Povežite se s nama

Međimurje

Romski jezik i kultura: izgradnja školske kulture koja poštuje različitost

Objavljeno:

- dana

Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je javno savjetovanje o prijedlogu kurikuluma predmeta Romski jezik i kultura.

Kurikulum sadrži smjernice za rad unutar predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine. Ovim dokumentom utvrđuju se ciljevi, domene i ishodi poučavanja nastavnog predmeta.

Prijedlog kurikuluma za Rome je pripremila Stručna radna skupina. Skupinu je krajem 2015. godine nakon provedenoga javnog poziva imenovao tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar. U Stručnoj radnoj skupini bili su Elvis Kralj iz Osnovne škole Pribislavec, Siniša-Senad Musić i Bibijana Papo iz Romskoga nacionalnog vijeća, Petar Radosavljević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Natalija Sklepić iz Orehovice, Biserka Tomljenović iz Žiraha usluge d.o.o. i Sonja Tošić-Grlač iz Međimurske županije.

U Stručnoj radnoj skupini bili su Sonja Tošić-Grlač, Elvis Kralj i Natalija Sklepić

– Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Jezik i kultura romske nacionalne manjine teže izgradnji školske kulture koja poštuje različitost i teži inerkulturalizmu i inkluzivnosti, stoga će njegova provedba biti u potpunosti uspješna jedino ako se elementi kurikuluma ovog predmeta integriraju u školske kurikulume kako bi pojedino školsko okruženje doživjelo pozitivne promjene u situaciji u kojoj su pripadnici romske nacionalne manjine u riziku od isključenosti – istaknuli su članovi Stručne radne skupine.

Prema prijedlogu kurikuluma predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine izrađen je za tri sata tjedno odnosno ukupno 105 sati godišnje, a broj sati se može proširiti do maksimalno pet sati tjedno, ovisno o potrebi romske nacionalne manjine i mogućnosti financiranja od strane osnivača obrazovne institucije.

Kurikulum je Stručna radna skupina pripremala vodeći se, kako su istaknuli, stavom da predloženi kurikulum bude temelj za ravnopravan pristup obrazovanju i manjine Roma u Hrvatskoj koji govore romani chib i većine Roma koji govore bajaški. Radi se o jedino ispravnom pristupu u situaciji u kojoj veliku većinu (oko 70-75 posto) Roma u Hrvatskoj čine Romi koji svoj materinji jezik zovu bajaškim, a riječ je o jeziku koji je vrlo različit od romani chiba, jezika koji koristi većina Roma u svijetu.

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Demonstracija ispiranja zlata: očuvanje zanata koji je othranio brojne generacije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Donji Vidovec

Protekle nedjelje su članovi Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca, na dravskom kupalištu kod Svete Marije, održali demonstraciju ispiranja zlata. Okupljanje je održana u okviru projekta „Two Rivers one Goal II“, a privuklo je mnogobrojne mještane Donjeg Vidovca i susjednih općina.

– Brojni okupljeni mogli su uživati u druženju i lijepom popodnevu provedenom u društvu članova Kluba koji su cijelo događanje obogatili demonstracijom i pričama koje su naslijedili od nekadašnjih zlatara. Iz priča je vidljivo da je riječ o mukotrpnom zanatom na koji su brojni stanovnici ovog dijela Međimurja bili primorani da bi prehranjivali svoje obitelji – poručili su organizatori druženja.

Zlatarenje, odnosno vještina ispiranja zlata jedna je od zaštićenih natuknica nematerijalne baštine na području Međimurske županije. O umijeću zlatarenje Muzej Međimurja Čakovec snimio je i film u okviru projekta „Nematerijalna baština Međimurja“.

Prisutne su pozdravili načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i predsjednik Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ Nenad Lukša.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje