Epidemija koronavirusa i mjere poduzete za njegovo suzbijanje u velikoj su mjeri poremetile želje i planove turističkih djelatnika. Zatvaranje granica, nemogućnost putovanja, otkazivanje aranžmana taman pred početak ljetne sezone, natjerali su turistički sektor na traženje novih rješenje i spašavanje onoga što se spasiti još može.

No, daleko od toga da su turistički djelatnici mirovali. Novonastalu situaciju iskoristili su za pripremu i realizaciju novih ideja i projekata. Barem oni koji svojem poslu pristupaju profesionalno, a upravo takvi su djelatnici Turističke zajednice Međimurske županije.

– Ove smo godine imali u planu intenzivno raditi na edukaciji pružatelja turističkih usluga. To nam je nažalost stalo zbog trenutne situacije, ali vjerujem da ćemo se ideji moći vratiti ponovno od jeseni. No, nisu nam stala događanja na provođenju EU projekata, koji čine čak 60 posto naših aktivnosti tijekom godine. Turistička zajednica Međimurske županije je trenutno partner na tri velika projekta: revitalizacija Staroga grada Zrinskih „Riznica Međimurja“, multimedijalna prezentacija prirode baštine Međimurja u Križovcu i Frkanovcu „Med dvemi vodami“ i nastavak razvoja cikloturizma pod nazivom „Europska Amazona“, koji se provodi na teritoriju pet država. Ništa od tih projekata nismo otkazali tek su produljeni rokovi zbog objektivnih razloga – ističe Rudi Grula, voditelj ureda Turističke zajednice Međimurske županije.

Projekt stvaranja eko muzeja „Međimurja malo“

Međimurska županija je 2016. godine donijela Master plan razvoja turizma. U njemu su sadržani svi turistički potencijali Međimurja s jasno preciziranim i realno postavljenim projektima. Između ostalih, velika je pažnja posvećena projektu stvaranja eko muzeja „Međimurja malo“. Riječ je o jedinstvenom takvom projektu u Hrvatskoj, koji objedinjuje sve aktualne turističke trendove u svijetu.

– Riječ je o jednom od strateških imidž projekata kojim želimo cjelokupnu međimursku kulturnu nematerijalnu baštinu organizirati, interpretirati i ponudi po metodi ekomuzeologije. Eko muzej je fragmentirani muzej, muzej u prostoru, gdje se baština prezentira na originalnom lokalitetu gdje je ona izvorno i nastala. Lokalitete organiziramo tako da budu muzeji u malom. Cilj je sve male međimurske bisere povezati u ogrlicu i na taj način prezentirati na tržištu. Naime, sami za sebe ne mogu privući dovoljnu pažnju gostiju, ali povezani, zajedno s drugim popratnim sadržajima, tvore zaokruženu priču koja će zadržati turiste nekoliko dana u Međimurju – rekao je Grula.

U svijetu djeluje tek nešto više od 300 eko muzeja u različitim formama. Funkcioniraju kao bilo koji drugi muzej, samo što su muzejske atrakcije prostorno udaljene.

– U potkrovlju Međimurske palače turizma polčli smo uređivati Centar za posjetitelje. Riječ je o svojevrsnoj recepciji gdje će se turisti upoznati sa sveukupnom turističkom eko muzejskom ponudom Međimurja, nakon čega će se uputiti prema željenoj destinaciji odnosno lokalitetu. Centar za posjetitelje je trebao biti otvoren u okviru obilježavanja Dana Međimurske županije, baš kao i interpretacijski centar „Med dvemi vodami“, ali smo sve morali prolongirati – otkriva Grula.

Projekt „Međimurje malo“ iznimno je velik i zahtjevan, te traži mnogo rada na terenu.

– Nešto poput projekata razvoja cikloturizma i Međimurske vinske ceste. Gostima nudimo najbolje od Međimurja, arheološku, sakralnu i prirodnu baštinu, tradicijsku i ruralnu arhitekturu, biodinamiku i dr. Rudolfa Steinera, legende i priče poput one o zmaju Pozoju, zlatarenje i ispirače zlata, međimursku popevku, biciklizam te naravno, hranu i vino. Za sve to mora na terenu, na izvornim lokacijama, postojati adekvatna infrastruktura, gdje će gosti moći doživjeti međimurske posebnosti.

Stoga je TZ Međimurske županije s odradio dva projektna zadatka. S Općinom Štrigova je prema Ministarstvu turizma kandidiran projekt uređenje Svjetskog centra pušipela, kao interpretacijskog centra za Međimursku vinsku cestu. S Domom zdravlja Međimurske županije i Općinom Donja Dubrava se pak radi na projektu uređenje Hiže međimurske popevke.

 

 

– Međimurski eko muzej naslanjamo na cikloturističku ponudu. Naime, svjetski trend je da se lokaliteti eko muzeja obilaze na biciklu. Na taj se način propagira zdravlje, tjelesna aktivnost, očuvanje okoliša, odnosno, održivi turizam na kojem inzistiramo upravo u Međimurju. Prihvatljivi načini kretanja osim biciklom su pješačenje, javni prijevoz, prometala koja koriste obnovljive izvore energije. Stoga s gradovima i općinama radimo na formiranju zajedničke mreže e-bicikala. Ovakav pristup promišljanju o razvoju turizma ne podrazumijeva samo poseban način interpretacije baštine već i usmjeravanje gostiju na odgovorno ponašanje prema destinaciji koju su posjetili – zaključuje Rudi Grula.

„Ostvarimo li polovicu prošlogodišnjih rezultata možemo biti zadovoljni sezonom“

Međimurska županije je u prvih pet mjeseci ove godine ostvarila 56,3 broja noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 50 posto dolazak.

– Međimurje je turistički odlično otvorilo 2020. godine. Do kraja veljače ostvaren je rast broja gostiju i noćenja od 15 posto u odnosu na isti razdoblje godinu dana ranije. U 2019. smo imali rast od 10 postu u odnosu na 2018. godinu. Prošlu godinu smo prešli rekordnih 200.000 noćenja i prema svim pokazateljima ove smo godine trebali nastaviti uzlazni trend za barem 10 posto – otkriva Grula.

Koronavirus je sve poremetio.

– Budemo li na kraju godine mogli reći da smo ostvarili polovicu prošlogodišnjih rezultata, možemo biti itekako zadovoljni sezono. Naravno, sve ovisi o jeseni – mišljenja je Grula.

Propušteni proljetni mjeseci ne mogu se nadoknaditi

– Kontinentu sezona traje cijele godine i nama ova tri mjeseca nisu više nadoknadiva. Jadran 85 do 90 posto svih noćenja ostvaruje od 15. lipanja do 15. rujna, tako da njima još uvijek nije sve izgubljeno. Nadamo se da niti neće biti. Kod nas je broj noćenja raspoređen duž cijele godine, tako da smo 30 posto cijele godine nepovratno izgubili. Većina rezultata ovisi o tome kako će raditi Toplice Sveti Martin jer nam one čine 70 posto svih naših kapacitet i glavni su motiv za dolazak u destinaciju.

Zbog situacije mnogo će ovisiti i o popunjenosti kapaciteta malih iznajmljivača.

– Oni će po mojim predviđanjima pretrpjeti manje štete nego hotelski kapaciteti. Ljudi počinju tražiti intimniju, izoliraniju, bezbrižniju uslugu s manje kontakata, što mogu dobiti u obiteljskom smještaju. Sreća pa je cijelo Međimurje upravo takva, boutique destinacija. Na ruku nam ide i iznimno povoljna epidemiološka slika, kao i činjenica da su svi pružatelji turističkih usluga iznimno fleksibilni – zaključuje Rudi Grula.