DHMZ: Postojeća obrana od tuče je neučinkovita, neisplativa i potencijalno štetna za okoliš
Posljednjih dana čulo se više prozivki na račun Državnog hidrometeorološkog zavoda zbog nedostatka obrane od tuče. Točnije, mnogi "zazivaju" povratak...
OTVORENO
Novi Marof je 2017. godinu dočekao u podne. Lanjska godina je za Grad bila dobra, računi su plaćeni, crta podvučena i moglo se krenuti dalje.
Već u siječnju je u blagajnu Novog Marofa stiglo više od pola milijuna kuna. To je novac koji je Grad ostvario prošlogodišnjim natječajima za projekte obnove Grebengrada – 300 tisuća kuna – i sanaciju potoka Podevčevo za 220 tisuća kuna. Ti su poslovi odavno završeni, a sad se konačno mogu zatvoriti i računi, jer je novac uplaćen. – Ne bi bilo loše da su stigli i lani, ali nećemo sitničariti – kaže gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač.
Od početka rada s fondovima, u Hrvatskoj se računi podnose obrnutim putem. Sve se radi vlastitim novcem ili se dignu krediti, pa se onda kad Europa pošalje novac zatvaraju računi. Ali svi su se na to već naviknuli.
Novac više nije prioritetni problem u Gradu. A još do prije dvije godine je Grad imao višemilijunski dug. Održani su prijevremeni izbori, promijenila se vlast i dvadesetak mjeseci poslije dug je za oko dvije trećine manji.
U cijelom se procesu nije štedjelo na projektima i ulaganjima u gradsku infrastrukturu.
Zadnje takve investicije su bile završetak potoka i sustavni rad na Grebengradu. Obnova utvrde započela je prije nekoliko godina i dosad je uloženo više dva milijuna kuna, u što je uračunata i ova zadnja tranša od 300 tisuća kuna.
Iz Novog Marofa stalno prijavljuju uređenje Grebengrada na natječaje, pa će s istom praksom, prema najavama gradonačelnika, nastaviti i ubuduće.
– Krećemo dalje i nadamo se da će Ministarstvo jednako kao i dosad, uz sugestije Grada i konzervatora, nastaviti s financiranjem obnove – veli Siniša Jenkač.
Na pitanje je li taj novac dovoljan ili se planirali posegnuti za dodatnim financiranjima, gradonačelnik kaže kako novaca nikad nije dovoljno. – Ipak, vjerujem da ćemo, ako nastavimo istom dinamikom, obnova završiti za šest do sedam godina. Nakon toga će se moći krenuti s iskapanjima – najavljuje Siniša Jenkač.
U međuvremenu neslužbena saznajemo da će Ministarstvo kulture za ovu godinu odobriti još 200 tisuća kuna, ali gradonačelnik ne želi komentirati dok informacija ne bude službena.
Gotovo istovremeno s novcem za Grebengrad, u Marof je stigao i novac iz Hrvatskih voda za uređenje potoka Mala Bednja u Podevčevu, koja je završena na jesen.
Sanacija je bila nužna zbog učestalog izlijevanja potoka u zaselku Markovci. Kad je jače kišilo, dio sela je ostao odsječen od glavne ceste. Grad je platio saniranje, a Hrvatske vode su sad uplatile novac. Gradonačelnik Jenkač je po završetku radova bio zadovoljan. – Bilo je i vremena i prilike da se ovaj problem riješi, jer je problematika stara dugi niz godina. Trebalo je samo malo više volje i truda te razgovora i dogovora s Hrvatskim vodama i sve je riješeno – naglasio je Siniša Jenkač.
Nastavlja se i obnova stare gotičke crkve u Remetincu, u kojoj je ove godine održano i najznačajnije godišnje glazbeno događanje u Hrvatskoj – tradicionalni novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra HRT-a. U obnovu crkve je dosad uloženo nekoliko milijuna namjenskih kuna, da bi prije šest godina sve stalo. Ipak, obnova će se nastaviti. – Dokumenti su gotovi i Grad je kandidirao crkvu na natječaj i, prema zasad neslužbenim informacijama, novac je odobren – veli gradonačelnik.
Novac je prvi put dobio i marofski KUD. – Sedam godina se javljaju na natječaje i prvi su put nešto dobili – govori gradonačelnik, koji se osobno potrudio da KUD dobije nešto novca za obnovu nošnji.
Godina je za Marof počela dinamično. Iako manji, ovo su projekti od značaja za Grad u budućnosti.
Ovog mjeseca bi se trebao otvoriti natječaj za Reciklažno dvorište, vrijedno 2,2 milijuna kuna, za koje lani nije bilo raspisanog natječaja. Marof će se javiti i na natječaj za sanaciju odlagališta otpada Čret. Sanacija će stajati oko 14 milijuna kuna, a građane to ne bi stajalo niti lipe. – Potpisan je ugovor o stopostotnom financiranju – kaže Siniša Jenkač.
Proračun Grada za 2017. godinu je 60 milijuna kuna. To će, smatra gradonačelnik, biti dovoljno za predviđene projekte. Velike su šanse da ove godine bude i kompletno otplaćen dug, što bi Grad dovelo u još bolju poziciju.
Novi Marof više od dva desetljeća organizira komemoraciju za poginule europske promatrače u Podrutama. Osim njih, nitko dosad nije platio nijednu lipu ni za spomenik niti za troškove komemoracije. Prostor se mora obnoviti, a Grad je samo ove godine platio 20-ak tisuća kuna za organizaciju događanja. Netko je ukrao i mesingane četverojezične spomen-ploče, pa je Grad platio nove. Nakon što je Siniša Jenkač javno svima uputio kritiku, iz Ministarstva vanjskih poslova su ga pozvali na razgovor. – Održan je sastanak s ljudima iz Ministarstva, veleposlanikom Francuske i zamjenikom talijanskog veleposlanika, a bili su tu i hrvatski predstavnik Europske komisije, Fonda za regionalni razvoj i ljudi iz Ministarstva obrane. Na sastanku je predložio uređenje već oronulog Zida plača, prilazne ceste i drugih sadržaja Memorijalnog centra. To bi stajalo više od milijun kuna, koje bi, prema mišljenju gradonačelnika, trebali podijeliti svi uključeni. Predloženo je i otvaranje fonda za troškove godišnje komemoracije. – Ideja je da to preuzme Muzej hrvatske vojske, pa sve skupa treba vidjeti. U svakom slučaju mi je drago da se to pomaklo s mrtve točke – zaključuje gradonačelnik. Ako sve bude kako zamišlja gradonačelnik, Podrute će za nekoliko godina dobiti Memorijalni centar za poginule promatrače.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
U Čakovcu je u srijedu, 20. rujna 2023.godine, održano predstavljanje Nezavisne platforme Sjever (NPS), te je Skupštini Međimurske županije upućena inicijativa kojom se od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da se izvan snage stave članci Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti vezanoj za preuzimanje osnivačkih prava države nad općim i županijskim bolnicama.
Međimurski župan i predsjednik NPS-a Matija Posavec istaknuo kako je ideja osnivanja platforme promocija vrijednosti, rezultata i doprinosa sjevera Hrvatske, te kako bi skrenuli pažnju centralne vlasti kakvu posljednjih 30 godina uživaju neki drugi dijelovi zemlje.
– Ako pogledamo nekoliko važnih ekonomskih pokazatelja poput razine industrijske proizvodnje, omjer uvoza i izvoza roba, razine produktivnosti, razine zaposlenosti, to znači da u takvim okolnostima je posljedično i veći udio poreznih prihoda ostvarenih na Hrvatskom sjeveru odlazio u središnju državnu blagajnu nego što se vraćao u ovo područje u kojemu je ta vrijednost i stvorena. Tako je taj visokocentralizirani sustav ujedno i duboko nepravedan prema Hrvatskom sjeveru, odnosno prema svim onim sredinama u kojima se stvara veći udio društvenog bogatstva, koje se onda redistribuira političkom voljom centralne vlasti. Svi naši dosadašnji rezultati od obnove brojnih škola, gospodarski rezultati, turističke nagrade, prepoznavanje od strane domaćih i međunarodnih institucija nisu cilj već sredstvo da budemo još bolji, još kreativniji i da visoko podignuta ljestvica očekivanja bude svake godine i realizirana – ističe Posavec dodajući kako svaki rezultat u životu i politici, svaka donesena odluka, ali i svaka pogreška je jedno veliko iskustvo koje daje snagu, sigurnost i motivaciju za daljnji rad, osobito u vremenu i okolnostima u kojima se nalazimo, a koja nisu laka.
Članovi predsjedništva Nezavisne platforme sjever su gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, načelnik općine Veliko Trgovišće Robert Greblički, načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa.
Okupljanju u Čakovcu nazočili su i brojni načelnici i predstavnici općinskih i gradskih vijeća iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko zagorske županije, među njima i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.
Svi oni jednoglasno su podržali inicijativu Nezavisne platforme Sjever o upućivanju na prvu iduću sjednicu Skupštine Međimurske županije prijedloga o traženju ocjene ustavnosti novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi relevantne institucije ove države dale svoj sud zbog namjere preuzimanja osnivačkih prava općih i županijskih bolnica, a da druga strana nema pravo odlučivanja o tome.
Prijedlog o tome iznio je potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa.
-Ono što smatram od prvog dana, a to i komuniciram medijski i javno, jest da najave preuzimanja osnivačkih prava općih i županijskih bolnica, je odluka koja neće ni na koji način učiniti pozitivne promjene u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Reforma zdravstva se ne radi preuzimanjem osnivačkih prava bolnica jer nas je iskustvo naučilo da svakom centralizacijom sustava, pa i u zdravstvu, se dovodi u pitanje pristup dostupnosti zdravstvene zaštite na lokanoj razini, kao i mogućnost lakše prilagodbe potrebama lokalnog pacijenta. Prijenosom osnivačkih prava se neće riješiti ni problem dugova u hrvatskom zdravstvu – ističe Baksa, dodajući kako državu treba decentralizirati, poštivati načelo supsidijarnosti, uvažavati specifičnosti i potrebe građana svake hrvatske regije.
Podaci FINA-e pokazuju da su top 10 gradova po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2022. godini: Zagreb, Zadar, Rijeka, Poreč, Velika Gorica, Osijek, Dubrovnik, Karlovac, Varaždin i Vukovar.
Znači da je Zagreb prvi na ljestvici, a ukupna ostvarena neto dobit poduzetnika u Zabrebu lani je iznosila 18,2 milijarde kuna. Varaždin je zauzeo deveto mjesto, a 2022. poduzetnici s varaždinskog područja imali su neto dobit od 768 milijuna kuna.
Na području Grada Varaždina djeluje 2304 poduzetnika koji su imali 21.641 zaposlenih.
Dobrim rezultatima na razini Zagreba najviše je doprinijela INA d.d., na razini Zadra TANKERSKA PLOVIDBA d.d., na razini Rijeke PLODINE d.d., na razini Poreča VALAMAR RIVIERA d.d., na razini Velike Gorice LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., na razini Osijeka ŽITO d.o.o., na razini Dubrovnika GRUPA JADRANSKI LUKSUZNI HOTELI d.o.o., na razini Karlovca HS PRODUKT d.o.o., na razini Varaždina SOLVIS d.o.o. i na razini Vukovara PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o.