DONOSIMO
Načelnik Trnovca Bartolovečkog Zvonko Šamec za svečanu sjednicu povodom Dana Općine pripremio je natuknice za govor na tri stranice velikim slovima pisanog teksta.
Da je pisano uobičajenom veličinom fonta, stalo bi sve na jednu stranicu. Zvonko Šamec, naime, ima običaj ne zamarati goste rođendanskih sjednica dugačkim govorima. On smatra da je važno odraditi, a ne hvaliti se napravljenim. A istina je da bi se imao čime hvaliti.
Ova godina nije iznimka od prethodne tri u njegovu mandatu. U zadnje četiri godine je u Općinu uloženo više od 50 milijuna kuna. U Općini više nema neuređene ceste, došla je kanalizacija, standard je skočio. Trnovec je dobio Zonu za relaksaciju uz potok Zbel, a svako od šest trnovečkih naselja uskoro dobiva novi, prepoznatljivi trg. Za to će se u sljedeće četiri godine potrošiti milijun kuna. Načelnik je uvijek govorio da je za sve u životu, pa i za vođenje općine i dobivanje europskog novca, najvažnija upornost. – Mora se biti uporan, projekata je puno, novaca malo. Ne mogu nabrojati koliko sam puta u četiri godine bio u kojem ministarstvu i javnim poduzećima kako bih ishodio potreban novac. To nam je Zvonko Šamec rekao nedavno. Međutim, općinskim je čestitarima i to prešutio. Samo je rekao da je obećano i ispunjeno. – Još 2014. godine smo obećali rad, projekte i napredak. U tom smo smjeru i vodili Općinu. Razina povučenih sredstava je puno veća i od najoptimističnijih ulaganja – rekao je načelnik Šamec. I dodao: – Općinu ne čini infrastruktura, već njezini žitelji. Zato puno ulažemo u predškolu, škole i stipendije. To je zapravo ulaganje u budućnost, jer bez djece nema budućnosti. Ima i onih koji prigovaraju da previše trošimo na te stvari. Spojiti riječ “trošak” i “obrazovanje” u istoj rečenici za mene je nemoguće. To su najvažnija ulaganja – ističe načelnik. Zvonko Šamec smatra da se proračunskim novcem prvo trebaju namiriti baš te potrebe – mještana, djece i obrazovanja. – Za sve ostalo novac možemo namaknuti korištenjem sredstava fondova i Europske unije – veli.
A planova ima dosta. – Primjerice, imamo 14 ulica u naselju Trnovec koje će se završetkom kanalizacije morati obnoviti. Izrada dokumentacije za renoviranje je već u tijeku. Znam da su ljudi nezadovoljni sadašnjim stanjem tih ulica, ali prije završetka svih priključaka ulice se ne mogu dovesti u željeno stanje – govori Zvonko Šamec.
To nije sve, prije uređivanja ima još posla: – Ulice su stare više od pola stoljeća i neke stvari nisu imovinsko-pravno riješene. Obnove nema bez građevinske dozvole, a do tog trenutka nas čeka veliki posao. Rješenja ćemo u svakom slučaju pronaći – govori Zvonko Šamec.
Kanalizacija je došla: uskoro se obnavljaju razrovane ulice
U Općini se stvari, veli načelnik, ravnomjerno odrađuju u svim naseljima. – Često sam govorio da sam načelnik od Zamlake do Trnovca i nema sredine u koju nismo ulagali. Štefanec je prvo naselje u kojem nema niti jednog drvenog stupa za električnu energiju. U Žabniku je kvalitetna niskonaponska mreža, u Bartolovcu je napravljena nova trafostanica i uređen Društveni dom, a od države smo dobili u vlasništvo i stari Matični ured, koji će se uskoro urediti za smještaj udruga s tog područja – govori. Tako je cijela Općina dobila novu, prepoznatljivu vizuru. Svega toga, istaknuo je Zvonko Šamec, ne bi bilo bez dobre suradnje svih u Općini i Općinskog vijeća. Načelnik zahvaljuje i Varaždinskoj županiji, kao i svim javnim tvrtkama koje su prepoznale ulaganje u Trnovec Bartolovečki kao dobar posao. Najveće hvala svakako ide mještanima, rekao je, “kojima prije četiri godine nismo došli vladati, nego služiti”.
– Nakon četiri godine nitko ne može negirati da smo osigurali i realizirali veliki broj projekata koji su značajno povećali standard i kvalitetu života u Općini. Posao još nije završio – najavljuje načelnik godine koje slijede.
Biti načelnik Općine Trnovec Bartolovečki je velika čast i obveza. Ovo je općina vrijednih i marljivih ljudi, koji često rade za mali novac u firmama, a i s tako malo novca uređuju svoje okućnice i daju svoj doprinos ukupnom dojmu o Općini.”
1. Protekle četiri godine je u Trnovec Bartolovečki uloženo velikih 50 milijuna kuna. Najviše je uložio Varkom, 24, 4 milijuna kuna, slijede Hrvatske ceste s 5,7 milijuna, Ministarstvo graditeljstva s 5,4 milijuna, Čistoća s 2,9 milijuna, Ministarstvo gospodarstva i Fond za zaštitu okoliša sa po 2 milijuna i Hrvatske vode s 969 tisuća kuna.
2. Legalizirani svi općinski objekti, ukupno njih 17. Za to su iskorištena sredstva iz proračuna.
Veliki folklorni ansambl “Lado” i ove će godine najljepše razveseliti mještane Općine Trnovec Bartolovečki za rođendansko slavlje. Lado će zadnjeg dana proslave, u nedjelju, 23. travnja, zaokružiti ovu rođendansku priču koja je počela u ponedjeljak.
Izvor:
Foto:
S ciljem unapređenja, ubrzanja i pojednostavljenja procedura, HGK, Ministarstvo rada i HZZ pokreću projekt predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage, objavio je HGK.
Hrvatska je suočena s velikim deficitom radne snage. U tržišnoj utakmici za radnicima, kao mala otvorena ekonomija koja ulazi na tržište desetljećima nakon svojih konkurenata – velikih europskih država, imamo nepovoljniju poziciju za natjecanje i poslodavci ne dobivaju dostatni broj kvalificiranih radnika, istaknuto je na konferenciji “Zapošljavanje stranih radnika putem agencija: potrebe, izazovi, rješenja” koja se održala u organizaciji HGK Komore Zagreb 26. rujna.
Kao destinacija rada, moramo ulagati veliki trud u pozicioniranje na tržištima s kojih radnici dolaze, kazao je u uvodnom dijelu konferencije predsjednik HGK Luka Burilović.
“Budući da nam je uvoz radne snage u ovom obujmu novost, morat ćemo se prilagoditi. Trebamo znati koja su to tržišta koja nam mogu ponuditi radnike sa specifičnim znanjima. Zato je Hrvatska gospodarska komora, s Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, u pokretanju projekta predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage”, kazao je Burilović ističući da je cilj izaći izvan granica i predstaviti se potencijalnim radnicima i kao zemlja koja nudi visoku kvalitetu života izvan radnih sati.
“Ravnoteža poslovnog i privatnog života za današnjeg čovjeka jedan je od najvažnijih čimbenika kod odabira poslodavaca; to možemo i moramo iskoristiti”, poručio je predsjednik HGK.
Do 21. rujna izdano je 129.038 radnih dozvola stranim državljanima. Usporedbe radi, u cijeloj prošloj godini izdano je rekordnih 124.121 dozvola, što je predstavljalo porast od 51,5 posto u odnosu na 2021. ili čak 279 posto u odnosu na 2018. godinu. Uz to što raste broj izdanih dozvola, mijenja se i struktura stranih radnika po državljanstvu – tradicionalni bazeni u regiji ispražnjeni su te se u potrazi za stranim radnicima sve više okrećemo dalekim azijskim zemljama. Od 10 zemalja iz kojih danas najviše dolaze strani radnici, za njih iz šest zemalja izdaju se vize, što usporava vrijeme njihovog dolaska u RH.
Navedena kretanja posljedično su generirala nagli rast agencija za zapošljavanje, kako za posredovanje tako i za privremeno zapošljavanje, kojih je prema evidenciji Ministarstva rada gotovo 600, iznio je podatak predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK Josip Zaher.
“Hrvatsku treba prezentirati kao atraktivnu destinaciju i donijeti novu imigracijsku strategiju s poticajnim mjerama za useljenike kao i integracijsku politiku. Agencije treba osnažiti na tom putu i po potrebi dodatno regulirati njihov rad”, kazao je Zaher.
Kako bi se pojednostavnio uvoz radne snage, postupno se liberaliziraju zakonska rješenja, a u pripremi su i novele čija je svrha daljnje ubrzanje i pojednostavljenje postojećih procedura. Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić naveo je da se predložene izmjene odnose na produženje važenja dozvola za boravak i rad – opće produženje dozvole s jedne na tri godine, a radne dozvole za sezonce sa sadašnjih šest mjeseci na maksimalno devet mjeseci.ž
“Također, izmjene Zakona predviđaju i olakšanu promjenu poslodavca u istom zanimanju nakon godine dana – neće se trebati tražiti nova dozvola već mišljenje HZZ-a koje je dužan dati unutar pet dana. Izmjene se odnose i na priznavanje stručnog iskustva u IT sektoru kao visoke stručne kvalifikacije za potrebe izdavanja plave karte EU, koje bi provodilo Povjerenstvo pri HGK. Izmjene Zakona očekuju se najkasnije u prvom kvartalu 2024.”, najavio je Katić.
Za daljnji razvoj RH gospodarstvu je potrebno omogućiti kvalitetne i odgovarajuće radnike s domaćeg tržišta rada, uz fleksibilan i učinkovit sustav uvoza radne snage u deficitarnim zanimanjima, naglasio je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.
“Neki od ciljeva su sprečavanje zloupotrebe postojećeg modela zapošljavanja stranaca (Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada), omogućavanje učinkovitog izdavanja dozvola za boravak i rad stranih radnika u zanimanjima koja nedostaju na domaćem tržištu rada te uspostavu suradnje s drugim državama i to putem ugovora o socijalnom osiguranju te putem sporazuma i protokola, kako bi se pojednostavila mobilnost radne snage”, rekao je Vidiš.
Zakonodavstvo treba prilagoditi rastućim potrebama za stranim radnicima, a Hrvatsku učiniti atraktivnom destinacijom za useljenike, zaključeno je na konferenciji održanoj u HGK.
Između ostalog, to podrazumijeva donošenje nove imigracijske strategije s poticajnim mjerama za strane radnike, integracijsku politiku te dugoročno osmišljen pristup useljeničkoj politici i konsenzus svih relevantnih političkih, gospodarskih i socijalnih aktera u Hrvatskoj.
S velikom strepnjom iščekivala se odluka Uefe o ustaškoj zastavi koja je osvanula na utakmici s Latvijom na Rujevici u rujnu. Srećom, Hrvatska je dobro prošla.
– Danas smo dobili kaznu, a ono što je bitno je da će stadion u Osijeku biti skroz otvoren, bit će gledatelja na stadionu. Kazna je 10 tisuća eura, dvije godine kušnje i s tisuću gledatelja manje na sljedećoj utakmici. Još jednom smo sretni i zahvalni, smatramo da je ovo velika pobjeda HNS-a, naših građana i navijača. Vidimo da je Uefa prepoznala sve ono što se napravilo s naše strane da bismo prezentirali pravu stvar, da se HNS bori protiv svih vrsta diskriminacije – rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić.
Podsjećamo, na utakmici Hrvatska – Latvija dvije su osobe u nekoliko navrata istaknule zakonom zabranjenu ustašku zastavu, zbog čega je Uefa pokrenula disciplinski postupak protiv Hrvatskog nogometnog saveza.
Naime, ustašku zastavu unio je trojac s područja općine Trnovec Bartolovečki.
Općinski sud u Rijeci izrekao je prvookrivljenom D.C. (23) novčanu kaznu u iznosu od 1300 eura, a drugookrivljenom D.S. (33) kaznu zatvora u trajanju od 20 dana. Također, obojici je određena i zaštitna mjera zabrane prisustvovanja na svim sportskim natjecanjima u kojima sudjeluje hrvatska nogometna reprezentacija na području RH s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od dvije godine, kao i na odlaske u inozemstvo na utakmice hrvatske reprezentacije uz obvezu predavanja putne isprave i javljanja u policijsku postaju, također u trajanju od dvije godine.
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
