Povežite se s nama

Kultura

Roman „San o Križaniću“ Denisa Peričića tiskan ekskluzivno za Interliber

Objavljeno:

- dana

Posjetiteljima Interlibera ugledna je zagrebačka nakladnička kuća Hena com u okviru svoga bogatog asortimana ponudila i najnoviji, netom otisnuti roman varaždinskoga književnika Denisa Peričića „San o Križaniću“.

Riječ o već 40., ali i, prema procjeni urednika i prvih čitatelja, dosad najboljoj knjizi Denisa Peričića. Posrijedi je vrlo slobodno satkana romaneskna biografija Jurja Križanića, jedne od najvažnijih osoba europskoga 17. stoljeća.

Juraj Križanić, rođen 1617. ili 1618. kod Ozlja, školovao se u Ljubljani, Grazu, Bologni i Rimu, gdje je doktorirao. Bio je župnik u Varaždinu i Nedelišću, zatim je preko Poljske pošao u Moskvu, pa je, vrativši se bolestan preko Trnave i Beča, sudjelovao u diplomatskoj misiji u Carigradu, potom je u Rimu obnašao mnoge važne dužnosti, da bi se, bez Papina blagoslova, preko Ukrajine uputio ponovno u Moskvu, na dvor ruskog cara, sa željom da ujedini Rimokatoličku i Pravoslavnu Crkvu, ali i sve slavenske narode!

Ruski car ga je prognao u Tobolsk, u Sibiru. Ondje, „na kraju svijeta“, Križanić je proveo 15 godina, napisavši, na sveslavenskom jeziku koji je sam osmislio, cijelu biblioteku knjiga o ujedinjenju crkava i ulozi Rusije u svjetskom poretku. Kad je amnestiran, dolazi u Vilnius, gdje postaje dominikanac, no želja mu je vratiti se u Rim i domaju. Na tom putu priključuje se vojsci poljskoga kralja Jana Sobjeskog koja 1683. spašava Beč od osmanlijske opsade, no ondje i pogiba.

Križanićev životopis opčinio je Miroslava Krležu, ali i znanstvenike poput Vatroslava Jagića, Ivana Goluba i Jevgenija Paščenka, a obuzeo je i Denisa Peričića. Njegovo istraživanje Križanićevih putova i stranputica urodilo je nadasve neobičnim romanom. Autor ga je sklon nazvati primjerom svoga koncepta „totalne proze“. Nema gotovo nijednoga stilskog sredstva koje pritom nije upotrijebio, uključujući i poniranje u fantastiku.

Rezultat je neobičan, zacijeli i kontroverzan roman, koji Križanića opisuje kao osobu od krvi i mesa, koju su svojatali svi, pa i ruski imperijalisti; ipak, stavljajući Križanića u kontekst njegova doba, Peričić jasno daje do znanja da nikakva ideologija ne može i ne smije zloporabljivati baštinu čovjeka koji je, jednostavno, bio genij.

Objavljivanje romana „San o Križaniću“ Denisa Peričića u izdanju Hene com poduprli su Ministarstvo kulture i medija, Grad Zagreb i Grad Varaždin. Autor im svima zahvaljuje, kao i urednicima te svim suradnicima.

Predstavljanja knjige u Varaždinu, Zagrebu i drugim gradovima predviđena su za siječanj i veljaču, nakon nogometne euforije i božićnih blagdana.

Kultura

U utorak u Galeriji HDLU izložba predmeta i fotografija restauratorskih radova Velimira Ivezića

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U utorak, 7. veljače, u 18 sati u Galeriji HDLU u Kuli stražarnici Staroga grada Varaždin održat će se otvorenje izložbe predmeta i fotografija restauratorskih radova varaždinskog akademskog umjetnika Velimira Ivezića pod nazivom „PENTImENTO/POKaJANJE ili o likovima koji nisu bili vidljivi“.

Ovo je prva od 14 izložbi iz ovogodišnjeg programa Hrvatskog društva likovnih umjetnika Varaždin.

Izložba ostaje otvorena do 24. veljače.

O autoru

Velimir Ivezić je likovni umjetnik i konzervator-restaurator s dozvolom Ministarstva kulture i medija za polikromiranu drvenu pokretnu baštinu, skulpture i slike na drvu i platnu te zidno slikarstvo.  Samostalni je umjetnik, prezenter baštine i usporavatelj entropije.

Rođen je u Varaždinu, studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Kauzlarić-Atača i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, također u Zagrebu.

Specijalizaciju je pohađao u Bayerische Landesamt fur Denkmalpflege, Munchen.

Svoja likovna ostvarenja izlagao je na nekoliko desetaka samostalnih i skupnih izložbi, a kao restaurator je radio na mnogim objektima kulturne baštine oko nas, što se dijelom može vidjeti iz izložbe u Galeriji HDLU otvorenoj povodom 35 godina njegovog restauratorskog rada.

Član je HDLU-a Varaždin.

Nastavite čitati

Kultura

U srijedu u palači Sermage otvorenje izložbe Tomislava Buntaka, a nastavak u Galeriji „Zlati ajngel“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ovogodišnja suradnja Gradskog muzeja Varaždin i Galerije Zlati ajngel započinje samostalnom izložbom Tomislava Buntaka, koja se u sklopu „Srijede u Muzeju“ otvara 8. veljače.  

– Buntak slika crtežom. Njegovi biblijski motivi pričaju o svijetu vizualizacije religioznih ili pak mitskih priča, utjelovljenih legendi, krajolicima božanskog ozračja i rajske atmosfere, životu Krista i svetaca, svemirskim putnicima… Čitljivo i vješto, pristupačno i direktno, slikarski slavi ljudski život i ljepotu postojanja, kao i ono što ga čini dostojnim imena Čovjek. Suzdržani kolorit prati raskoš linije i crtačku vještinu te ih gura u prvi plan. Tek je svojim ambijentalnim crtežima fluorescentnim flomasterima osvijetljenim UV rasvjetom (kao što je ciklus Hodočasnici – vizija mističnih putovanja izložen u Umjetničkom paviljonu) otvorio vrata agresivnosti boje koristeći tehnološka rješenja neonskog efekta akcentirajući to naše doba. Ovaj izlet u eksperimentalnu vizualnu senzaciju zaokružuje Buntakov interes spram suvremene komunikacije, spajajući ga s primarnim likovnim interesom i temom njegovih „klasičnih“ djela – opisao je stvaralaštvo Tomislava Buntaka voditelj Galerije „Zlati ajngel“ Darko Sačić.

Tomislav Buntak (r. 1971.), višestruko nagrađivani umjetnik, diplomirao je na Nastavničkom odsjeku ALU u Zagrebu slikarstvo u klasi prof. Miroslava Šuteja. Smatra ga se jednim od najvažnijih hrvatskih slikocrtača. Izlagao je na brojnim izložbama i sudjelovao u organizaciji različitih kulturnih i društvenih događanja. Predsjednik je HDLU-a i dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Otvorenje izložbe počinje u 19 sati u palači Sermage, a nastavlja se u Galeriji“ Zlati ajngel“.

Izložba je za razgled postavljena do 5. ožujka ove godine.  

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje