Započeli su radovi na uvođenju optičke mreže na području cijele Općine Trnovec Bartolovečki
U neposrednoj blizini sjedišta Općine Trnovec Bartolovečki postavljen je novi info pult na kojem će mještani dobiti sve potrebne informacije...
Zbog nedavnih medijskih objava u kojima je nekoliko sugrađanki iz gradskog naselja Grabanica vrlo negativno reagiralo vezano uz postupanje lovaca na području izvan stambene zone kod takozvanih „Varaždinskih vrtova“, zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković organizirao je 23. prosinca hitni sastanak na tu temu.
Uz zamjenika gradonačelnika sastanku su nazočili Darko Dragičević iz PU varaždinske, Branko Kostanjevec iz Lovačke udruge Fazan Varaždin, Antun Viličić iz Cedrus Forest d.o.o, kao ovlašteni izvršitelj provođenja Programa zaštite divljači na području Grada Varaždina, Krešimir Sever voditelj Odsjeka za komunalno, prometno i poljoprivredno redarstvo i komunalni redar Dejan Žmuk.
Predstavnik lovačke udruge „Fazan“ iznio je žaljenje zbog navodnog incidenta koji se dogodio 18. prosinca, ali i zabrinutost zbog vrlo negativnih reakcija prema lovcima od strane pojedinih sugrađana nakon medijskih objava u kojima se lovce nepravedno optužuje i vrijeđa zbog provođenja zakonom definirane redovne aktivnosti istjerivanja i lova predatora kao što su lisica i čagalj na području lovišta V/105, odnosno područja na kojem su se zatekle sugrađanke u šetnji sa svojim psima.
Na sastanku je rečeno da je aktivnost taj dan, kao i na drugim područjima Grada predviđena Zakonom o lovstvu i unaprijed je određena, koordinirana vezanim pravilnicima, ali i diktirana pozivima zabrinutih građana zbog uočenih predatora blizu naseljenih mjesta. Tijekom aktivnosti lovačke udruge poštivane su strogo propisane sigurnosne mjere i nije korišteno vatreno oružje.
Predstavnik MUP-a je rekao da je policija izašla na uviđaj na temelju prijave i da nije utvrđeno nikakvo kršenje Zakona o čemu svjedoči zapisnik PU varaždinske napravljen na licu mjesta tog dana.
Voditelj komunalnog redarstva napomenuo je da Odlukom o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama te divljim životinjama nije dozvoljeno puštanje kućnih ljubimaca (pasa) bez nadzora na javne površine, kao i na lovištima koja se nalaze neposredno izvan stambenih zona, kao što je ovo područje oko Grabanica, ali i drugih rubnih dijelova grada i prigradskih naselja.
Svako lovačko društvo u RH, pa tako i Lovačko društvo „Fazan“ dužno je provoditi „lovnogospodarsku osnovu“ (plan gospodarenja divljači) koja je odobrena od strane Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te time podliježe inspekcijskom nadzoru. Na temelju lovnogospodarske osnove provode se aktivnosti zaštite i izlova divljači te briga o ostalim životinjskim vrstama, što uključuje i zaštitu zaštićenih vrsta. Ujedno se provodi i čuvanje usjeva, nasada te ostalih poljoprivrednih kultura, sprečavanje širenja zaraznih bolesti (svinjska kuga, ptičja gripa…), sprječavanje naleta vozila na divljač i ostale aktivnosti za dobrobit i sigurnost građana. Program zaštite divljači za Grad Varaždin je odobren od strane nadležnog Ministarstva poljoprivrede i omogućuje Gradu postupanje prema divljači koja se nalazi na predmetnom području kako bi se spriječile neželjene posljedice (naleti vozila, štete na imovini vrtovima, širenje zaraze i dr.)
Grad Varaždin ovim putem apelira na sugrađane da poštuju pozitivne zakonske propise i ne puštaju svoje kućne ljubimce s povodca, a u ovakvim slučajevima mirno napuste lovište u dogovoru s lovcima kako se ovakvi nepotrebni incidenti ne bi ponavljali.
U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti.
Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka, kao i, logično, rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija.
Konkretno, čak više od četiri puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.
Kolorektalni karcinom drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola, odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja.
U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.
Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?
– Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična – rekao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva
Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje cigareta.
Tijek bolesti i liječenje
– Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci“, kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao: – Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
U Republici Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
– Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma – zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.
Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?
Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva. Test je dostupan na linku: https://forms.gle/J7e4qKQLaK4Q21kh9
Općina Gornji Kneginec će i ove godine isplatiti jednokratne novčane pomoći („uskrsnice“) svim umirovljenicima s područja Općine Gornji Kneginec bez obzira na visinu mirovine.
Uskrsnica će se isplatiti i korisnicima zajamčene minimalne naknade te osobama koje se vode u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Isplata umirovljenicima će se izvršiti na temelju odreska o isplaćenoj mirovini u 2023. godini te uvida u osobnu iskaznicu.
Korisnici zajamčene minimalne naknade prilikom isplate trebaju dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin te dati na uvid osobnu iskaznicu.
Potvrda ne smije biti starija 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći.
Isplata nezaposlenim osobama moguća je temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne starije od 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći) te uvida u osobnu iskaznicu.
Jednokratna novčana pomoć isplaćivati će se u novcu u pojedinačnom iznosu od 20 eura, a podjela će se izvršiti u periodu od 4. do 6. travnja ove godine.
Podjela uskrsnica biti će realizirana prema sljedećem rasporedu:
Utorak, 04. travnja
Srijeda, 05. travnja
Četvrtak, 6. travnja