Općina Selnica za umirovljenike pripremila poklon bonove, ali potrebno se prijaviti
Općina Selnica je i ove godine za umirovljenike sa svog područja povodom Uskrsa pripremila poklon bonove. Za ostvarivanje prava na...
Dvojica prijatelja i avanturista, Saša Matić iz Peklenice i Robert Bogdan iz Murskog Središća, odlučili su se na još jedan veliki pothvat zaputivši se biciklima od Münchena preko Alpa do najsjevernijeg grada Lijepe Naše. Saši i Robertu ovo nije prva takva avantura, a u odnosu na prijašnje nedostajao im je treći član ekipe Kruno Žilavec.
Nakon polaska iz bavarske prijestolnice Münchena slijedio je izravni uspon na Alpe, s namjerom da se osvoji prijevoj Grossglockner po najvišoj cesti Austrije koja se nalazi na 2504 metara nadmorske visine. Slijedila je etapa puta uz austrijski predio rijeke Drave, slovenski predio uz rijeku Soču pa preko hrvatske Učke. Već na prvoj, ujedno najzahtjevnijoj dionici pratila ih je kiša i nevrijeme uz niske temperature. Zbog loše vremenske prognoze došlo je i do promjene plana pa su naši avanturisti umjesto na kišni Vršić na 1611 metara nadmorske visine krenuli preko Udina i Trsta do Istre. Sedmodnevno putovanje završili su putovanjem kroz Hrvatsku, da bi konačno u subotu, 7. kolovoza, stigli zdravi i veseli u Mursko Središće.
Na šetnici uz Muru susreli su se s gradonačelnikom Draženom Srpakom koji je naglasio da je ponosan na podvig svojih sumještana te im zahvalio na lijepoj promociji Murskog Središća. Slične avanture gradonačelnik Srpak im je zaželio i u budućnosti.
Saša i Robert su pak dio zanimljivosti i dogodovština podijelili s gradonačelnikom, a posebno se pamte najteži trenuci s prvih dana putovanja, kada su promrzlih prstiju i mokri do kože osvajali najviše ceste na Alpama, ali i predivna talijanska rijeka Tagliamento te prelazak Učke i Gorskog Kotara.
Dvojica prijatelja ukupno su prošli 989 kilometara kroz pet država. Ovo im je bila peta i po profilu najzahtjevnija ruta do Murskog Središća, s ukupno više od 9000 metara uzbrdice i, kako sami vole naglasiti, apsorbiranih oko 500 litara kišnice po osobi.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.