U VARAŽDINU O DIGITALNOJ EUROPI

– Digitalna ekonomija je trenutno najbrže rastuća grana gospodarstva u Europi.

Čak 315 milijuna građana EU koji se svakodnevno koriste internetom predstavljaju najbrže rastuće tržište i ogroman potencijal za stvaranje novih vrijednosti i novih radnih mjesta. Oko 30 % gospodarskog rasta kojeg EU ostvaruje odnosi se na ICT sektor, što je značajno, ali i dalje manje od 55 % koji se bilježi u SAD-u. Internetska trgovina u EU godišnje raste oko 22 %, ali svega 7 % poduzeća posluje preko granica zbog raznih prepreka, a one bi se trebale ukloniti stvaranjem jedinstvenog europskog digitalnog tržišta – rekao je Davor Ivo Stier, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu na varaždinskom FOI-ju, koji je bio domaćin skupa “Digitalna ekonomija i hrvatsko gospodarstvo”.

Upravo bi jedno takvo jedinstveno europsko digitalno tržište moglo otvoriti oko četiri milijuna novih radnih mjesta u Europi, od čega dio i u Hrvatskoj. Iako digitalno europsko tržište već postoji, ono još nije dovoljno jedinstveno i to je nešto što pravi probleme pojedincima, građanima, gospodarstvenicima i tvrtakama.

Ukidanje roaminga korak prema formiranju jedinstvenog tržišta

Jedna od ključnih institucija u stvaranju jedinstvenog europskog digitalnog tržišta je Europski parlament koji je, u vezi toga, već donio niz rezolucija i zakonodavnih akata. Među mjerama koja je već donijeta, a doprinosi stvaranju jedinstvenog europskog digitalnog tržišta je i ukidanje roaminga u lipnju 2017. godine.

Ipak, prepreka još uvijek ima.

– Granice u digitalnom svijetu u Europi još uvijek postoje. Zašto? Jer još uvijek imamo 28 različitih vlada, zakonskih regulativa, načina na koji se reguliraju tržišta, sustava PDV-a… Potrebno je pronaći jedan zajednički model koji će svima dati iste mogućnosti da rade, zarađuju, prosperiraju i da građani u Hrvatskoj i Finskoj na isti način koriste digitalizirani svijet, znači kupovinu preko interneta, telefoniranje, prava video prijenosa raznih materijala i informacija, što danas još uvijek nije moguće – istaknula je njegova ekselencija Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj koji je također bio na skupu u Varaždinu.

Stvaranje jedinstvenog europskog tržišta je jedan od 10 političkih prioritea tzv .Junckerove komisije. Još prošle godine predstavljeni su planovi i razrađene aktivnosti koje bi u konačnici trebale rezultirati stvaranjem tog tržišta koje će utjecati i na hrvatsko gospodarstvo.

– Odnos naše države, gospodarstva i društva na digitalnu ekonomiju značajno će odrediti budući položaj Hrvatske u Europi, pa i svijetu. Postavlja se pitanje želi li Hrvatska prihvatiti sve te promjene, prilagoditi se novim tehnologijama i napredovati ili stagnirati i ostati na margini Europe – istaknuo je Stier.

Jer, zasad Hrvatska ne stoji baš dobro. Konkretan način mjerenja napretka prema cilju gospodarskog i društvenog napretka je indeks digitalne ekonomije i društva, tzv. DESI indeks i tu se Hrvatska, od 28 država članica EU, nalazi se na 24 mjestu. Ipak, ohrabrujuće je to što je od svih članica najbrže rastuća, što je dijelom i zbog digitalnih usluga koje su razvijene na nivou države. Među njima je usluga e građanin.

– Upravo je taj hrvatski projekt 2015. proglašen najboljim projektom u Europi na području unapređenja javnih usluga, tako da ipak nije tako loše – ustvrdila je Ana Mendac, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta.

Navodi da je pokrenuto i nekoliko novih inicijativa u poboljšanju javnih usluga, među kojima je e obrt, uslugu putem koje se obrt može registrirati od kuće putem interneta.

– Na tragu te usluge pokrenuta je inicijativa i radna skupina, kojoj sam i ja članica, radi na tome da se i druge organizacijski oblici, poput d.o.o. i j.d.o.o. mogu osnovati na taj način. Razvijamo još jedan projekt e poslovanja kojem je cilj da se javna uprava približi gospodarskom sektoru, a 30. ožujka ove godine Vlada je donijela Strategiju pametne specijalizacije RH za razdoblje od 2016. do 2020., što je jedan od preduvjeta za povlačenje novaca iz europskih strukturnih i investicijskih fondova – rekla je Mendac.

A ljudski resursi?

No, stvaranje jedinstvenog europskog digitalnog tržišta važni su i ljudski resursil, ali i internet.

– Potrebno je povezivati akademsku zajednicu, studente, gospodarstvenike i političku razinu u onom smsilu koji djeluje na razini EU, što znači aktivno doprinositi stvaranju tržišta digitalne ekonomije i umreženog tržišta u današnjem društvu – istaknuo je prof. dr. sc. Neven Vrček, dok je dr. sc. Vjeran Strahonja upozorio na činjenicu da je Hrvatska pala u tzv. STEM područje, odnosno, području koje se odnosi na inženjerske, matematičke i prirodoslovne discipline.

– Neke stvari se mogu riješiti ulaganjima i projektima, kao što su, primjerice, širokopojasni internet ili broj kućanstava spojenih na internet ,u čemu još uvijek zaostajemo. Podaci govore da je 66 % kućanstva spojeno na internet, a u Europi se radi o 76 %. No, to se može riješiti ulaganjima u relativno kratkom vremenu,  no ljudski kapital zahtijeva dugotrajna ulaganja – upozorio je dr. sc. Strahonja.

TKO JE SVE BIO?

Skup su zajednički organizirali Ured hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Ive Stiera i FOI. U sklopu skupa održane su i dvije panel diskusije. Prva se bavila strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta i predstavljanjem DESI indeksa o čemu je govorila Mirna Medica, koordinatorica međuinstitucionalnih odnosa DG Connect, a druga prilikama za hrvatsko gospodarstvo, male i srednje poduzetnike. Na skupu su sudjelovali i HDZ-ovi saborski zastupnici Anđelko Sričak i Josip Križanić, HRAST-ov saborski zastupnik Ladislav Ilčić i HNS-ova saborska zastupnica Božica Makar, predstavnici lokalne vlasti, gospodarstvenici i studenti.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović