBP-u. S obzirom na potrebu provođenja daljnjih postupaka, pacijentica je smještena na Odjel za gastroenterologiju i opću internu medicinu gdje su napravljeni svi dijagnostičko terapijski postupci koji su bili potrebni za daljnje liječenje i zbrinjavanje pacijentice.

2. Po primitku pritužbe gđe Novak vezano za zbrinjavanje njezine majke na Odjelu za gastroenterologiju, Bolnica je vrlo ozbiljno pristupila rješavanju pritužbe. Gđa Novak je o zdravstvenom stanju svoje majke razgovarala s voditeljicom Jedinice za kvalitetu dr. Renatom Pongrac koja ju je osobno odvela do Voditeljice Odjela za gastroenterologiju dr. Maše Bel te je gđa Ana Novak pozvana na sastanak u bolnicu. Također se sastao Stručni kolegij Odjela i pokrenut je unutarnji nadzor nad postupcima zdravstvenih djelatnika prozvanog Odjela vezano uz tijek boravka na Odjelu pacijentice N.D.

3. Povjerenstvo za unutarnji nadzor utvrdilo je da NEMA propusta u dijagnostičko terapijskom zbrinjavanju pacijentice N.D. i da je pacijentica liječena sukladno pravilima dobre medicinske struke. Utvrdilo se da je njezino fizičko stanje prilikom otpusta iz bolnice bilo sukladno i očekivano s obzirom na postavljenu dijagnozu i učinjeno liječenje.

4. Važno je naglasiti da se sama pacijentica nikad nije požalila niti medicinskim sestrama, odnosno tehničarima, niti liječnicima koji su je svakodnevno posjećivali u više navrata.

5. Povjerenstvo se osvrnulo i na tvrdnje gđe Novak koje je iznijela medijima, a to su da je medicinska sestra odjela gastroenterologije hranila „mrtvu pacijenticu“ koja se nalazila u istoj sobi kao i njezina majka, a za koje se utvrdilo da su NETOČNE. Ipak smatramo da školovano medicinsko osoblje zna o tome više od laika.

Ravnatelj Šegović rekao je i da je o svemu obaviješteno Ministarstvo zdravstva te da se nada da će poslati svoju neovisnu inspekciju.

– Ono što želim naglasiti je kako nitko u našoj bolnici ne bježi od preuzimanja odgovornosti vezano za propuste u komunikaciji koji su se desili između zdravstvenih radnika na Odjelu za gastroenterologiju i kćeri pacijentice. Posebno napominjem da su sve pritužbe Ane Novak saslušane, uvažene i provjerene. Na Odjelu za gastroenterologiju i opću internu medicinu poduzeti su koraci u cilju poboljšanja komunikacije s pacijentima kao i u cijeloj bolnici, gdje se kontinuirano radi na edukaciji i unapređenju komunikacijskih vještina u cilju poboljšanja komunikacije između djelatnika, pacijenata i njihovih obitelji – rekao je Šegović i dodao da je pacijent na prvom mjestu te da se Bolnici nije teško ispričati ako je pogriješila, ali da isto očekuje i od drugih kada napadnu osoblje, odjel ili Bolnicu, a napad se pokaže neutemeljenim.

– Mi shvaćamo da su ljudi posebno emotivni kad su njima najmiliji bolesni, pa osoblje Bolnice ponekad i trpi uvrede na svoj račun, što nije lako podnijeti. Medicinske sestre i tehničari su ponekad izloženi napadima jer su stalno uz pacijente. No, i to ima svoje granice, a smatramo da ih je postupanje gđe. Novak daleko prešlo. Ne samo da je dovela u pitanje ugled Bolnice nego i osnovnu stručnost osoblja kad je rekla da je sestra hranila mrtvu ženu. Ne, nije se hranilo mrtvu ženu, ona je preminula kasnije. O tome kako se osjećala medicinska sestra koja je za to optužena ne trebam ni govoriti. Možete zamisliti ili pretpostaviti kako se osjećala kada je u medijima čitala izjavu gđe Novak da je hranila mrtvu pacijenticu, kada su je nazivali kolege i pitali isto pitanje. Svaki profesionalac zna što znači optužiti ga da neodgovorno radi svoj posao – istaknuo je još ravnatelj.

Više informacija o tome rekla je pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Valerija Korent, mag. med. techn.

– Nakon unutarnjeg nadzora utvrđeno je da je medicinska sestra hranila palijativnu pacijenticu koja je bila živa u trenutku hranjenja. Temeljem iskaza djelatnika potkrijepljenih medicinskom dokumentacijom smrt bolesnice je nastupila nakon hranjenja i to za vrijeme prisutnosti medicinske sestre koja je evidentirala postupke u sestrinsku dokumentaciju, a koje je prethodno obavljala kod pacijentice. O smrtnom ishodu obavijestila je kolege i liječnika. Palijativna pacijentica u to vrijeme nije primala infuzijsku terapiju, što je utvrđeno uvidom u medicinsku dokumentaciju, već je pacijentici nakon hranjenja postavljen gravitacijski sistem za kontinuiranu rehidraciju – rekla je Korent.

Žaljenje zbog svega navedenog izrazio je i pomoćnik za kvalitetu ŽB Čakovec Sven Pal, dr. med., spec. dječje kirurgije.

– Svi djelatnici naše ustanove polažu izrazite napore kako bi svakodnevno zbrinulo nekoliko stotina pacijenata. Vezano uz kvalitetu, nakon pritužbe zaprimljene dana 9. siječnja primili smo gospođu Anu Novak osobno u našoj ustanovi te dogovorili razgovor s voditeljicom Odjela dr. Mašom Bel dana 10. siječnja. Također, sukladno internoj proceduri, zatražena su očitovanja od svih dionika unutar sustava te je gospođi Novak odgovoreno u zakonskom roku. Također, s obzirom na napise na društvenim mrežama, gospođu Novak primio je i ravnatelj na sastanku na kojem su prisustvovali glavna sestra Odjela za gastroenterologije i opće interne medicine, voditeljica odjela, glavna sestra službe internističkih djelatnosti, pročelnik službe internističkih djelatnosti, voditeljica jedinice za kvalitetu, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, pomoćnica ravnatelja za pravne poslove te zamjenik ravnatelja. Gospođu Novak se saslušalo vezano uz njezino nezadovoljstvo te su se ponudila određena rješenja. U 2022. godini primljene su i obrađene 93 pritužbe te 20 pohvala i oko 150 pohvala upisano je u knjigu pohvala. Sve su zaprimljene pritužbe provjerene, obrađene i dogovorene te su u slučaju pronalaska nesukladnosti provedene korektivne mjere – rekao je, među ostalim, dr. Pal i dodao:

– Odstupanja koja postoje najčešće su komunikacijske prirode, ali nikada nisu rezultat zle namjere. Svima nam je u fokusu upravo pacijent i njegovo ozdravljenje, odnosno boljitak.

Na konferenciji za medije navedeno je i da se Bolnica eventualne nesporazume u komunikaciji trudi smanjiti na najmanju moguću razinu, stoga djelatnici polaze tečajeve komunikacijskih vještina i za smanjenje stresa na radnome mjestu.

Ravnatelj se zahvalio medijima koji su se informirali o slučaju i istaknuo da žalosti činjenica da su neki mediji prenijeli osobnu objavu Ane Novak bez prethodnog utvrđivanja svih činjenica.

– Hoće li se neki sada ispričati Županijskoj bolnici Čakovec i svim njezinim djelatnicima za slučaj kojega nema? Hoćete li se ispričati za štetu koja je nanesena Bolnici koja svoj ugleda gradi više od 100 godina, a koji se tako lako može oštetiti zahvaljujući širenju i prenošenju neprovjerenih informacija? – pita se Šegović i dodaje da je način razgovora gđe Ane Novak neprihvatljiv.

– Naravno da razumijemo stres i strah kod pacijenata ili njihovih obitelji u vrijeme kad se bore s bolestima, razumijemo da se u takvim životnim situacijama mnogo toga kaže i u afektu. Pritisak javnosti na zdravstvene djelatnike sve je veći, a ne razmišlja se o mentalnom zdravlju već ionako umornih i preopterećenih djelatnika. No svi zajedno ovaj puta moramo stati u obranu naše Bolnice i naših djelatnika koji svakodnevno daju sve od sebe da ubrzaju oporavak i boravak u bolnici učine što manje stresnim. Pozitivna iskustva naših pacijenata i trud djelatnika zaslužuje da ne budu u sjeni ovog događaja jer njih je ipak puno više nego ovih manje lijepih. Postoje mnogobrojni kanali za pritužbe prema medicinskom osoblju, a društvene mreže i daljnje prenošenje netočnih i neprovjerenih informacija kroz medije izaziva nepovjerenje kod pacijenata, a istovremeno povećava stres zdravstvenih djelatnika. Županijska bolnice Čakovec zajedno s osnivačem kroz sva ulaganja i neprestani trud svih djelatnika je tu zbog svakog Međimurca kako bi imao dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb i zaštitu. Zato pozivam sve ljude bez straha koriste usluge naše bolnice i osjećaju se sigurno u bolnici – zaključio je ravnatelj Igor Šegović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje