Povežite se s nama

U fokusu

S prvime mjesecom u ovoj godini u Novi Marof je stigao i prvi novac

Objavljeno:

- dana

OTVORENO

Novi Marof je 2017. godinu dočekao u podne. Lanjska godina je za Grad bila dobra, računi su plaćeni, crta podvučena i moglo se krenuti dalje.

Već u siječnju je u blagajnu Novog Marofa stiglo više od pola milijuna kuna. To je novac koji je Grad ostvario prošlogodišnjim natječajima za projekte obnove Grebengrada – 300 tisuća kuna –  i sanaciju potoka Podevčevo za 220 tisuća kuna. Ti su poslovi odavno završeni, a sad se konačno mogu zatvoriti i računi, jer je novac uplaćen. – Ne bi bilo loše da su stigli i lani, ali nećemo sitničariti – kaže gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.

Naopačke

Od početka rada s fondovima, u Hrvatskoj se računi podnose obrnutim putem. Sve se radi vlastitim novcem ili se dignu krediti, pa se onda kad Europa pošalje novac zatvaraju računi. Ali svi su se na to već naviknuli.
Novac više nije prioritetni problem u Gradu. A još do prije dvije godine je Grad imao višemilijunski dug. Održani su prijevremeni izbori, promijenila se vlast i dvadesetak mjeseci poslije dug je za oko dvije trećine manji.
U cijelom se procesu nije štedjelo na projektima i ulaganjima u gradsku infrastrukturu.
Zadnje takve investicije su bile završetak potoka i sustavni rad na Grebengradu. Obnova utvrde započela je prije nekoliko godina i dosad je uloženo više dva milijuna kuna, u što je uračunata i ova zadnja tranša od 300 tisuća kuna.

Konkretno

Iz Novog Marofa stalno prijavljuju uređenje Grebengrada na natječaje, pa će s istom praksom, prema najavama gradonačelnika, nastaviti i ubuduće.
– Krećemo dalje i nadamo se da će Ministarstvo jednako kao i dosad, uz sugestije Grada i konzervatora, nastaviti s financiranjem obnove – veli Siniša Jenkač.
Na pitanje je li taj novac dovoljan ili se planirali posegnuti za dodatnim financiranjima, gradonačelnik kaže kako novaca nikad nije dovoljno. – Ipak, vjerujem da ćemo, ako nastavimo istom dinamikom, obnova završiti za šest do sedam godina. Nakon toga će se moći krenuti s iskapanjima – najavljuje Siniša Jenkač.
U međuvremenu neslužbena saznajemo da će Ministarstvo kulture za ovu godinu odobriti još 200 tisuća kuna, ali gradonačelnik ne želi komentirati dok informacija ne bude službena.

Gotovo istovremeno s novcem za Grebengrad, u Marof je stigao i novac iz Hrvatskih voda za uređenje potoka Mala Bednja u Podevčevu, koja je završena na jesen.
Sanacija je bila nužna zbog učestalog izlijevanja potoka u zaselku Markovci. Kad je jače kišilo, dio sela je ostao odsječen od glavne ceste. Grad je platio saniranje, a Hrvatske vode su sad uplatile novac. Gradonačelnik Jenkač je po završetku radova bio zadovoljan. – Bilo je i vremena i prilike da se ovaj problem riješi, jer je problematika stara dugi niz godina. Trebalo je samo malo više volje i truda te razgovora i dogovora s Hrvatskim vodama i sve je riješeno – naglasio je Siniša Jenkač.
Nastavlja se i obnova stare gotičke crkve u Remetincu, u kojoj je ove godine održano i najznačajnije godišnje glazbeno događanje u Hrvatskoj – tradicionalni novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra HRT-a. U obnovu crkve je dosad uloženo nekoliko milijuna namjenskih kuna, da bi prije šest godina sve stalo. Ipak, obnova će se nastaviti. – Dokumenti su gotovi i Grad je kandidirao crkvu na natječaj i, prema zasad neslužbenim informacijama, novac je odobren – veli gradonačelnik.
Novac je prvi put dobio i marofski KUD. – Sedam godina se javljaju na natječaje i prvi su put nešto dobili – govori gradonačelnik, koji se osobno potrudio da KUD dobije nešto novca za obnovu nošnji.

Dobre šanse

Godina je za Marof počela dinamično. Iako manji, ovo su projekti od značaja za Grad u budućnosti.
Ovog mjeseca bi se trebao otvoriti natječaj za Reciklažno dvorište, vrijedno 2,2 milijuna kuna, za koje lani nije bilo raspisanog natječaja. Marof će se javiti i na natječaj za sanaciju odlagališta otpada Čret. Sanacija će stajati oko 14 milijuna kuna, a građane to ne bi stajalo niti lipe. – Potpisan je ugovor o stopostotnom financiranju – kaže Siniša Jenkač.
Proračun Grada za 2017. godinu je 60 milijuna kuna. To će, smatra gradonačelnik, biti dovoljno za predviđene projekte. Velike su šanse da ove godine bude i kompletno otplaćen dug, što bi Grad dovelo u još bolju poziciju.

Memorijalni centar u Podrutama

Novi Marof više od dva desetljeća organizira komemoraciju za poginule europske promatrače u Podrutama. Osim njih, nitko dosad nije platio nijednu lipu ni za spomenik niti za troškove komemoracije. Prostor se mora obnoviti, a Grad je samo ove godine platio 20-ak tisuća kuna za organizaciju događanja. Netko je ukrao i mesingane četverojezične spomen-ploče, pa je Grad platio nove. Nakon što je Siniša Jenkač javno svima uputio kritiku, iz Ministarstva vanjskih poslova su ga pozvali na razgovor. – Održan je sastanak s ljudima iz Ministarstva, veleposlanikom Francuske i zamjenikom talijanskog veleposlanika, a bili su tu i hrvatski predstavnik Europske komisije, Fonda za regionalni razvoj i ljudi iz Ministarstva obrane. Na sastanku je predložio uređenje već oronulog Zida plača, prilazne ceste i drugih sadržaja Memorijalnog centra. To bi stajalo više od milijun kuna, koje bi, prema mišljenju gradonačelnika, trebali podijeliti svi uključeni. Predloženo je i otvaranje fonda za troškove godišnje komemoracije. – Ideja je da to preuzme Muzej hrvatske vojske, pa sve skupa treba vidjeti. U svakom slučaju mi je drago da se to pomaklo s mrtve točke – zaključuje gradonačelnik. Ako sve bude kako zamišlja gradonačelnik, Podrute će za nekoliko godina dobiti Memorijalni centar za poginule promatrače.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Liga za Varaždin: Ukidanje prireza je uvjet za sastavljanje gradske većine! I točka.

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Liga za Varaždin izlazi na predstojeće lokalne izbore i najavljuje potpuno ukidanje prireza u Gradu Varaždinu.

PRIREZ U VARAŽDINU = NULA KUNA

— Ili ćemo samostalno sastavljati gradsku većinu ili ćemo onome koji će ju sastavljati našu podršku uvjetovati potpunim ukidanjem prireza. I točka — rekao je prvi čovjek Lige za Varaždin, gospodarstvenik Davor Patafta.

Objasnio je i zašto:

— Aktivacija trenutno neaktivne imovine Grada Varaždina, koja otprilike vrijedi tri milijarde kuna, godišnje može nositi prihod od jednog cijelog proračuna. Zašto da onda građani plaćaju prirez? Nekome to svake godine može biti novi televizor, a nekome jednom godišnje nova investicija.

U gradu s prosječno najnižim plaćama, a onda i mirovinama, prirezom se građanima dodatno izbija iz džepova još najmanje dva milijuna eura. Sramotno i točka.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinka Marta Divjak nakon smrti djevojčice: Oduzeti roditeljska prava na vrijeme

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinka je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

Cijelu Hrvatsku šokirao je slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške. Ova dvoipolgodišnja djevojčica podlegnula je ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Višednevni napori liječnika, nažalost, nisu bili uspješni. Ozljede glave bile su preteške. Preminula je na Uskrs. Malenu Nikoll roditelji su prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Dosadašnjom istragom utvrđeno je da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Slučaj je pokazao svu manjkavost sustava.

Reakcija

Zbog toga se na noge podignula javnost, ali i mnoge inicijative i udruge.

Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“ sa svojom kolegicom Antonijom Skender sudjelovala je na sastanku s ministrom rada i socijalne politike Josipom Aladrovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem.

– Na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrom Aladrovićem dogovorili smo izmjenu Zakona o udomiteljstvu. Važno je pokrenuti izmjene tog zakona i sve nelogičnosti koje u praksi otežavaju udomljavanje relaksirati i osnažiti mogućnost udomiteljstva – ističe Marta Divjak.

Dodala je da je važno žurno pojednostaviti i maksimalno ubrzati postupke udomljavanja i posvajanja, a kao preduvjet za to provesti obuku djelatnika centara te nadležnih sudova.

– Za djecu koja su ranjiva oformiti stručne nadzorne timove koji će se sastojati od psihologa, medicinskog djelatnika i socijalnog radnika. U zakone i postupke vezane za djecu unijeti stroga vremenska ograničenja da djeca ne bi godinama odrastala u domovima ili, još gore, u nasilnim obiteljima. Neophodno je raslojiti rad centara za socijalnu skrb tako da se odvoje odjeli za slučajeve vezane za djecu te da djelatnici tih odjela budu maksimalno angažirani. Također, nužno je osnovati sustavan nadzor rada i svih oblika djelovanja socijalnih radnika i drugih stručnjaka te samih centara za socijalnu skrb – objasnila je Marta zahtjeve koje su iznijele premijeru Plenkoviću i ministru Aladroviću.

No, je li možda rješenje da biološki roditelji koji ga se odreknu nikad više ne mogu ponovno dobiti svoje dijete?

Pravovremena reakcija

– Oduzimanje roditeljskih prava na vrijeme onim biološkim roditeljima koji nisu roditelji, nego zlostavljači. Otac pokojne djevojčice imao je više od 20 prijava za nasilje, nakon prve je dijete trebalo oduzeti – objasnila je Varaždinka.

Inače, Marta je također posvojeno dijete. Njezini biološki roditelji odrekli su je se i posvojena je s tri i pol godine.

– Nije bilo natezanja s biološkim roditeljima i oduzimanjem roditeljskih prava. Naravno, i dalje je predugo da dijete čeka dvije godine u sustavu, a i sama činjenica da su moji roditelji čekali dijete tri i pol godine je poražavajuća. Potrebe djeteta na koje roditelji odgovaraju tijekom ranog razvoja čine osnovu za više razine emocionalnih, socijalnih i intelektualnih sposobnosti, te je stoga socioemocionalni razvoj u prvim godinama od presudnog značaja. U najranijoj dobi uspostavlja se snažan emocionalni odnos između djeteta i roditelja, koji je za ovu dob primaran i u kojem su ovi emocionalni odnosi ključni za djetetov psihički, ali i fizički razvoj. Uvijek volim napomenuti da sam ja imala sreće te da prilagodba nije dugo trajala – otkriva Marta, koja je pokrenula inicijativu „Moramo vam nešto reći“.

Važna platforma

– Inicijativu sam pokrenula jer sam željela platformu koja će educirati javnost o posvajanju i udomljavanju. Drugi razlog je bio da bivša djeca iz sustava mogu podijeliti osobna iskustva i tako pomoći drugima, ali i potaknuti promjene u sustavu brige o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kad sam ja odrastala, nisam znala nijednu osobu koja je posvojena i nisam se imala ni s kim usporediti i povezati, a što mi je zapravo bilo potrebno, tako da sam napravila i grupe na Facebooku za posvojene i udomljene kako bi mogli izmjenjivati iskustva i podijeliti emocije. Zbog te zajednice sam upoznala i Tonku (Antoniju Skender), koja mi je prvo bila suradnica, a danas mi je najbolja prijateljica. Želimo senzibilizirati javnost, ukloniti stigmu s djece koja nemaju uobičajene životne putove te urediti sustav kako bi bilo manje djece u domovima, a više u obiteljima – rekla nam je Divjak, koja vjeruje da će u Hrvatskoj doći do zaokreta u sustavu socijalne skrbi.

– Mislim da hoće, zapravo nadam se da hoće. Ako je njihov interes bio zbog medija i javnosti, to je na njihovu savjest jer oko 4200 djece nema odgovarajuću roditeljsku skrb i nema vremena čekati. No, Tonka i ja smo rekle ministru i premijeru da ne mislimo odustati – zaključila je Varaždinka.

Nastavite čitati