Povežite se s nama

U fokusu

“Rok trajanja“ brakova u Hrvatskoj je jedva 15 godina, najviše se rastaju 40-godišnjaci

Objavljeno:

- dana

Državni zavod za statistiku je na Valentinovo objavio zanimljiv osvrt na brakove Hrvata u razdoblju od 2009. do 2018. godine. Ljubav kroz statistiku otkriva zanimljive činjenice, poput one da se  najvećom stopom sklopljenih brakova u 2018. mogu pohvaliti Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija, a slijedi ih Vukovarsko-srijemska županija.

Najmanju pak stopu sklopljenih brakova imala Istarska županija. Stupanje u bračnu zajednicu mnogi smatraju jednim od najuzbudljivijih događaja u životu. No, dok izgovaraju sudbonosno da ili stavljaju finalnu točku na svoj brak, malotko je svjestan da tim činom postaje dio statistike.

Osim polazne i završne točke nečijega bračnog puta, statistika  bilježi  još i niz  zanimljivosti koje stvaraju sliku o navikama stanovništva, ali i promjenama u društvu. Tako ispada da se posljednjih 10 godina sve manje hrvatskih državljana odlučuje sklopiti brak.

Naime, u 2009. sklopljena su 22.382 braka, dok je u 2018. sklopljen 19.921 brak. To je još uvijek nešto više od rekordne 2013., kad je sklopljeno najmanje brakova u prethodnom desetljeću, točnije 19.169 brakova.

U promatranom razdoblju od 2009. do 2018. raste broj građanskih, a smanjuje se broj vjerskih brakova. U 2009. godini 36,5% brakova bili su građanski, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., taj udio je čak 49,9%. U skladu s tim, u 2018. bilo je 50,1% vjerskih brakova.

Državni zavod za statistiku utvrdio je i da su pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća najpopularniji mjeseci za ulazak u bračne vode bili siječanj, veljača i prosinac, osamdesetih godina zimske mjesece zamijenio  je  travanj, da bi se unatrag posljednjih petnaestak godina najviše brakova sklapalo u kasno ljeto i ranu jesen, odnosno tijekom  rujna i listopada.

Tako je bilo i 2018., kad je najviše parova svoj najvažniji dan odlučio smjestiti u rujan. No, uvijek postoje iznimke. Neki smatraju da je posebno romantično zavjetovati se na vječnu ljubav baš na Valentinovo, dan zaljubljenih. Tako je u 2018. godini 26 brakova sklopljeno upravo na dan 14. veljače.

– Ženik i nevjesta sve su stariji – koliko ste puta čuli izraze poput “stara cura” ili “stari dečko”?  Nekada su se pripisivali dobi u kojoj danas većina mladih ni ne pomišlja na brak. S vremenom su prosječni ženik i nevjesta itekako ostarjeli, što odlično prikazuje statistika. Prije više od pola stoljeća u bračnu zajednicu ulazilo se u ranim dvadesetima. No, u 2018. žene su u prosjeku stupale u brak s 28,7, a muškarci s 31,3 godine. Iako su se desetljećima odvijale mnoge promjene u društvu, a iz ove je analize vidljivo da to nije zaobišlo ni ponašanje ljubavnih parova, jedna je stavka konstantna. Muškarci i dalje stariji stupaju u brak te su u prosjeku gotovo tri godine stariji od svojih odabranica – ističe DZS.

Brak prosječno traje 14,9 godina. No,  iako  pri  ulasku  u  brak  rijetko  tko  razmišlja  o  njegovu roku trajanja, nažalost, mnogi završe prije očekivanoga. Bez obzira na razloge razvoda, činjenica je da je u posljednjih deset godina njihov broj u porastu. U 2009. zabilježeno je 5076 razvoda, zatim je taj broj s godinama rastao te je vrhunac dosegnuo u 2016. (7 036 razvoda), nakon čega se godišnji broj razvoda počeo smanjivati te je u 2018. zabilježeno 125 razvedenih bračnih parova. Brakovi koji su svoj kraj u doživjeli u 2018. u prosjeku su trajali 14,9 godina, a supružnici su u prosjeku bili u ranim četrdesetima.

Žene su u trenutku razvoda u prosjeku imale 41, a muškarci 44,2 godine.

Postoje i oni koji ni nakon gubitka bračnog partnera nisu izgubili vjeru u bračnu sreću. Tijekom 2018. u nove bračne vode uplovilo je 226 udovica i 236 udovaca.

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

U fokusu

Razočaranje za umirovljenike, dobili manji dodatak od očekivanog

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Umirovljenici su u srijedu dobili još jedan Vladin dodatak, ali umjesto veselja, neugodno ih je iznenadio manji iznos od onoga koji su očekivali. To se opet dogodilo zbog usklađivanja mirovina za siječanj.

Tako su mnogi upali u viši razred primanja s nižim dodatkom. Sve bi to bilo u redu, da im je to usklađivanje već isplaćeno, ali nije, nego će tek biti u travnju, piše portal Mirovine.hr.

– U obradi korisnika mirovine radi isplate jednokratnog novčanog primanja (JNP) obuhvaćene su usklađene mirovine, prema novoj aktualnoj vrijednosti (AVM), odnosno stopi rasta od 4,19 posto od 1. siječnja 2024. Mirovine povećane prema novom AVM-u  isplatit će se u travnju s mirovinom za ožujak, s razlikom za siječanj i veljaču. Zbog navedenog usklađivanja mirovina, došlo je do povećanja razreda isplate JNP-a, koji je povećan s 840 na 880 eura – odgovorili su iz HZMO-a.

Ovisno o visini mirovine, iznos dodatka kreće se od 50 do 160 eura. Za 98.912 umirovljenika s mirovinom do 320 eura isplatit će se 160 eura. Po 120 eura dodatka dobit će 218.130 korisnika mirovina od 320,01 do 460 eura. Iznos od 80 eura dobit će 204.644 umirovljenika s mirovinom od 460,01 do 600 eura. Za 119.505 korisnika s mirovinom od 600,01 do 730 eura osigurano je po 60 eura, dok će 83.508 korisnika koji primaju mirovinu od 730,01 do 880 eura dobiti po 50 eura dodatka.

-Međutim, nije baš jasno kako se može gledati prihod koji još uvijek nekome nije niti isplaćen – piše portal Mirovine.hr, čijoj su se redakciji javili ogorčeni umirovljenici.

– Nemalo sam iznenađena, a vjerujem i umirovljenici koji su negdje na granici primanja za isplatu dodatka, odnosno takozvane državne uskrsnice. Obračun je trebao biti po obračunatoj i isplaćenoj mirovini za veljaču, dakle ovomjesečna isplata, međutim, nije tako. U obračun je uzeta  i buduća razlika mirovine koja će biti isplaćena u travnju s mirovinom za ožujak. Znači, umjesto 60 eura, ja sam dobila ipak 50. Vjerujem da ima još umirovljenika koji su iznenađeni ovim, pojasnila je umirovljenica Julijana portalu Mirovine.hr.

– Danas je bio dodatak na mirovinu. Moja mirovina je 448 eura te sam trebala dobiti dodatak od 120 eura, jer imam mirovinu manju od 460 eura. Međutim dobila sam 80 eura. Kako je moguće da je isplaćeno manje od onog obećanog? Vjerujte, nisam jedina – rekla je pak gospođa Mirjana.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje