25. izložba mladih vina
Jubilarnu, 25. izložbu mladih vina Ludbreg 2017. u hotelu Crnković u petak je došlo pogledati čak tristotinjak ljudi.
Kao i svih ranijih godina na kušanje je ponuđen veliki broj vina iz ludbreških i susjednih vinogorja. Za ocijenjivanje je prijavljeno 478 uzoraka – 472 vina, jedno aromatizirano vino, tri voćna vina i dvije rakije.
Najzastupljenija su bila bijela vina, među kojima je najviše bilo vina proizvedenih od mješavine bijelih sorrti graševine i rajnskog rizliga, pinota bijelog, chardonnaya, sauvignona, muškata i traminca.
Stručna komisija je šampionom među bijellim vinima proglasila chardonnay Zvonka Kirića iz Sigeteca Ludbreškog. Pobjednik među crnim vinima je vino Bože Glavića iz Nadina proizvedeno od mješavine sorti.
Zlatno odličje je dobilo 76 uzoraka, 280 vina je srebrno, a brončano je 81 vino. Pročelnik županijskog ureda za poljoprivredu Dragutin Vincek smatra da čestitke zaslužuju svi jer se hrabro bore u ovim teškim vremenima za hrvatsku poljoprivredu pa tako i vinarstvo.
Ova izložba, koju organizira Udruga vinogradara Trsek Ludbreg je jedinstvena po trajanju. Rijetko se koja izložba vina može pohvaliti sa četvrt stoljeća kontinuiteta pa gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić kaže da su i vinogradari postali dijelom ludbreškog identiteta.
Izložba je predstavljen kao ludbreški “peti element”, jer je prema legendi i Ludberga, zaštitnica Grada, bila vinogradarka. Vinogradari su zaslužni i za otvaranje Ludbreške vinske ceste 2010. godine. Osim što je time ostvarena dugogodišnja želja vinogradara, stvoren je i novi turistički proizvod.
Vinogradi sad željno očekuju najavu ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića o izjednačavanju strogih uvjeta ispitivanja kvalitete za domaća i strana vina. Jer aktualnom praksom nekvalitetna uvozna vina dolaze na hrvatsko tržište s puno jeftinijom cijenom, kojoj domaći vinogradari ne mogu parirati.
Pred velikim auditorijem ljubitelja vina predstavljena je ii monografija izložbe Stjepana Kovačeka na preko 250 stranica. Autor kaže da je mislio hoće li uspjeti popuniti predviđenih 150 stranica. – Ali kad sam počeo pisati morao sam se suzdržavati da ne bude i dvostruko više stranica nego što je na kraju objavljeno – rekao je Stjepan Kovaček.
Vinogradari iz Trseka su se pobrinuli da njihovim gostima ništa ne fali. Tako su nakon fine večere svi zajedno na veliko ekranu pogledali polufinalnu utakmicu hrvatskih rukometnih reprezentativaca na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj.
Izvor: Foto: Andreja Krobot
– Ma ovo nikad nisam doživio. Vele mi svi da se takav ulov događa jednom u 50 godina – ističe Josip Horvat iz Orehovice koji je sredinom rujna na Dravi uhvatio neobičnu zlatnu ribu tešku oko kilograma i dugačku oko 40 centimetara.
Riba je, naravno, vraćena u Dravu, a povele su se rasprave na društvenim mrežama o kakvoj se vrsti radi.
– Sad su tu razne teorije. No, po mojem iskustvo ovo bi bilo nešto između šarana i babuške, najsličnija mi je karasu – dodao je Josip koji je godina član Ribolovnog društva Šaran iz Palinovca.
U ribolov ide otkad zna za sebe, a tome ga je podučio njegov otac.
– To mi je vjerojatno u krvi. Još kao 6-godišnjak sam počeo ići na ribičju. Danas na ribičju idem sa svojim 18-godišnjim sinom Zoranom. Njega sam isto zarazio ribolovom. Nije važno je li to sat ili pet sati, no gotovo svaki dan kad nam vrijeme dozvoli mi smo u ribolovu – objašnjava 41-godišnjak.
On i njegov sin najviše vremena vole provoditi na rijeci.
– Priroda me opušta pa zato najviše ribe lovimo na Dravi. Ne volim baš ribnjake – dodaje 41-godišnjak koji radi u jednoj bravarskoj tvrtki u Murskom Središću.
Što se tiče najvećih ulova, Josip se može pohvaliti ulovima šarana i somova teških oko 8, 9 kilograma, a baš nedavno njegov sin Zoran ulovio je soma od 7,5 kilograma.
– Ne opterećujemo se previše ulovom. Uživamo u prirodi i družimo se – zaključio je 41-godišnjak iz Orehovice.
Već tradicionalno, u tjednu od 1. do 7. listopada svake godine u Republici Hrvatskoj se obilježava Nacionalni tjedan dojenja.
Kao i svake godine cilj ovog obilježavanja je raditi na podizanju svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu. Svjesni važnosti dojenja za zdrav rast i razvoj djeteta kao i za zdravlje majke, ove godine nam je želja poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“.
U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružiti su snage i zajednički će organizirati brojna događanja.
Podaci HZJZ-a o prehrani dojenčadi i male djece iz hrvatskih rodilišta
Dojenje se u Hrvatskoj već niz godina promiče kroz veći broj javnozdravstvenih programa i kampanja. Tako je i unutar Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. dojenje izdvojeno kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta, a nekoliko Nacionalnih programa za zaštitu i promicanja dojenja sadrže konkretne aktivnosti za povećanje stopa dojenja u Republici Hrvatskoj.
Prema preporukama za dojenje Svjetske zdravstvene organizacije, u svrhu učinkovite uspostave dojenja, ali i prevencije novorođenačkog morbiditeta i mortaliteta, dojenje je potrebno započeti što je ranije moguće, najbolje unutar prvog sata nakon poroda, osigurati rani „koža na kožu“ kontakt majke i novorođenčeta te smjestiti novorođenče s majkom. Isključivo dojenje preporučuje se u prvih 6 mjeseci djetetova života, nakon čega slijedi nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do 2. godine djetetova života i nakon toga, dok god to majka i dijete žele.
Sukladno ovim preporukama, Svjetska zdravstvena organizacija i Dječji fond Ujedinjenih naroda postavili su dva temeljna pokazatelja prehrane dojenčadi i male djece u rodilištima: dojenje unutar jednog sata od rođenja i udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima.
Situaciju ovih pokazatelja u Republici Hrvatskoj najbolje opisuju podaci iz baze podataka prijava poroda iz zdravstvenih ustanova koja sadrži izvješća o svim porodima u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj.
Prema podacima za djecu rođenu u godinama 2017.-2021., iako je udio novorođenčadi dojene u rodilištu značajno varirao, u posljednjih pet godina zabilježen je ukupni pad isključivo dojene djece; udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima u 2017. godini bio je 78% dok je u 2017. godini pao na 67%, objavio je HZJZ.
U skladu s tim, udio novorođenčadi koja su i dojena i hranjena adaptiranim mlijekom porastao je s 21% u 2017. godini na 30% u 2021. Drugi pokazatelj, dojenje unutar jednog sata po rođenju pokazuje pozitivan trend, odnosno da se među dojenom novorođenčadi, udio one dojene unutar jednog sata od poroda povećao se sa 70% u 2017. na 85% u 2021. godini.
– Ovi podaci ukazuju nam da unatoč brojnim naporima u promicanju i pružanju podrške dojenju, učestalost isključivog dojenja u hrvatskim rodilištima nije zadovoljavajuća. Pad udjela isključivo dojene novorođenčadi zabrinjavajuć je i hitno poziva na povećanje ulaganja i truda u promicanje pozitivnih aspekata dojenja za zdravlje, edukaciju te pružanje adekvatnije podrške majkama i zdravstvenim djelatnicima – objašnjavaju stručnjaci HZJZ-a.
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
