Povežite se s nama

U fokusu

S prvime mjesecom u ovoj godini u Novi Marof je stigao i prvi novac

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Novi Marof je 2017. godinu dočekao u podne. Lanjska godina je za Grad bila dobra, računi su plaćeni, crta podvučena i moglo se krenuti dalje.

Već u siječnju je u blagajnu Novog Marofa stiglo više od pola milijuna kuna. To je novac koji je Grad ostvario prošlogodišnjim natječajima za projekte obnove Grebengrada – 300 tisuća kuna –  i sanaciju potoka Podevčevo za 220 tisuća kuna. Ti su poslovi odavno završeni, a sad se konačno mogu zatvoriti i računi, jer je novac uplaćen. – Ne bi bilo loše da su stigli i lani, ali nećemo sitničariti – kaže gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

Naopačke

Od početka rada s fondovima, u Hrvatskoj se računi podnose obrnutim putem. Sve se radi vlastitim novcem ili se dignu krediti, pa se onda kad Europa pošalje novac zatvaraju računi. Ali svi su se na to već naviknuli.
Novac više nije prioritetni problem u Gradu. A još do prije dvije godine je Grad imao višemilijunski dug. Održani su prijevremeni izbori, promijenila se vlast i dvadesetak mjeseci poslije dug je za oko dvije trećine manji.
U cijelom se procesu nije štedjelo na projektima i ulaganjima u gradsku infrastrukturu.
Zadnje takve investicije su bile završetak potoka i sustavni rad na Grebengradu. Obnova utvrde započela je prije nekoliko godina i dosad je uloženo više dva milijuna kuna, u što je uračunata i ova zadnja tranša od 300 tisuća kuna.

Konkretno

Iz Novog Marofa stalno prijavljuju uređenje Grebengrada na natječaje, pa će s istom praksom, prema najavama gradonačelnika, nastaviti i ubuduće.
– Krećemo dalje i nadamo se da će Ministarstvo jednako kao i dosad, uz sugestije Grada i konzervatora, nastaviti s financiranjem obnove – veli Siniša Jenkač.
Na pitanje je li taj novac dovoljan ili se planirali posegnuti za dodatnim financiranjima, gradonačelnik kaže kako novaca nikad nije dovoljno. – Ipak, vjerujem da ćemo, ako nastavimo istom dinamikom, obnova završiti za šest do sedam godina. Nakon toga će se moći krenuti s iskapanjima – najavljuje Siniša Jenkač.
U međuvremenu neslužbena saznajemo da će Ministarstvo kulture za ovu godinu odobriti još 200 tisuća kuna, ali gradonačelnik ne želi komentirati dok informacija ne bude službena.

Gotovo istovremeno s novcem za Grebengrad, u Marof je stigao i novac iz Hrvatskih voda za uređenje potoka Mala Bednja u Podevčevu, koja je završena na jesen.
Sanacija je bila nužna zbog učestalog izlijevanja potoka u zaselku Markovci. Kad je jače kišilo, dio sela je ostao odsječen od glavne ceste. Grad je platio saniranje, a Hrvatske vode su sad uplatile novac. Gradonačelnik Jenkač je po završetku radova bio zadovoljan. – Bilo je i vremena i prilike da se ovaj problem riješi, jer je problematika stara dugi niz godina. Trebalo je samo malo više volje i truda te razgovora i dogovora s Hrvatskim vodama i sve je riješeno – naglasio je Siniša Jenkač.
Nastavlja se i obnova stare gotičke crkve u Remetincu, u kojoj je ove godine održano i najznačajnije godišnje glazbeno događanje u Hrvatskoj – tradicionalni novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra HRT-a. U obnovu crkve je dosad uloženo nekoliko milijuna namjenskih kuna, da bi prije šest godina sve stalo. Ipak, obnova će se nastaviti. – Dokumenti su gotovi i Grad je kandidirao crkvu na natječaj i, prema zasad neslužbenim informacijama, novac je odobren – veli gradonačelnik.
Novac je prvi put dobio i marofski KUD. – Sedam godina se javljaju na natječaje i prvi su put nešto dobili – govori gradonačelnik, koji se osobno potrudio da KUD dobije nešto novca za obnovu nošnji.

Dobre šanse

Godina je za Marof počela dinamično. Iako manji, ovo su projekti od značaja za Grad u budućnosti.
Ovog mjeseca bi se trebao otvoriti natječaj za Reciklažno dvorište, vrijedno 2,2 milijuna kuna, za koje lani nije bilo raspisanog natječaja. Marof će se javiti i na natječaj za sanaciju odlagališta otpada Čret. Sanacija će stajati oko 14 milijuna kuna, a građane to ne bi stajalo niti lipe. – Potpisan je ugovor o stopostotnom financiranju – kaže Siniša Jenkač.
Proračun Grada za 2017. godinu je 60 milijuna kuna. To će, smatra gradonačelnik, biti dovoljno za predviđene projekte. Velike su šanse da ove godine bude i kompletno otplaćen dug, što bi Grad dovelo u još bolju poziciju.

Memorijalni centar u Podrutama

Novi Marof više od dva desetljeća organizira komemoraciju za poginule europske promatrače u Podrutama. Osim njih, nitko dosad nije platio nijednu lipu ni za spomenik niti za troškove komemoracije. Prostor se mora obnoviti, a Grad je samo ove godine platio 20-ak tisuća kuna za organizaciju događanja. Netko je ukrao i mesingane četverojezične spomen-ploče, pa je Grad platio nove. Nakon što je Siniša Jenkač javno svima uputio kritiku, iz Ministarstva vanjskih poslova su ga pozvali na razgovor. – Održan je sastanak s ljudima iz Ministarstva, veleposlanikom Francuske i zamjenikom talijanskog veleposlanika, a bili su tu i hrvatski predstavnik Europske komisije, Fonda za regionalni razvoj i ljudi iz Ministarstva obrane. Na sastanku je predložio uređenje već oronulog Zida plača, prilazne ceste i drugih sadržaja Memorijalnog centra. To bi stajalo više od milijun kuna, koje bi, prema mišljenju gradonačelnika, trebali podijeliti svi uključeni. Predloženo je i otvaranje fonda za troškove godišnje komemoracije. – Ideja je da to preuzme Muzej hrvatske vojske, pa sve skupa treba vidjeti. U svakom slučaju mi je drago da se to pomaklo s mrtve točke – zaključuje gradonačelnik. Ako sve bude kako zamišlja gradonačelnik, Podrute će za nekoliko godina dobiti Memorijalni centar za poginule promatrače.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje