Povežite se s nama

U fokusu

“Rok trajanja” Gorana Habuša je do 31. prosinca, u Gradu Varaždinu nas čekaju prijevremeni izbori

Objavljeno:

- dana

Anđelko Stričak

Je li dogradnja Kirurgije po modelu javno-privatnog partnerstva samo pusto obećanje županijske vlasti, od kojeg neće biti ništa, čekaju li nas u Varaždinu već početkom sljedeće godine prijevremeni izbori i jesu li poznata imena koja će “zasjesti“ na listu HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera u 3. izbornoj jedinici? To je samo dio tema o kojima smo razgovarali s Anđelkom Stričakom, predsjednikom županijskog HDZ-a.

Oštre kritike su proteklih tjedana iz te stranke uputili gradskoj i županijskoj vlasti, a povod za razgovor su i parlamentarni izbori, koji će, prema svim najavama, biti održani tijekom studenoga, dakle za samo dva mjeseca.

Je li poznato tko će zauzeti pet vodećih mjesta na koalicijskoj listi HDZ-a i partnera u 3. izbornoj jedinici te hoće li među njima biti i kandidat iz Varaždinske županije?
Trenutno se vode pregovori s koalicijskim partnerima, a tek kada to bude definirano, razgovarat će se o imenima. Dakle, o tome se još nije razgovaralo, pa zato nije poznato ni tko će iz Varaždinske županije biti na listi. No među prvih pet će zasigurno biti kandidata iz naše županije.

Hoćete li to biti vi?
Možda, nikad se ne zna (smijeh).

Nerad i nesposobnost

Prije desetak dana su objavljeni rezultati ankete prema kojoj u 3. izbornoj jedinici nova Kukuriku koalicija dobiva sedam mjesta, a HDZ-ova koalicija pet ili dva mjesta manje. Ističete da podrška HDZ-u stalno raste. Jesu li to rezultati s kojima biste bili zadovoljni? 
Kada bi rezultati izbora bili preslika anketa, HDZ bi izgubio sve izbore. Znamo da su činjenice potpuno drugačije i da su HDZ-ovi kandidati dobili najviše glasova na, primjerice, izborima za Europski parlament i na predsjedničkim izborima, pobijedili smo na niz prijevremenih izbora za načelnike i gradonačelnike te za općinska i gradska vijeća. Kad je u pitanju Varaždinska županija, poznato je da je HDZ s koalicijskim partnerima ove godine pobijedio na izvanrednim izborima u Novom Marofu. Koalicija predvođena našom strankom je dobila najveću potporu birača i na nedavnim izborima za vijeća mjesnih odbora u Varaždinu i Lepoglavi, a u Općini Sveti Ilija je odnijela pobjedu s 82,5 posto osvojenih glasova.

Znači li to da očekujete da ćete osvojiti više od pet mandata?
Zašto to ne bismo ostvarili? Jedno su ankete, a drugo su rezultati izbora. Kad je u pitanju Varaždinska županija, vidljiv je stalan rast potpore HDZ-u.

Kukuriku koalicija sporazum je potpisala u Slobodnoj zoni u Trnovcu. Vaša Mladež ih je dočekala s transparentima. Je li to bilo nužno?
Naravno da su čelnike šest stranaka, odnosno čelne ljude aktualne Vlade, s pravom dočekali u Slobodnoj zoni Varaždin i upozorili ih na njihov nerad, nesposobnost i nesnalaženje u protekle četiri godine. Transparentima su željeli reći ono što se u izjavama Kukuriku koalicije nije moglo čuti, a to je da je izgubljeno 100 tisuća radnih mjesta, 100 tisuća ljudi se iselilo iz Hrvatske, a javni dug je porastao. Kad je u pitanju Varaždinska županija, izostali su bilo kakvi kapitalni projekti, iako se stalno isticalo da će vertikala vlasti – jer Kukuriku koalicija je na vlasti u državi, Varaždinskoj županiji i Gradu Varaždinu – donijeti brojna ulaganja. Vidljivo je da tih investicija nema. To najviše govori o aktualnim lokalnim dužnosnicima, počevši od župana, preko gradonačelnika, pa do saborskih zastupnika iz redova Kukuriku koalicije. Da su imali ideju i viziju razvoja Županije, gradova i općina, sigurno bi uspjeli povući sredstva.

Varaždinska županija je po gospodarskim pokazateljima u plusu upravo zbog sredina koje vode HDZ-ovi načelnici

Varaždinska županija ipak je u plusu po gospodarskim pokazateljima. Na zadnjoj sjednici Županijske skupštine ste dobar rezultat pripisali HDZ-ovim načelnicima.
Da, Varaždinska županija je po gospodarskim pokazateljima u plusu upravo zbog sredina koje vode HDZ-ovi načelnici. Primjerice, najveći indeks rasta od 131,8 posto bilježi Općina Jalžabet (HDZ), a slijede Visoko (HDZ) 128,6 posto, Breznica (HSS) 122,9 posto, Trnovec Bartolovečki (HNS) 121,5 posto, Gornji Kneginec (HDZ) 120,9 posto i Donja Voća (HDZ) 120,5 posto, dok su na začelju Varaždin (HNS) 98,4 posto, Sračinec (HNS) 96,9 posto…

Te podatke smo objavili. No župan Predrag Štromar je uzvratio da u obzir treba uzeti i druge pokazatelje, kao što su izvoz i prihodi. 
Nažalost, nije predočio podatak iz koje se to HNS-ove općine toliko izvozi. Podaci koje smo iznijeli su službeni podaci Fine, koju ne vodi podružnica HDZ-a, nego stručnjaci iz Kukuriku koalicije. Dakle, riječ je o službenim podacima, a ne mojim, Štromarovim ili nečijim drugim statistikama. Podatke iz istog Fininog izvješća, ali za razvijenost županija, župan je prezentirao na posljednjoj sjednici Skupštine. Mi smo se potrudili dati i podatke za općine i gradove. Dakle, ispada da župan javno smije reći da je u prošloj godini indeks rasta gospodarstva na području Varaždinske županije bio 103,8 posto, ali nitko drugi ne bi smio iznositi očite podatke za općine i gradove. Želi prikazati kao da mi iskrivljujemo podatke, dakle da iznosimo “spinove”. No ne može mijenjati službene podatke, a upravo oni govore da je rast gospodarstva na području Varaždinske županije zabilježen prvenstveno zaslugom HDZ-ovih načelnika koji su u Knegincu, Jalžabetu i Vidovcu gradili poslovne zone i otvarali nova radna mjesta.

”Siva zona”

Spomenuli ste „spinove“. Za projekt dogradnje zgrade Kirurgije te izgradnju i dogradnju četiriju škola ste na zadnjoj sjednici Skupštine zapravo rekli da je običan ”spin” županijske vlasti i da od toga neće biti ništa, jer su potencijalni privatni partneri od svega odustali. 
Iznio sam informaciju da su Austrijanci i Francuzi odustali od sudjelovanja u dogradnji Kirurgije po modelu javno–privatnog partnerstva (JPP), a gospodin Štromar to nije demantirao. Kada biste danas pogledali što je najavljivao od 2009., kada je izabran za župana, tada biste vidjeli da se od tada stalno povlači priča o natječaju za dogradnju Kirurgije po modelu JPP-a. Riječ je o rekordno dugom natječaju i za hrvatske standarde. Prošlo je punih šest godina, a imamo veliko ništa. Nažalost, isto će biti i sa školama, čija se gradnja i dogradnja planira po JPP-u.

HDZ-ovi vijećnici u Skupštini koriste gotovo svaku sjednicu da bi kritizirali ”stare” JPP projekte, te napominjete da ne možete dati podršku proračunskim dokumentima tako dugo dok su JPP ugovori tajni. Župan uvijek na to odgovara da su ugovori javno dostupni i da svi u njih mogu izvršiti uvid. Jeste li bili u Županiji i zatražili te ugovore na uvid?
Da biste uopće mogli pogledati te ugovore, morate potpisati “Izjavu o čuvanju tajnosti”. Ta Izjava ima niz nelogičnosti. Primjerice, poziva se na Zakon o bankama, koji je prestao važiti još 1. siječnja 2009. godine. Nadalje, morate se obvezati da ćete čuvati “bankovne tajne”. Potpuno je nejasno kakve bi to “bankovne tajne” trebali čuvati županijski vijećnici koje su u Skupštinu izabrali građani na izborima. Bi li trošak gradnje ili održavanja školskih objekata trebao biti tajna? Ali nije to sve. U Izjavi stoji i to da dokumentacija – koja se sastoji od procjena, mišljenja, analiza, studija i drugih dokumenta ministarstava, Grada Varaždina i Županije – mora biti uništena. Otkada se to javni dokumenti koji su vlasništvo Grada ili Županije smiju uništavati? Koji je cilj toga? Na ta pitanja nikada nismo dobili suvisle odgovore. Dakle, svaki vijećnik koji želi vidjeti JPP ugovore mora potpisati Izjavu, što znači da podatke ne može koristiti u svom radu. Jer, što ako se privatni partner nađe u poslovnim teškoćama, a vijećnik je iznio podatke iz ugovora van?

Ljude je najlakše motivirati vlastitim primjerom. Zato sam se kao načelnik odrekao naknade

Optužio bi za to vijećnika? 
Da, upravo u tome je problem.

I to je županov “spin”? 
Naravno da je “spin”. Pozivam župana da napokon objasni koja je prava svrha “Izjave o čuvanju tajnosti”. Mi smo čak i od premijera Zorana Milanovića zatražili objašnjenje kako je moguće da su tajnom obavijeni ugovori koji se u iznosu od 55 posto financiraju iz državnog proračuna. Što je tajno u izgradnji škola ili dvorana čija se izgradnja i održavanje plaćaju javnim novcem? Istovremeno, Županija do dan-danas nije donijela odluku kojom bi se utvrdilo koji to dokumenti nose oznaku tajnosti. Velika “siva zona“.

Presudna odluka

Kritike ste uputili i varaždinskoj gradskoj vlasti. Grad Varaždin bilježi negativni gospodarski rast, a podsjetili ste i na niz gradskih tvrtki i ustanova u teškoćama, na bale smeća koje i dalje stoje na ulazu u grad… Kakva rješenja vi nudite?
“Rok trajanja” varaždinskog gradonačelnika je do 31. prosinca, nakon toga dolazi tim stranačkih i nestranačkih stručnjaka predvođen našim gradonačelnikom, koji će imati rješenje za balirani otpad, kao i za sve ostale probleme u Gradu.

Hoćete reći da Goran Habuš neće dobiti podršku za svoj prijedlog proračuna za 2016.?
Prošli tjedan smo iznijeli zastrašujući podatak da je gospodin Habuš u svojem gradonačelničkom mandatu imao na raspolaganju više od milijardu kuna novca poreznih obveznika. Koji je projekt u Gradu Varaždinu u njegovom mandatu uspješno započet i završen? Mi ne znamo ni za jedan. Čak se i od parka za pse odustalo, koliko sam čuo. Mene zanima koji će to vijećnici opet dići ruku za gradsku vlast koja je u četiri godine na raspolaganju imala milijardu kuna, a uspjela je stvoriti samo nove minuse, dobiti ovrhe, otvoriti stečajeve, predstečajeve, a istovremeno nije maknula ni jednu jedinu balu komunalnog otpada. Pitam se tko može dići ruku za takve rezultate.

Prilično ste sigurni da neće proći Habušev proračun. Znači li to da je već bilo razgovora s drugim vijećnicima?
Jedno je sigurno: gospodin Habuš ne zaslužuje da prijedlog proračuna dobije podršku u Gradskom vijeću, a to znači da slijede prijevremeni izbori.

Kažete da će novi varaždinski gradonačelnik biti iz redova HDZ-a. Tko će biti vaš kandidat? Poznato je da ste raspustili Gradsku organizaciju, jer je bivše vodstvo bilo vrlo blisko s gradskom vlašću. Međutim, unutarstranački izbori još nisu raspisani. 
Kada je bila donesena odluka o raspuštanju Gradskog odbora HDZ-a, jasno smo naveli da je to prvi potez za preuzimanje odgovornosti za vođenje Grada Varaždina. Što se tiče unutarstranačkih izbora u Gradskoj organizaciji, bit će održani prema rokovima propisanima Statutom stranke.

Koji su to rokovi?
Oni propisani Statutom. Raspuštanje Gradske organizacije bio je jedan od boljih poteza županijskog vodstva HDZ-a. To su nakon samo mjesec dana pokazali izbori za vijeća mjesnih odbora, na kojima je HDZ s koalicijskim partnerima prvi put od 1997. godine odnio pobjedu.

Niste baš konkretni.
Sve ćete doznati na vrijeme (smijeh).

U četiri godine dužnosnici Kukuriku koalicije nisu uspjeli povući sredstva ni za jedan projekt

Poznato je da živite u Varaždinu, no iz Visokog ste. Sa samo 25 godina bili ste izabrani za načelnika Općine Visoko, a tu dužnost ste obavljali deset godina. Je li točno da ste kao načelnik radili besplatno, dakle da ste se odrekli volonterske naknade? Naime, nekim vašim kolegama je to nezamislivo. 
Da, točno je. Općina Visoko je tada bila među najsiromašnijim općinama u Hrvatskoj. Izvorna proračunska sredstva su 1999. godine, na početku mojega mandata, iznosila oko 300.000 kuna, a na kraju 2009. oko 800.000 kuna. Dakle, sredstava nije bilo, a Općinu smo željeli razvijati. Budući da je ljude najlakše motivirati vlastitim primjerom, donijeli smo odluku da se ja kao načelnik, članovi Poglavarstva, te svi vijećnici odreknemo naknada za rad. Taj potez je bio presudan, jer smo u tih deset godina imali na raspolaganju oko pet milijuna izvornih proračunskih sredstava, a realizirali smo projekata vrijednih više od 50 milijuna kuna. Iskoristili smo sve moguće izvore financiranja, od državne do županijske razine, te uspjeli asfaltirati ceste do svake kuće, rekonstruirati sve nisko-naponske električne mreže, izgradili smo javnu rasvjetu, a i športsku dvoranu, grobnu kuću, ujedno smo započeli s arheološkim iskapanjem utvrde Čanjevo. Itekako se isplatilo odreći naknada.

Koja još županija ima takve ratnike?

Sudionik ste Domovinskog rata, s 18 godina ste izvršavali prve zadaće…
Kada je 1991. počeo Domovinski rat, završio sam treći razred Srednje policijske škole. Ministar je tada pozvao sve punoljetne momke, pa tako i mene, te nas angažirao na području Zagreba.

Bili ste i pripadnik Specijalne jedinice Policije Roda.
Da, s tom postrojbom sam prošao vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja, akcije Poskok, Krug,…

S obzirom na to, nije teško shvatiti zašto se posebno osjetljivi na pitanja prava branitelja.
U Domovinskom ratu je poginulo 157 branitelja iz Varaždinske županije, a do danas ih je umrlo oko tisuću, pretežno od malignih bolesti. Umrli su u tišini, u krugu svojih obitelji, ništa nisu tražili. Jedino na što su imali pravo jest pokop uz vojne počasti, ali samo ako isti dan ne umre njih više od trojice. Govorimo o osobama koje imaju status hrvatskog branitelja, a ne status hrvatskog ratnog vojnog invalida. Evo, ovog 22. rujna se prvi put obilježava Dan branitelja Varaždinske županije. Žao mi je da svoj can nisu dobili puno ranije. Varaždinski policajci su branili Vukovar, pripadnici Specijalne jedinice Roda prošli su ratišta od Vukovara do Dubrovnika. Većinu bojišta prošli su i pripadnici 7. gardijske brigade Puma, koji su oslobodili Knin. Pripadnici 104. brigade su 1991. obranili Pakrac i Lipik, a tu je i 5. bojna 1. A brigade Tigrovi. Koja se još županija može ponositi takvim ratnim putem i takvim ratnicima? Dosad nijedna županijska vlast, pa ni ova, nije to znala adekvatno cijeniti i iskoristiti u odnosu prema državnoj vlasti.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

Nastavite čitati

U fokusu

Novi udar na standard: hrana još skuplja zbog povećanja cijena mineralnih gnojiva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve veće cijene mineralnih gnojiva mogla bi biti razlog novih još i većih poskupljenja hrane u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija.

Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva vrtoglavo rastu zbog poskupljenja energenata plina i nafte, a veliki proizvođači smanjuju proizvodnju, što nužno dovodi do povećanja cijene umjetnih gnojiva. U takvoj situaciji i poljoprivrednici kalkuliraju jer im ulaganja rastu, pa ni sami ne znaju je li im isplativije smanjivati zasijane površine ili ostati na postojećoj razini proizvodnje.

– Cijene sjemena, zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva su se udvostručile, ali povećane su i cijene žitarica pa smo ovu godinu uspjeli preživjeti – kaže za Slobodnu Dalmaciju Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. On smatra da poljoprivrednici neće odustajati od proizvodnje, jedino će biti manja upotreba mineralnih gnojiva, što će opet utjecati na manje prinose.

– Nama nitko ne može garantirati kolika će cijena pšenice biti dogodine. Poljoprivrednici koji ulaze u sjetvu na kredit uzimaju gnojiva i ostali repromaterijal koji je značajno poskupio. Ako dogodine padne cijena žitarica, oni će bankrotirati – zaključio je Brlošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje