Grad Varaždin objavio natječaj za mlade obitelji za povoljniju kupnju građevinskog zemljišta
Grad Varaždin je u svrhu poticanja demografske obnove, urbane regeneracije, smanjivanja iseljavanja i pomoći mladim obiteljima objavio Javni natječaj za...
U fokusu
S prvim danom 2023. godine Hrvatska ulazi u Schengen, a na snagu stupa novi Zakon o radu
Nije samo uvođenje eura velika prekretnica u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. Od toga datuma na snagu stupaju Novi zakon o sportu i Novi zakon o radu, koji su krajem ove godine usvojeni u Saboru.
Novim zakonom o sportu uvodi se kategorizacija sportova, jedinstvena nacionalna stipendija vrhunskim sportašima i trajna naknada za trenere osvajače medalja.
Novina je i plaćanje doprinosa, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, vrhunskim sportašima I. kategorije s uspostavljenim imovinskim cenzusom.
Promjene
Uvodi se i nacionalna stipendija za vrhunske sportaše I, II. i III. kategorije, uključujući parasportaše i gluhe sportaše, a propisuje se da svi imaju jednak iznos stipendije koji će im isplaćivati država. Ovisno o kategoriji, iznosit će od 1000 do 3000 kuna. Pritom će svi oni i dalje moći primati stipendije koje trenutačno primaju, primjerice od jedinica lokalne samouprave.
Prvi se put uvode i trajne naknade za trenere osvajače olimpijskih, paraolimpijskih i olimpijskih medalja gluhih. Novitet je i da će se iz proračuna izdvajati novac za županijske sportske zajednice kako bi se sufinancirali troškovi stručnog rada i poboljšali materijalni uvjeti za provedbu programa za djecu i mlade do 18 godina.
Jasnije se također definira ulaganje u sportsku infrastrukturu odnosno donošenje mreže sportskih građevina temeljem koje će se nastaviti ciljano ulagati kako bi se u svim dijelovima Hrvatske sport učinilo svima podjednako dostupnim. Novim zakonom otvorena je i mogućnost definiranja sportskih građevina od nacionalnog značenja.
Također, novi Zakon o radu ima nekoliko novina.
Novim Zakonom ograničava se sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri puta u tri godine, produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme i sklapanja novog ugovora o radu na određeno s dva na šest mjeseci, a detaljnije se definira rad od kuće i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i e-mailove.
U slučaju prekida rada uslijed izvanrednih okolnosti radnik će imati pravo na naknadu plaće u visini 70 % prosječne plaće u prethodna tri mjeseca.
Rad nedjeljom
Novim Zakonom o radu omogućava se sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na određeno i na neodređeno vrijeme, a njime će radnik moći u dodatnom radu raditi 8, a iznimno i 16 sati tjedno.
Poslodavac po novom Zakonu smije produljiti trajanje probnog rada u slučaju privremene odsutnosti radnika tijekom probnog rada, dok radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neće ostvarivati pravo na otkazni rok ni otpremninu.
Novost je i obveza plaćanja povećanja satnice za rad nedjeljom za 50% od redovne satnice.
Od iduće godine povećava se minimalna plaća u Hrvatskoj na 560 eura neto. To je povećanje od 10 posto u odnosu na 2022. godinu.
Također najavljene su izmjene u radu trgovina u 2023. godini. Nedjeljom će one moći raditi samo iznimno – 16 nedjelja tijekom godine. Izmjenama zakona će se promijeniti i radno vrijeme trgovina.
Od početka 2023. godine poduzetnici će plaćati porez na ekstraprofit na dobit iz 2022. godine.
Obveznici su poduzeća s preko 40 milijuna eura koji su u 2022. godini imali povećanje dobitka od 20 % u odnosu na 4-godišnji prosjek. Porez se primjenjuje neovisno o djelatnosti poduzeća.
Stopa dodatnog poreza na dobit je 33 posto, što znači da će porezni obveznik platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a potom će još na ostvareni ekstraprofit platiti i 33 posto dodatnog poreza na dobit. Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji u 2022. godini prestaju s poslovanjem.
Gužve prošlost
Velika promjene građani će osjetiti i na granici jer Hrvatska od 1. siječnja ulazi u Schengen.
To znači da će od 1. siječnja granična kontrola biti ukinuta na svim graničnim prijelazima na unutarnjoj granici, odnosno prema Republici Sloveniji i Mađarskoj. Dok je, s druge strane, na granicama sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom – situacija nepromijenjena. To postaje vanjska granica Schengena.
Kilometarske kolone u špici sezone tako će pasti u zaborav, kao i dugotrajna čekanja na granici.
U fokusu
Poražavajući rezultati mature, na jednom predmetu palo je preko 90 posto učenika!
Ukupno 38 posto maturanata (2052) strukovnih škola s pretenzijom upisa studija palo je državnu maturu na jesenskom roku zbog ocjene nedovoljan iz barem jednog obaveznog predmeta – matematike, hrvatskog i stranog jezika.
Kada je riječ o učenicima gimnazija koji postižu znatno bolji uspjeh na maturi od učenika strukovnih škola (zbog koncepta mature prilagođenog kurikulumu gimnazija), maturu je u drugom pokušaju palo njih 123, odnosno 12 posto. Za gimnazijalce to znači da nemaju ispunjen uvjet o završnosti obrazovanja pa će svoju šansu trebati potražiti na maturi 2025., piše Jutarnji list.
Nakon što je na ljetnom roku maturu pao svaki drugi učenik strukovne škole, na jesenskom roku ispite je pisalo njih čak 5387, odnosno zajedno s gimnazijalcima, tom su roku pristupila 7344 maturanta. Kada je riječ o strukovnjacima, hrvatski je palo njih 28 posto, matematiku na osnovnoj razini 15 posto, dok ih je 53 posto palo matematiku na prijavljenoj višoj razini. Iznenađuje podatak da osnovnu razinu engleskog jezika nije položilo 44 posto strukovnjaka (višu razinu 11 posto).
Katastrofalan rezultat zabilježen je na izbornom predmetu fizika, budući da je nedovoljan iz tog ispita dobilo čak 93 posto maturanata strukovnih škola. Loš prolaz su imali i iz kemije (59 posto negativnih ocjena), pak i informatike koju je palo 58 posto strukovnjaka. Porazno je bilo i s biologijom – 61 posto ih je palo taj ispit, a pristupnici se ne mogu pohvaliti niti s dobrim rezultatima iz predmeta politika i gospodarstvo – palo ih je 43 posto.
Fizika je bila najteži izborni predmet i za gimnazijalce, pa taj ispit nije uspjelo proći njih 57 posto. Informatiku je pao svaki treći gimnazijalac, slično kao i kemiju (32 posto), odnosno matematiku na višoj razini (31 posto). Iznenađuje i da je engleski jezik na osnovnoj razini bio eliminacijski za 25 posto gimnazijalaca, kao i to da je negativnu ocjenu iz politike i gospodarstva dobilo 30 posto gimnazijalaca.
Po podacima NCVVO-a, rezultati jesenske mature značajno su lošiji od lanjskih iz fizike kada je palo 78,5 strukovnjaka i 46 gimnazijalaca, a rezultati iz kemije su gotovo isti. U odnosu na lanjskih 20 posto gimnazijalaca koji su pali matematiku na osnovnoj razini, dva posto ovogodišnjih je značajan napredak. Druga je priča s matematikom na višoj razini koju je lani palo 18,6 posto gimnazijalaca, a sada 31 posto.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
U fokusu
Preminuo je Mirko Svetec, veliki varaždinski promotor vatrogastva
U 76. godini preminuo je dugogodišnji predsjednik DVD-a “Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu” zaslužni vatrogasac i veliki promotor vatrogastva g. Mirko Svetec, Tužnu vijest potvrdili su iz DVD-a Varaždin.
Mirko Svetec rođen je 1949. godine, članom DVD-a Varaždin postao je 1989. godine. Od tada je obnašao brojne dužnosti u Društvu – 15 godina proveo je na dužnosti tajnika DVD-a te 18 godina na mjestu predsjednika najstarijeg DVD-a u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Uz to, svoj doprinos vatrogastvu dao je i u drugim vatrogasnim organizacijama – Gradska vatrogasna zajednica Varaždin, Vatrogasna zajednica Varaždinske županije, Hrvatska vatrogasna zajednica gdje je godinama djelovao u cilju poboljšanja statusa vatrogasaca i razvoja vatrogastva općenito. Do posljednjih dana svog života Mirko Svetec je bio zamjenik predsjednika GVZ Varaždin, predsjednik Odbora za priznanja i odlikovanja Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice. Za svoj rad i doprinos 2020. godine primio je najviše vatrogasno odlikovanje – povelju i plaketu s likom Gjure Stjepana Deželića.
Posljednji ispraćaj bit će u utorak 24. rujna 2024. godine na groblju u Varaždinu u 14 sati sa svim vatrogasnim počastima.
-Svi koji žele sudjelovati na posljednjem ispraćaju pozivaju se da dođu u svečanoj vatrogasnoj odori ili ako je nemaju u radnoj odori. Dodatne informacije oko mjesta okupljanja za formiranje ešalona, odavanja počasti, počasne straže dostavit ćemo Vam čim budu poznate – poručili su iz DVD-a Varaždin.
U fokusuprije 8 sati
Poražavajući rezultati mature, na jednom predmetu palo je preko 90 posto učenika!
U fokusuprije 10 sati
Preminuo je Mirko Svetec, veliki varaždinski promotor vatrogastva
Život i društvoprije 10 sati
Speleološka udruga “Kraševski zviri” obilježava 15 godina rada uz Speleo vikend u Ivancu
Međimurjeprije 11 sati
Tradicionalna „Serjojnska berba grožđa” na rasporedu je u nedjelju
Život i društvoprije 12 sati
Martina Piskač – Posarić već 26 godina nije napravila ni jedan prometni prekršaj
Sponzoriraniprije 7 dana
FOTO U Trnovcu Bartolovečkom otvorena rođendaonica – pregršt sadržaja za nezaboravne dječje proslave
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Sponzoriraniprije 2 tjedna
Ne propustite veliki sajam izvanškolskih aktivnosti u Lumini centru
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
Sponzoriraniprije 3 mjeseca
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
