Povežite se s nama

Život i društvo

Šareni svijet začinskog i ljekovitog bilja: uzgojite vlastite začine u vrtu, na balkonu ili prozoru

Objavljeno:

- dana

Sve ljepše i toplije vrijeme natjeralo je zaljubljenika u uređenje vrta da se uhvate prvih proljetnih radova. Priprema i gnojidba zemlje, uređivanje gredica tek su uvertira u ono što slijedi – sadnju presadnica.

Rajčice, paprike, patlidžani, krastavci… gotovo su nezaobilazno povrće u svakom vrtu. Vrtlari rekreativci vole isprobavati i s raznim vrstama egzotičnog povrća, ne toliko udomaćenog u našim vrtovima. No, u posljednje vrijeme sve je popularniji i kućni uzgoj začinskog bilja.

Mnogi su spoznali sve pozitivne karakteristike začinskog bilja, koje nije korisno samo u kuhinji već ima i brojna ljekovita svojstva. Začinsko bilje može se uzgajati i u teglicama na balkonu ili u zatvorenom prostoru. Mogućnosti su nebrojene.

Tko je tko u svijetu začinskog bilja?

Bosiljak (običan, sitnolisni i crveni) – Najbolje uspijeva na osunčanom i od vjetra zaštićenom mjestu. Dovoljna je obična vrtna zemlja te ne traži previše vlage, osobito kada se uzgaja u teglicama. U pučkoj medicini koristi se za smirenje, poboljšavanje probave i kao sredstvo za izlučivanje mokraće. U kulinarstvu se koriste svježi listovi, dok kod sušenih treba biti oprezan jer bosiljak postaje intenzivnog, gotovo paprenog okusa.

Kadulja (zelena, ljubičasta, žuta i trobojna) – Traži mjesto s puno sunca i topline, a osjetljiva je na mraz i previše vlage. Ima brojna ljekovita svojstva. Dobar je borac protiv virusa, bakterija i gljivica. U pripremi jela treba biti posebno oprezan zbog intenzivne arome.

Kopar – Ne preporučuje se uzgoj u zatvorenom prostoru, jer voli puno prostora na sunčanom mjestu. Pospješuju apetit, olakšava probavu i umiruje živce te jača imunitet i djeluje protiv infekcija. U kuhinji se koristi kao dodatak salatama, umacima, jelima od ribe i kiselim marinadama. Neizostavni je dodatak prilikom kiseljenja krastavaca za zimnicu.

Mažuran (zeleni i šareni) – Držite ga na osunčanom mjestu. Slatkastog je mirisa i gorko-slatkog okusa. Najčešće se koristi svjež. Zbog intenzivne arome u pripremi jela stavlja se na kraju kuhanja, jer duljim termičkim obradama gubi aromu. Koristi se kod problema s grčevima, upale grla… Priprema se i čaj od mažurana koji blagotvorno djeluje na posljedice prehlade i bronhitisa.

Melisa ili matičnjak – Lako se uzgaja jer uspijeva u svim vrstama zemlje i dobro podnosi niže temperature. Blagonaklono djeluje na živčani sustav te se koristi za smirenje, nesanicu i otklanjanje stresa. Ulje matičnjaka je na iznimnoj cijeni, a koristi se kod masaža i liječenje herpesa.

Menta – Voli humusno i vlažno tlo. U prehrani ima široku upotrebu jer se kao začin dodaje juhama, salatama, jelima od povrća, slatkim specijalitetima i osvježavajućim pićima. U narodnoj medicini koristi se za održavanje zdravlja usta i usne šupljine, smiruje probavni sustav, jača imunitet te ublažuje posljedice alergija i astme.

Origano (obični, papreni) – Koristi se svjež ili sušen. Zbog intenzivne arome i mirisa koristi se u kulinarstvu u začinjavanju jela, u kozmetici za njegu tijela te u domaćinstvu u borbi protiv moljaca. Ima niz antibakterijskih svojstava. Potiče probavu i rad jetre i žuči te se uspješno primjenjuje kod akutne i kronične upale sinusa, viroze, gripe i prehlade, ali i kronične glavobolje.

Ruta – Voli sunce ili polusjenu. Uspijeva u rahloj i lakoj zemlji s ne previše vlage. U kulinarstvu se koriste osušeni listovi, ali u vrlo malim količinama zbog iznimno jake arome. U narodnoj medicini preporučuje se za snižavanje krvnog tlaka, jačanje žila i smirenje.

Ružmarin – Baš kao i kadulja, traži puno sunca i topline te se na kontinentu mora sklanjati od mraza i hladnoće. Pridržavate li se ovih pravila, bez obzira na to što je riječ o tipičnoj mediteranskoj biljci, uspijevat će i na kontinentu. Potiče cirkulaciju, liječi glavobolju i poboljšava pamćenje. Koristi se u aromatiziranju ulja i octa te kod pripreme ribljih specijaliteta.

Timijan (obični, šareni i limunski) – Voli puno svijetla i topline. Poznat je kao prirodni lijek protiv anemije, groznice, probavnih smetnji, ali i – mamurluka. U gastronomiji ima iznimno široku primjenu. Dodaje se marinadama, umacima, ribljim specijalitetima i jelima s roštilja.

Vlasac – Lagano se uzgaja, a voli puno vlage. Sadrži eterična ulja koja snižavaju krvni tlak i potiču apetit. U narodnoj medicini koristi se za čišćenje krvi i organizma. Dobar je izvor vitamina C. Kod pripreme jela dodaje se na kraju jer termičkom obradom brzo gubi aromu.

Život i društvo

FOTO Na Izložbi bučinih ulja Alpe – Adria dodijeljeno 13 zlatnih medalja, šampion je Mladen Cesarec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vrhunska bučina ulja iz čak pet država natjecala su se na 4. Međunarodnoj izložbi bučinih ulja Alpe – Adria i 11. Izložbi bučinih ulja Hrvatske koja je održana danas u Županijskoj palači u Varaždinu.

Dodijeljeno je 145 medalja, od kojih je 13 zlatnih, 110 srebrnih i 23 brončane, a šampionom je proglašeno bučino ulje Mladena Cesarca iz Krapinsko-zagorske županije. Priznanje mu je uručila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je ujedno otvorila Izložbu.

– Izložba bučinih ulja je važna jer, osim što se promiče hrvatska tradicija, kultura i povijest, promiče se i stvaranje dodane vrijednosti iz osnovnih resursa. Ovdje svjedočimo brojnim primjerima vrijednih malih i srednjih gospodarstava koja su uspjela stvoriti sasvim nešto novo. Želim posebno pohvaliti sve varaždinske proizvođače i udruženja koja su pomogla u ostvarivanju činjenice da danas u Hrvatskoj imamo 35 proizvoda s oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, koji su zaštićeni na europskoj razini. Od toga se šest odnosi na ovo područje, što je veliko postignuće, jer su takve oznake put za stvaranje dodane vrijednost i većeg dohotka proizvođača. Na ovoj Izložbi svjedočimo velikom napretku bučinog ulja, koje je vrijedno ulje s ljekovitim svojstvima, bogato je mineralima i vitaminima. Zahvaljujem i čestitam svim nagrađenima, osobito nositeljima zlatnih medalja i šampionu – rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Župan Anđelko Stričak je šampionu uručio nagradu od 2.000 eura.

– Na Izložbi su ovaj put sudjelovali proizvođači bučinih ulja iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske i prvi put Češke. Pristiglo je 158 uzoraka, što već dovoljno govori o vrijednosti manifestacije. Izložbe su bitne da pošaljemo poruku da cijenimo trud i marljivost naših poljoprivrednih proizvođača, a samim time šaljemo poruku kvalitete proizvoda od bučinog ulja, koji su doista zdravi i fini. Proizvodnja bučinog ulja na području Varaždinske županije ima tradiciju koja seže 200 godina unatrag. Ponosni smo na naše proizvođače, koji na međunarodnim natjecanjima osvajaju zlatne medalje, tako da možemo reći da je to naše „varaždinsko crno zlato“ – rekao je župan Stričak.

Kvaliteta bučinih ulja pristiglih na ovogodišnju izložbu je visoka, istaknula je ispred Ocjenjivačke komisije Melita Makovec, voditeljica Laboratorija za kemiju hrane i POU Bioinstituta Čakovec.

– U prilog tome najbolje govore činjenice da na osnovu kemijske analize nije bilo diskvalifikacija, a prosječni broj bodova postignut na osnovu kemijske analize iznosi visokih 13,3 od mogućih 15 bodova. Senzorskim ocjenjivanjem postignut je prosječan broj bodova od 16,9 od mogućih 20 bodova. Ovako visoki bodovi rezultirali su brojnim odličjima. Od ukupno 13 zlatnih odličja, pet je dodijeljeno u kategoriji hladno prešanih ulja te osam u kategoriji djevičanskih bučinih ulja – navela je Melita Makovec.

Šampion nije krio ponos i sreću. – Ovo je priznanje za sve što radimo. S proizvodnjom bučinog ulja sam se počeo baviti 2014. godine kao hobijem, a nagrada me potaknula da taj hobi preraste u stalni posao – rekao je šampion Mladen Cesarec.

Titula šampiona je za svega 0,5 bodova izmaknula Andreji Petrović iz Varaždinske županije. – Zlato osvajamo unatrag nekoliko godina, na što smo ponosni, a veseli nas svaka nagrada i potiče na daljnji rad – istaknula je.


Na Izložbi su prisustvovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, saborska zastupnica Nadica Dreven Budinski, predsjednik Županijske skupštine Varaždinske županije Josip Križanić, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković i  pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Krapinsko-zagorske županije Sanja Mihoviličić, kao i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije Dragutin Vincek.


Organizator Izložbe bila je Varaždinska županija sa Savezom Alpe – Adria i hrvatskim županijama: Međimurskom, Krapinsko-zagorskom, Zagrebačkom, Karlovačkom, Vukovarsko-srijemskom, Koprivničko-križevačkom, Osječko-baranjskom i Bjelovarsko-bilogorskom županijom, zatim Poljoprivrednom komorom Austrije – Klagenfurt, Kmetijskom gozdarskom zbornicom Slovenije – Ptuj i Murska Sobota.

Dodajmo da je na štandovima ispred Županijske palače za građane je bila pripremljena bogata ponuda raznovrsnih bučinih ulja i proizvoda od buče, a uz to su članice Udruge žena Trnovečko srce, Udruge za očuvanje tradicijske kulturne baštine Kučana i Zbelave „Hajdina“ i KUD „Lepoglavski pušlek“ iz Lepoglave ponudile tradicionalne i autohtone kolače.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO Obilježen Dan nacionalnih manjina Grada Varaždina i Varaždinske županije, predstavili se i Ukrajinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na središnjem varaždinskom gradskom trgu, a u organizaciji Grada Varaždina i Varaždinske županije obilježen je Dan nacionalnih manjina i to na sam Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj.

U programu obilježavanja Dana nacionalnih manjina sudjelovali su predstavnici albanske, bošnjačke, slovenske i srpske nacionalne manjine, ali i predstavnici Ukrajine. Prije samog središnjeg događanja za predstavnike manjina priređen je prijem u Gradskoj vijećnici gdje su im dobrodošlicu zaželjeli zamjenik varaždinskog gradonačelnika Miroslav Marković i zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec.

Ovaj dan prigoda je da nacionalne manjine Grada Varaždina i Varaždinske županije približe svoje posebnosti široj javnosti, jer kulturna raznolikost ne može se nametnuti nikakvim zakonima – ona se živi i nju se promatra. Različitost je nešto čime se ponosimo i što moramo očuvati, njegovati i uvažavati. Učeći o različitosti, mi zapravo preispitujemo i svoje vrijednosti, prioritete i uvjerenja. Zahvaljujem se pripadnicima nacionalnih manjina što nam predstavljaju dio svoje kulture, običaje i tradiciju, ali i svim građankama i građanima grada Varaždina, kao i stanovnicima Varaždinske županije koji su došli podržati ovu manifestaciju jer samo zajedno možemo i trebamo poslati poruku da unatoč različitostima da smo svi jednaki – napomenula je zamjenica župana Silvija Zagorec.

Okupljenima na varaždinskom Korzu obratio se zamjenik varaždinskog gradonačelnika Miroslav Marković koji je posebno pozdravio predstavnike ukrajinske nacionalne manjine i poželio im srdačnu dobrodošlicu u Varaždin.

– Želja nam je bila da predstavnici ukrajinskog naroda budu dio ove proslave, suživota i svega ostalog što čini Hrvatsku otvorenom, tolerantnom državom, a posebice Varaždin kao središte Varaždinske županije – izjavio je, između ostalog, zamjenik Marković.

Okupljenima se obratila i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Varaždinske županije Ljubica Božić.

Ovo događanje kontinuitet je održavanja manifestacija koje zajednički organiziraju Grad Varaždin i Varaždinska županija s ciljem promicanja raznolikosti, kulture, običaja, tradicije i gastronomije nacionalnih manjina. Stvaranje ozračja uzajamnog razumijevanja, uvažavanja i tolerancije ključan su faktor za postizanje miroljubiva suživota i integracije manjina u hrvatsko društvo jer kulturna raznolikost obogaćuje našu zajednicu, ali također omogućuje mlađim naraštajima pripadnika nacionalnih manjina da ne zaborave svoju kulturu i svoj identitet – istaknula je Božić.

Svake godine obilježavanju Dana nacionalnih manjina pridružuje se i predstavnica slovenske nacionalne manjine, saborska zastupnica Barbara Antolić Vupora.

– Drago mi je da su naši građani i ovoga puta pokazali velik interes i pridružili nam se na obilježavanju Dana nacionalnih manjina. Prijateljstvo koje danas vidimo mi zapravo stalno živimo u Varaždinu i Varaždinskoj županiji, kao prijatelji i susjedi i doista sam sretna što mogu biti sastavni dio toga – naglasila je Barbara Antolić Vupora.

Predstavnik albanske nacionalne manjine grada Varaždina Alija Redžaj zahvalio je svim pripadnicima nacionalnih manjina na ovome području kazavši kako su njihovo djelovanje i suradnja na visokom nivou, ponajviše zahvaljujući i podršci Grada i Županije, dok je predsjednica Slovenskog kulturnog društva Nagelj Martina Lesjak izrazila sreću i zadovoljstvo što su i ove godine dobili mogućnost predstaviti svoju gastronomiju, glazbu i kulturu.

Dodajmo i kako su na obilježavanje Dana nacionalnih manjina, osim brojnih građana, došli i gradonačelnica grada Ptuja Nuška Gajšek, savjetnik u veleposlanstvu Republike Slovenije u RH Dušan Pšeničnik, zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj, saborske zastupnice Nadica Dreven Budinski i Natalija Martinčević, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Varaždin Idriz ef. Hsanović, pročelnica gradskog Upravnog odjela za poslove gradonačelnika i Gradskog vijeća Vesna Haluga, kao i treći tajnik veleposlanstva Kosova u RH Xhevdet Sopaj, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Varaždinske županije Dragica Ratković, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Varaždinske županije Milan Mirčetić, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine grada Varaždina Mile Sekulić, predstavnica slovenske nacionalne manjine grada Varaždina Ana Antolić, predstavnik albanske nacionalne manjine Varaždinske županije Filip Perdedaj te predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Varaždinske Županije Salko Ikanović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje