U kuću i ogradu Varaždinca često izlijeću auti, no čini se da je njegovim brigama napokon stigao kraj
– Nije vam baš svejedno kad ste u zadnjih pet godina svjedok čak dvadesetak nesreća izlijetanja. Pritom automobili udare u...
Nije samo uvođenje eura velika prekretnica u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. Od toga datuma na snagu stupaju Novi zakon o sportu i Novi zakon o radu, koji su krajem ove godine usvojeni u Saboru.
Novim zakonom o sportu uvodi se kategorizacija sportova, jedinstvena nacionalna stipendija vrhunskim sportašima i trajna naknada za trenere osvajače medalja.
Novina je i plaćanje doprinosa, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, vrhunskim sportašima I. kategorije s uspostavljenim imovinskim cenzusom.
Promjene
Uvodi se i nacionalna stipendija za vrhunske sportaše I, II. i III. kategorije, uključujući parasportaše i gluhe sportaše, a propisuje se da svi imaju jednak iznos stipendije koji će im isplaćivati država. Ovisno o kategoriji, iznosit će od 1000 do 3000 kuna. Pritom će svi oni i dalje moći primati stipendije koje trenutačno primaju, primjerice od jedinica lokalne samouprave.
Prvi se put uvode i trajne naknade za trenere osvajače olimpijskih, paraolimpijskih i olimpijskih medalja gluhih. Novitet je i da će se iz proračuna izdvajati novac za županijske sportske zajednice kako bi se sufinancirali troškovi stručnog rada i poboljšali materijalni uvjeti za provedbu programa za djecu i mlade do 18 godina.
Jasnije se također definira ulaganje u sportsku infrastrukturu odnosno donošenje mreže sportskih građevina temeljem koje će se nastaviti ciljano ulagati kako bi se u svim dijelovima Hrvatske sport učinilo svima podjednako dostupnim. Novim zakonom otvorena je i mogućnost definiranja sportskih građevina od nacionalnog značenja.
Također, novi Zakon o radu ima nekoliko novina.
Novim Zakonom ograničava se sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri puta u tri godine, produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme i sklapanja novog ugovora o radu na određeno s dva na šest mjeseci, a detaljnije se definira rad od kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i e-mailove.
U slučaju prekida rada uslijed izvanrednih okolnosti radnik će imati pravo na naknadu plaće u visini 70 % prosječne plaće u prethodna tri mjeseca.
Rad nedjeljom
Novim Zakonom o radu omogućava se sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na određeno i na neodređeno vrijeme, a njime će radnik moći u dodatnom radu raditi 8, a iznimno i 16 sati tjedno.
Poslodavac po novom Zakonu smije produljiti trajanje probnog rada u slučaju privremene odsutnosti radnika tijekom probnog rada, dok radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neće ostvarivati pravo na otkazni rok ni otpremninu.
Novost je i obveza plaćanja povećanja satnice za rad nedjeljom za 50% od redovne satnice.
Od iduće godine povećava se minimalna plaća u Hrvatskoj na 560 eura neto. To je povećanje od 10 posto u odnosu na 2022. godinu.
Također najavljene su izmjene u radu trgovina u 2023. godini. Nedjeljom će one moći raditi samo iznimno – 16 nedjelja tijekom godine. Izmjenama zakona će se promijeniti i radno vrijeme trgovina.
Od početka 2023. godine poduzetnici će plaćati porez na ekstraprofit na dobit iz 2022. godine.
Obveznici su poduzeća s preko 40 milijuna eura koji su u 2022. godini imali povećanje dobitka od 20 % u odnosu na 4-godišnji prosjek. Porez se primjenjuje neovisno o djelatnosti poduzeća.
Stopa dodatnog poreza na dobit je 33 posto, što znači da će porezni obveznik platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a potom će još na ostvareni ekstraprofit platiti i 33 posto dodatnog poreza na dobit. Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji u 2022. godini prestaju s poslovanjem.
Gužve prošlost
Velika promjene građani će osjetiti i na granici jer Hrvatska od 1. siječnja ulazi u Schengen.
To znači da će od 1. siječnja granična kontrola biti ukinuta na svim graničnim prijelazima na unutarnjoj granici, odnosno prema Republici Sloveniji i Mađarskoj. Dok je, s druge strane, na granicama sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom – situacija nepromijenjena. To postaje vanjska granica Schengena.
Kilometarske kolone u špici sezone tako će pasti u zaborav, kao i dugotrajna čekanja na granici.
Kako ekskluzivno doznajemo, varaždinski gradonačelnik daje ostavku, a njegovu poziciju preuzima zamjenik Miroslav Marković.
Rezultat je to previranja u SDP-u, ali i Bosiljevog nezadovoljstva političkom situacijom u Varaždinu. Ova odluka i ne čudi s obzirom da su nedavno u Nacionalu objavljeni transkripti Bosiljevih razgovora s direktorom Varkoma Brunom Isterom u kojima najavljuje svoju ostavku.
Također, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Varaždina objavilo je sve pravovaljane kandidacijske liste i zbirnu listu za izbor članova Gradskog vijeća Grada Varaždina. Tako je, među ostalim, vidljivo da je nositelj SDP-ove liste Neven Bosilj, a ako uzmemo u obzir da su funkcije gradonačelnika i člana Gradskog vijeća nemoguće i nespojive, sasvim je jasno da se u Gradskoj vijećnici upravo događa velika rošada. Konkretno, Bosilj ne može biti i gradonačelnik i gradski vijećnika jer mu to hrvatski zakoni ne dopuštaju.
Stoga je ovo očita prijevara birača u svakom slučaju. Prvo jer je kao gradonačelnik bio na izborima, a sad daje ostavku. Drugo jer je kao gradonačelnik nositelj liste što je zakonski nespojivo. I treće, tko može garantirati da će uopće biti aktivan u Gradskom vijeću ili će se i od toga maknuti, a varaždinsku politiku će voditi interesi stranačkih kadrova te odlučivati o budućnosti svih građana.
Kako doznajemo, Bosilj je čekao da se stvore zakonski okviri, odnosno da prođe zakonski rok kad njegov zamjenik može preuzeti funkciju gradonačelnika. Također, dosadašnji gradonačelnik, kako doznajemo, još razmišlja hoće li uopće aktivirati svoj mandat u Gradskom vijeću ili će potpuno odustati od politike nakon razočaranja cijelom političkom situacijom i činjenicom da nije uspio riješiti problem baliranog otpada.
Stoga će Grad Varaždin uskoro umjesto Bosilja voditi njegov zamjenik Miroslav Marković.
Gradsko izborno povjerenstvo Grada Varaždina 31. ožujka objavilo je sve pravovaljane kandidacijske liste i zbirnu listu za izbor članova Gradskog vijeća Grada Varaždina. Ista je lista objavljena i na stzranici Državnog izbornog povjerenstva.
Podsjetimo radi se o prijevremenim izborima za Gradsko vijeće, a Varaždinci na birališta izlaze 16. travnja.
Predano je ukupno devet lista.
Donosimo ih redom kojim ih je objavilo Gradsko izborno povjerenstvo Grada Varaždina:
1) Kandidacijska lista grupe birača, nositelj liste je Ivan Čehok
2) HDZ i HSU, nositelj liste je Damir Habijan
3) HNS, HSLS, Laburisti, HSS-Braće Radić, nositelj liste je Igor Klopotan
4) Hrvatski suverenisti, nositelj liste je Dominik Klemenčić
5) MOST, nositelj liste je Krunoslav Vorih
6) Reformisti i Stranka hrvatskih umirovljenika – umirovljenici, nositelj liste je Radimir Čačić
7) Kandidacijska lista grupe birača, nositeljica liste je Dubravka Novak
8) Kandidacijska lista grupe birača, nositelj liste je Davor Patafta
9) SDP, nositelj liste je Neven Bosilj
Kompletan popis tko se nalazi na čijoj listi nađite OVDJE.