Državni zavod za statistiku objavio je 22. rujna konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17 %) i 2.006.704 žene (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 %.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 %), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 %), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 %), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 %) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 %).

Pad broja stanovnika u Varaždinskoj županiji u 10 godina iznosi 9,36 %, a u Međimurju 7,52 %.

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 %, Srba 3,2 %, Bošnjaka 0,62 %, Roma 0,46 %, Talijana 0,36 % i Albanaca 0,36 %, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,3 %. Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97 %, pravoslavaca 3,32 %, muslimana 1,32 %, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 %, dok se 1,72 % osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Udio katolika u ukupnom broju stanovnika 2011. godine bio je 86.28 %, a na popisu 2021. ima ih 78.97 %, što je 7.3 % manje. U apsolutnim iznosima na popisu 2011. bilo je 3.697.143 katolika, a deset godina kasnije ih je 3.057.735. Ukupan broj katolika u Hrvatskoj 2021. bio je manji u odnosu na 2011. za 639.408, što je 17.3 % manje. Broj agnostika i skeptika porastao je.

Prema materinskom jeziku, 95,25 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 % osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 % ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74 % ili 28.784.

Varaždinska županija

Zanimljivo je pogledati podatke po županijama.

Prema popisu iz 2021. godinu Varaždinskoj županiji živjelo je 159.487 stanovnika, a njih 97,18 % izjasnili su se Hrvati. Drugi po narodnosti su Romi te ih ima 1101, odnosno 0,69 %, a treći Srbi s 0,3 %, odnosno 472-oje ljudi. Namjerno smo u ovom nabrajanju izostavili rubriku “nepoznato”.

U Varaždinskoj županiji 82,01 % ljudi se izjasnilo da su katolici, ostalih kršćana je 8,78 %, čak 1,3 % ljudi se nije izjasnilo o vjeri. Da nisu vjernici ili su atesti napisalo je 3 % stanovnika Varaždinske županije.

Za 97,66 % žitelja Varaždinske županije materinski jezik je hrvatski. Drugi po učestalosti je romanski jezik i to za 0,67 % stanovnika Varaždinske županije.

Prema popisu iz 2011. godine u Varaždinskoj je županiji bilo 94,08 % katolika, a u Međimurskoj 94,07 %. To znači da je prema metodologiji DZS-a pri popisu 2021. godine broj katolika jako pao. To je pad od 12 % u Varaždinskoj županiji i 16 % u Međimurju.

Međimurje

Od 105.250 stanovnika Međimurske županije njih 95.069, odnosno 90,33 %, izjasnili su se kao Hrvati. Čak 6954 izjasnilo se da su Romi, a to je 6,61 % stanovnika Međimurske županije. Treća nacionalnost u Međimurju su Slovenci, kojih je 0,39 %.

Kao katolici izjasnilo se 77,76 % stanovnika Međimurja, ostalih kršćana je 11,56 %, a na one koji nisu vjernici ili su ateisti otpada 3,25 %.

Hrvatski jezik materinski je za 90,79 % stanovnika Međimurske županije, a romski za njih 6,57 %.

Krivo zbrajanje?

Podaci o broju katolika u Hrvatskoj, koji su objavljeni u popisu stanovništva, pogrešni su, tvrde neki medijski portali i novinari. Točnije, veliki broj katolika u našoj zemlji završio je u rubrici “ostali kršćani”. Smtraju da je kriv obrazac popisa stanovništva, koji je za izjašnjavanje o vjeroispovijesti najprije pitao o vjeroispovijesti, a zatim pripadnosti vjerskoj zajednici. Svatko tko je na prvo pitanje odgovorio, primjerice, da je kršćanin, a na drugo da pripada Katoličkoj crkvi, završio bi među “ostalim kršćanima”. U javnost su izašli podaci Državnog zavoda za statistiku da je broj katolika pao za 7,31 % od prošloga popisa 2011., a da se istodobno broj povećao broj “ostalih kršćana” za 1342,5 % od prošloga popisa.

– Vezano za napise u medijima o postojanju dvije različite tablice o vjerskoj strukturi stanovništva, želimo naglasiti da je Zavod službene rezultate Popisa 2021. objavio 22. rujna 2022. u 11 sati na internetskoj stranici Zavoda. Dakle, odgovorno tvrdimo da niti u jednom trenutku na internetskim stranicama Zavoda, uključujući i internetsku stranicu Popisa 2021., nisu bile dostupne dvije različite tablice, kako se navodi u medijima. Sporna tablica, objavljena u pojedinim medijima, kontrolno-analitička je tablica korištena za analizu modaliteta tijekom obrade popisnih podataka, odnosno pripreme konačnih rezultata Popisa 2021.- naglasili su iz DZS-a te odbacili navode o “kompromitiranosti” podataka popisa 2021. Podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri se ne validiraju s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila – piše dnevnik.hr

Ipak, ravnateljica DZS-a Lidija Brković, najavio je glasnogovornik Vlade Marko Milić, uskoro će uživo objasniti kojom je metodologijom proveden Popis stanovništva te kako je došlo do nelogičnosti.

Nakon što je od rujna prošle godine varaždinska Grupa Vindija dva puta povećavala primanja svojih zaposlenika, s prvim danom listopada bit će još jednom povećane plaće svih zaposlenika kompanija u sastavu Grupe, koje posluju u Hrvatskoj.

Riječ je o novom ulaganju od gotovo 19 milijuna kuna, što zajedno s dosadašnjim povećanjima predstavlja nešto više od 75 milijuna kuna više za plaće na godišnjoj razini.

Uz potpisivanje sindikalnog kolektivnog ugovora sa zaposlenicima tvrtke Vindija početkom ljeta i dogovor s Vladom Republike Hrvatske o ograničavanju cijena mlijeka i piletine, ovo jesensko povećanje plaća dodatan je korak vodeće prehrambene kompanije u jačanju tržišne pozicije, ali i zadovoljstva zaposlenika te brizi o potrošačima. Prema odluci Uprave Grupe Vindija, svi zaposlenici će dobiti veću plaću u bruto osnovici za listopad, s redovitom isplatom u studenom.

-Tržišni udio i dobri poslovni rezultati jasan su odraz rada i nastojanja svake zaposlenice i zaposlenika u kompanijama u sastavu Grupe Vindija. Njihovu ulogu i doprinos neizmjerno cijenimo, a povećanje plaće tek je jedan od načina na koji želimo unaprijediti njihovo zadovoljstvo. Svjesni smo kako nastalo stanje na tržištu, inflacija i energetska kriza utječu na standard građana i povećanje plaća bio je jedini logičan korak. Želimo jačati lidersku poziciju na tržištu i kao poželjan poslodavac nastaviti privlačiti nove, mlade i sposobne ljude koji će zahvaljujući svojem radu i sposobnostima unaprijediti kvalitetu života i svojih obitelji radeći u nekoj od kompanija Grupe, koja je više od 60 godina predvodnik domaće prehrambene industrije.“ rekao je Nenad Klepač, predsjednik Uprave Vindije.

Kontinuirana briga o zaposlenicima u obliku povećanja plaća koja prate previranja na tržištu, aktualna poskupljenja sirovina i energenata te rast cijena hrane, dokaz su Vindijine neupitne posvećenosti dobrobiti svih članova Grupe. Pored redovitih povećanja plaće, Grupa svim zaposlenicima bez obzira na staž ili poziciju u kompaniji redovito isplaćuje regrese, božićnice, uskrsnice te financira školski pribor, dijeli jubilarne nagrade te osigurava putovanja za zaposlenike, financijske bonuse i pakete proizvoda.