Povežite se s nama

U fokusu

S prvim danom 2023. godine Hrvatska ulazi u Schengen, a na snagu stupa novi Zakon o radu

Objavljeno:

- dana

Nije samo uvođenje eura velika prekretnica u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. Od toga datuma na snagu stupaju Novi zakon o sportu i Novi zakon o radu, koji su krajem ove godine usvojeni u Saboru.

Novim zakonom o sportu uvodi se kategorizacija sportova, jedinstvena nacionalna stipendija vrhunskim sportašima i trajna naknada za trenere osvajače medalja.

Novina je i plaćanje doprinosa, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, vrhunskim sportašima I. kategorije s uspostavljenim imovinskim cenzusom.

Promjene

Uvodi se i nacionalna stipendija za vrhunske sportaše I, II. i III. kategorije, uključujući parasportaše i gluhe sportaše, a propisuje se da svi imaju jednak iznos stipendije koji će im isplaćivati država. Ovisno o kategoriji, iznosit će od 1000 do 3000 kuna. Pritom će svi oni i dalje moći primati stipendije koje trenutačno primaju, primjerice od jedinica lokalne samouprave.

Prvi se put uvode i trajne naknade za trenere osvajače olimpijskih, paraolimpijskih i olimpijskih medalja gluhih. Novitet je i da će se iz proračuna izdvajati novac za županijske sportske zajednice kako bi se sufinancirali troškovi stručnog rada i poboljšali materijalni uvjeti za provedbu programa za djecu i mlade do 18 godina.

Jasnije se također definira ulaganje u sportsku infrastrukturu odnosno donošenje mreže sportskih građevina temeljem koje će se nastaviti ciljano ulagati kako bi se u svim dijelovima Hrvatske sport učinilo svima podjednako dostupnim. Novim zakonom otvorena je i mogućnost definiranja sportskih građevina od nacionalnog značenja.

Također, novi Zakon o radu ima nekoliko novina.

Novim Zakonom ograničava se sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri puta u tri godine, produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme i sklapanja novog ugovora o radu na određeno s dva na šest mjeseci, a detaljnije se definira rad od kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i e-mailove.

U slučaju prekida rada uslijed izvanrednih okolnosti radnik će imati pravo na naknadu plaće u visini 70 % prosječne plaće u prethodna tri mjeseca.

Rad nedjeljom

Novim Zakonom o radu omogućava se sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na određeno i na neodređeno vrijeme, a njime će radnik moći u dodatnom radu raditi 8, a iznimno i 16 sati tjedno.

Poslodavac po novom Zakonu smije produljiti trajanje probnog rada u slučaju privremene odsutnosti radnika tijekom probnog rada, dok radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neće ostvarivati pravo na otkazni rok ni otpremninu.

Novost je i obveza plaćanja povećanja satnice za rad nedjeljom za 50% od redovne satnice.

Od iduće godine povećava se minimalna plaća u Hrvatskoj na 560 eura neto. To je povećanje od 10 posto u odnosu na 2022. godinu.

Također najavljene su izmjene u radu trgovina u 2023. godini. Nedjeljom će one moći raditi samo iznimno – 16 nedjelja tijekom godine. Izmjenama zakona će se promijeniti i radno vrijeme trgovina.

Od početka 2023. godine poduzetnici će plaćati porez na ekstraprofit na dobit iz 2022. godine.

Obveznici su poduzeća s preko 40 milijuna eura koji su u 2022. godini imali povećanje dobitka od 20 % u odnosu na 4-godišnji prosjek. Porez se primjenjuje neovisno o djelatnosti poduzeća.

Stopa dodatnog poreza na dobit je 33 posto, što znači da će porezni obveznik platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a potom će još na ostvareni ekstraprofit platiti i 33 posto dodatnog poreza na dobit. Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji u 2022. godini prestaju s poslovanjem.

Gužve prošlost

Velika promjene građani će osjetiti i na granici jer Hrvatska od 1. siječnja ulazi u Schengen.

To znači da će od 1. siječnja granična kontrola biti ukinuta na svim graničnim prijelazima na unutarnjoj granici, odnosno prema Republici Sloveniji i Mađarskoj. Dok je, s druge strane, na granicama sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom – situacija nepromijenjena. To postaje vanjska granica Schengena.

Kilometarske kolone u špici sezone tako će pasti u zaborav, kao i dugotrajna čekanja na granici.

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje