Povežite se s nama

Međimurje

Samo savršen spoj tradicije i moderne tehnologije stvara vina vrhunske kvalitete

Objavljeno:

- dana

VINOGRADARSTVO NA SJEVERU

Već prve procjene berbi u vinogradima diljem susjednog Međimurja potvrđuju da je iza vinogradara teška, ali uspješna godina.

Unatoč brojnim vremenskim ekstremima, ranome mrazu, ljetnoj suši i tuči, kvaliteta grožđa je na zadovoljavajućoj razini, što je garancija i vrhunskom vinu.

Muškat ottonel

94 hektara vinograda trenutno ima Agromeđimurje, na kojima se uzgajaju gotovo sve sorte karakteristične za ovo podneblje

– Ova je godina što se tiče elementarnih nepogoda bila katastrofalna. Mraz nas je pogodio na početku sezone, baš kao i prošle godine. Poučeni prošlogodišnjim iskustvom, ove smo godine u vinogradima na Železnoj Gori na svakih 15 metara postavili logorske vatre. U noći kada je pao mraz upalili smo vatre i spasili velik dio nasada. Nakon mraza nastupilo je sušno razdoblje, a potom nas je u nekoliko navrata pogodila i tuča. No, unatoč ovim problemima na koje nismo mogli utjecati, dobili smo grožđe iznimne kvalitete. Zbog kiša koje su zaredale posljednjih dana došlo je do pada kiselina i rasta šećera, pa se poklopilo da istovremeno beremo nekoliko sorti – rekao nam je na početku razgovora Alen Zadravec, upravitelj Poslovne jedinice Vinograda Podruma Štrigova, koja posluje u sastavu Agromeđimurja.

U njihovu se vlasništvu ovog trenutka obrađuje oko 94 hektara vinograda, a ta će brojka uskoro narasti na više od 140 hektara kada se u funkciju stave površine koje se trenutno pripremaju za nove nasade. Od sortimenta je zastupljeno apsolutno sve, od sauvignona i chardonnaya, preko rajnskog rizlinga i graševine do traminca i muškata. A upravo po jednoj sorti muškata Podrumi Štrigova posebno su poznati.

– Riječ je o sorti muškat ottonel, koju smo izolirali kao najtraženiju, a mi je posebnom metodom prerade pretvaramo u vino koje nije ni šampanjac ni pjenušac, nego je riječ o biser vinu, što se pokazalo kao dobar poslovni potez, jer je vrlo traženo. S tim smo postupkom započeli prije dvije godine – dodaje Zadravec.

Stop herbicidima

Njegovim dovođenjem na čelo štrigovskih Podruma prije tri godine započeo je i novi način promišljanja i rada u vinogradima. Uvedene su nove tehnologije rada i proizvodnje, koje su počeli pratiti i ostali međimurski vinari.

– Gotovo polovicu naših vinograda prestali smo tretirati herbicidima, što je postao trend u Europi, a uskoro bi moglo postati i pravilo na području Europske unije. Kupci našeg grožđa i vina su to prepoznali. Naime, prošle godine, kada je mraz učinio veliku štetu vinogradarima u Sloveniji i Austriji, ali i u Francuskoj, velik broj njih upravo je kod nas kupio grožđe za svoje podrume. Zadovoljni kvalitetom, ti isti kupci su nam se ove godine vratili. Puno toga novog smo uveli u međimursko vinogradarstvo.

Jedna od stvari koje radimo je jačanje vinove loze aminokiselinama. Rješenje za neke probleme nije isključivo u prskanju pesticidima i herbicidima, već treba raditi na jačanju biljke, kako bi se ona sama oduprijela određenim bolestima i štetnicima. Odnosno, ako je biljka već zahvaćena, da se što brže i kvalitetnije regenerira. Znamo kako pripremiti biljku da što spremnija dočeka fazu formiranja ploda i zriobe – otkriva upravitelj Zadravec.

PREVENCIJA – Pitajte nas o fitoplazmi
Problem bolesti fitoplazme već nekoliko godina pogađa vinogradare. Unatoč širokom zamahu koju je bolest uzela, međimurski kraj ipak je ostao pošteđen težih posljedica.
– Već smo 2015. godine intenzivno počeli s praćenjem ne samo fitoplazme već i ostalih patogenih gljiva. Zahvaljujući tome možemo se pohvaliti da su Podrumi Štrigova čisti  od fitoplazme. No, moram istaknuti da su ljudi narušili prirodnu ravnotežu. Nekontroliranim korištenjem insekticida uništavaju se životinje koje su prirodni neprijatelji američkom cvrčku, prijenosniku fitoplazme. Zato je jako važno znati u kojim se terminima mogu koristiti pojedini insekticidi. U suradnji s Udrugom “Hortus” dogovoreno je da se svi agronomi stave na raspolaganje malim vinogradarima kako bismo zajedno spriječili pojavu i širenje bolesti. Sve počiva na kvalitetnoj prevenciji – objašnjava Zadravec.

Ono što zaslužuje posebnu pohvalu je činjenica da su nove trendove prihvatili i mali vinogradari i vinari, svjesni kako je to jedini način opstanka na sve većem i konkurentnijem tržištu.

Suradnja

– Rezultat toga su vrhunska vina koja dolaze iz Međimurja. Vinari se prilagođavaju, mijenjaju pristup vinogradu i podrumu. Agromeđimurje kvalitetno surađuje s Udrugom “Hortus”. Razmjenjujemo znanja i iskustva, a sve kako bismo međimursko vinogorje učinili prepoznatljivim po kvaliteti.
Upravo zahvaljujući činjenici da su međimurski vinari usvojili nove tehnike i tehnologije proizvodnje, kvalitetom svojih vina dostigli su, ali i prestigli neka druga hrvatska vinogorja koja su do sada držala primat.

70 tona grožđa očekuju ove godine u Agromeđimurju, od čega će polovicu prodati, a polovicu zadržati za vlastitu proizvodnju vrhunskih vina

– Međimurska su vina vrhunska, apsolutno u samom vrhu hrvatskih i europskih vina. Spoznajom da vinogradarstvo više nije samo fizički posao u vinogradu i podrumu već i znanstvena disciplina koja podrazumijeva neprestano usvajanje novih znanja, Međimurci su napravili ovakav iskorak. Dobra je stvar to što se međimurski vinari ne mire s postojećim stanjem. Unatoč sjajnim vinima, nagradama i priznanjima, vinari teže još boljim rješenjima.

Prostor Međimurske županije predstavlja savršen spoj tradicije i modernih tehnologija. Stari podrumi, stare bačve koje se ne odbacuju, već se pušta da vino zrije u njima, što mu daje posebno notu, nakon čega se prebacuje u moderne spremnike s riješenim sustavima hlađenja. Svi procesi se odvijaju u kontroliranim uvjetima. Taj vrhunski spoj daje jednaka takva vina – vrhunska – zaključuje upravitelj Zadravec.

Izvor:
Foto: Andreja Krobot

Međimurje

Na preloškoj Marini školarci učili o vrstama ptica i opazili devet zimovalica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U subotu, 1. listopada, u Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina Prelog održana je četvrta radionica posvećena lokalnoj flori i fauni.

Radionicu je vodio Luka Hercigonja, fotograf prirode i član Udruge BIOM, a sudjelovalo je dvadesetak učenika osnovnoškolske i srednjoškolske dobi.

U teorijskom dijelu radionice učenicima je pružen kratki uvod u ptice, upoznati su s jezerom kao staništem, predstavljeni su im načini na koje se ptice mogu proučavati (promatranje, zimsko brojanje, prstenovanje, fotografiranje…) te su im uz pomoć videoprezentacije predstavljene najčešće vrste ptica zimovalica koje zimuju na našem području ili ga prelijeću u vrijeme migracija.

Teorijski dio završen je kvizom u kojem su učenici primijenili naučeno znanje o pticama, a zbog mnogih duhovitih odgovora kviz se pokazao najdinamičnijih dijelom radionice.

Vožnja čamcem i promatranje

Nakon ručka i kratkog odmora uslijedio je praktični dio radionice koji se sastojao od vožnje čamcem po jezeru i između sprudova te promatranja ptica dalekozorom.

Izrazito visoki vodostaj omogućio je plovidbu i skrovitijim rukavcima kojima se inače ne bi moglo proći.

Pod vodstvom Luke Hercigonje učenici su opazili 19 vrsta ptica, od kojih devet zimovalica – crvenokljuni labud, divlja patka, mali gnjurac, liska, mali vranac, veliki vranac, siva čaplja, velika bijela čaplja i vodomar.

Od ostale flore i faune učenici su primijetili izrazito bujne trščake i obalnu vegetaciju, nastambu dabra, a na djelu su uhvatili i bodljastu tikvicu, izrazito agresivnu i invazivnu vrstu biljke penjačice koja svojim puzanjem polako obrasta i guši ostatak flore, često i čitava stabla, čime predstavlja značajnu prijetnju zavičajnoj vegetaciji.

Događaj su organizirali Grad Prelog i Marina Prelog d.o.o. u sklopu projekta akronima „Aqua Adventures“ koji sufinancira Europska unija iz programa INTERREG V-A Program suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.-2020.

Preostala je još jedna radionica koja će biti posvećena flori i fauni dravskih sprudova, a vodit će ju Mišo Rašan, iskusni nastavnik biologije i kemije iz Srednje škole Prelog.

Nastavite čitati

Međimurje

Predstavnici WWF-a iz Europe, Australije i Amerike posjetili rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF iz Europe, Australije i Sjedinjenih Američkih Država posjetili su Europsku Amazonu. Upoznati s pričom o petodržavnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav, jedne od inicijativa WWF-a koju je prije godinu dana prepoznao i UNESCO, direktori komunikacija iz 22 ureda WWF-a prošetali su uz ušće Mure u Dravu.

Tom su prilikom saznali brojne priče o utjecaju tih rijeka na ljude koji u njihovoj blizini žive, kao i o pticama koje se ovdje gnijezde te drugim životinjama koje ovise o tim rijekama ovise, ali i o invazivnim vrstama te drugim prijetnjama za ovo jedinstveno područje.

Njihov posjet začinjen je i daškom kulture, odnosno posjetom galeriji Josipa Generalića u Hlebinama.

Rezervat biosfere koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, najveće je zaštićeno riječno područje u Europi i međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja.

Organizacija WWF trenutno provodi i foto natjecanje koje je objavljeno na društvenim mrežama WWF Adrije i koje sretnog dobitnika može odvesti na sadržaji produženi vikend u srce Europske Amazone – Park prirode Kopački rit. Za sudjelovanje je potrebno objaviti fotografiju prirode na području rijeka Mure, Drave ili Dunava na svom Instagram ili Facebook profilu, tagirati WWF Adriju i dodatni oznaku projekta #lifelineMDD.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje