Hrvatska, Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija potpisnice su ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Udruženje je formalizirano 2006. godine, a kasnije im se pridružilo i Kosovo. Pristupanjem udruženju potpisnice ugovora su se obvezale poštivati interna pravila energetskog tržišta Europske unije i primijeniti ih u zakonodavstvima svojih zemalja. Time je navedenim zemljama omogućeno sudjelovanje u zajedničkom europskom energetskom tržištu, uz poštivanje određenih mjera zaštite okoliša, poput izrade procjene utjecaja na okoliš, zaštite migratornih vrsta ptica i ograničavanja zagađenja zraka usred rada elektrana.

No, s vremenom je postalo jasno da navedene mjere nisu dovoljne da bi se zaštitili raznoliki i visokovrijedni ekosustavi obuhvaćeni teritorijem zemalja potpisnica i njihova biološka raznolikost.

– Štoviše, od potpisivanja ugovora do danas nije poznat nijedan primjer iz ovih zemalja u kojem je procjena utjecaja na okoliš zaključila da postoji neprihvatljivo velik utjecaj nekoga energetskog postrojenja na okoliš – ističu iz WWF-a „Adria“, globalne udruge za zaštitu okoliša.

Zanimljivo, od spomenutih država tri su u međuvremenu postale članice EU: Bugarska, Rumunjska (obje od 1. siječnja 2007.) i Hrvatska (od 1. srpnja 2013.) Time su stavljene pod još izravnije praćenje pridržavanja europske direktive o zaštiti okoliša i biološkoj raznolikosti. Unatoč tomu, ni u ovim zemljama nije registriran nijedan projekt iz područja energetike koji bi dobio negativnu ocjenu vezanu za utjecaj na okoliš.

– Osim toga, mnogi projekti poput izgradnje malih hidroelektrana, ne moraju pristupiti izradi procjene utjecaja na okoliš, iako je šteta koju uzrokuju prirodi i lokalnim zajednicama nesrazmjerno velika. Upravo su male hidroelektrane primjer da i obnovljivi izvori energije mogu imati značajan utjecaj na prirodu i biološku raznolikost ako se ne planiraju na ispravan način, isključuju javnost iz procesa odlučivanja te zaobilaze postavljene procedure – složne su okolišne udruge koje u Hrvatskoj upozoravaju na brojne nelogičnosti sadržane u novom prijedlogu izmjena Zakona o vodama, za koji i dalje tvrde da nije usklađen s direktivama i zakonodavstvom Europske unije.

Na razini Europske unije postoji nekoliko ključnih direktiva čija je svrha aktivna zaštita vrsta, staništa i vodnih tijela: Direktiva o pticama, Direktiva o staništima i Okvirna direktiva o vodama. To znači da područja koja su zaštićena kao dio mreže Natura 2000 te rijeke, jezera i vlažna staništa moraju ostati očuvana, bez nanošenja dodatne štete, osim u situacijama kada ne postoji nijedno drugo rješenja, a koje su u navedenim direktivama jasno definirane.

– Imajući ovo na umu, organizacija Bankwatch je u suradnji s organizacijama WWF i ClientEarth izradila analizu mogućnosti ugrađivanja odredbi iz navedenih direktiva u ugovor o Energetskoj zajednici. U zaključku analize navodi se da svi energetski projekti koji potencijalno imaju utjecaj na postojeću mrežu zaštićenih područja ili na vodna tijela moraju proći procjene predviđene ovim direktivama ne bi li se utvrdilo mogu li se ti projekti uopće realizirati. U nadolazećem periodu suočit ćemo se s brojnim posljedicama klimatske krize i nemarnog odnosa prema prirodi, zbog čega je potrebno brzo djelovanje. Ovo se odnosi i na energetske politike i povećanje udjela obnovljivih izvora energije da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Ne smijemo dopustiti da zbog brzopletih i nepromišljenih političkih odluka dovedemo u pitanje očuvanje biološke raznolikosti, koja je temelj svih naših civilizacijskih postignuća – zaključuju ekološki aktivisti.

Rudarska etno kuća, novi turistički proizvod Murskog Središće dobiva dodatni sadržaj namijenjen najmlađima. Naime, ovih je dana započelo uređenje dječjeg igrališta u dvorištu Rudarske kuće, a posebnost je da će biti u rudarskom stilu.

Sadržavat će metalnu ljuljačku za djecu u invalidskim kolicima, dva tobogana, ljuljačku košaru, ljuljačku za malu djecu sa zaštitom, dječji vlak s dva vagona, dječju kućicu, tunel za provlačenje i dvije njihalice.

Projekt uređenja novog dječjeg igrališta većim će se dijelom financirati novcima iz EU fondova, točnije iznosom od 300.000 kuna, dok je preostalih 70.000 kuna osigurano iz gradskoga proračun.