Povežite se s nama

U fokusu

Kako je SDP od dosadne udavače postao poželjna priležnica: SDP je izgubio izbore, ali ništa izgubio nije

Objavljeno:

- dana

Komentar

Među mnogim teorijama o razlozima kolektivne ostavke pročelnika ima i jedna kojom se sugeririra da je Grad na brzinu inicirao ostavku pročelnika prije vikenda zbog izbora za gradskog predsjednika/icu SDP-a, koji su održani prošle nedjelje.

Jer natjecala se i Mirela Ivanković, pročelnica u Gradu, kojoj se njezina funkcija pokazala kao otegotna okolnost, s obzirom na to da je teško vjerovati lideru oporbe koji je, poslije zamjenika gradonačelnika, u krugu njegovih najbližih suradnika. Ima li u ovoj teoriji istine ili ne, manje je važno.

Zanimljivije je pitanje zašto gradonačelnik brine o šefu SDP-a? Ivan Čehok je, govori se, smatrao da bi se uz Mirelu Ivanković i podršku SDP-a Grad oslobodio ucjene svojih, za pozicijama cmizdravih HDZ-ovih partnera. Ideja je bila dobiti partnera iz sjene, koji je obično najdjelotvornije upozorenje formalnom. U ovom slučaju, zapravo, slijediti Radimira Čačića u Županiji.

Čehok nije tračibaba

Koliko se god HDZ precijenio, podcijenio je Ivana Čehoka

Gradonačelnik je mudar čovjek. Koliko god se HDZ precijenio, podcijenio je Ivana Čehoka. On nikad nije javno tračao HDZ ni komentirao glasine o nestrpljivom partneru – nije ih potvrdio, ali ni demantirao. Ipak, natezanje mu je navodno dojadilo.

Uskoro bi HDZ-ov Alen Runac  trebao postati direktor Parkova, što je, uz nadzorne odbore i upravna vijeća te tri pročelnička mjesta o kojima se govori, sve što Ivan Čehok namjerava dati HDZ-u. Zbog toga je bio spreman prigrliti SDP i osigurati si mir: uvijek bi s jednim partnerom mogao bez drugoga.

Jednaka je situacija u Županiji, ali u marginalizaciji socijaldemokracije malotko primjećuje da je SDP izgubio izbore, ali ništa izgubio nije. Župan nije dirao SDP-ove pozicije, što se najbolje vidi na primjeru Opće bolnice Varaždin.

Bolnicu vode ljudi koje je na to mjesto u žestokom sukobu s HDZ-om dovela bivša vodeća koalicija, a kadrovi su iz SDP-a. HDZ juriša na Bolnicu sudskom tužbom zbog (ne)zakonite smjene njihove Sanje Zember, ali župan se u to ne miješa i očigledno ni ne namjerava.

Smijenjena je jedino Jasminka Begić, s mjesta zamjenice ravnatelja dr. Nenada Kudelića, ali javna je tajna u SDP-u da nju, unatoč silnim pokušajima, nije smijenio utjecaj Anđelka Stričaka i HDZ-a, nego je se odrekla vlastita stranka. I to baš ovo, županijsko krilo, koje predvodi Mario Habek, a koje je podržavalo i Mirelu Ivanković.

Razmaženi jedinac

Ali i župan Čačić je, poput gradonačelnika Čehoka, mudar čovjek, pa je malo kombinirao i uspio nahraniti vuka, a ostaviti ovce na broju: Begić je smijenjena s mjesta zamjenice, ali je ostala raditi u timu dr. Kudelića. Ona je sad zadužena za sve projekte u Bolnici i namicanje EU novaca, što joj je išlo dobro dok je bila ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu , a župan se ni zbog kakvih stranačkih interesa neće odreći nekoga tko zna kako donijeti novac.

A kako na sve ovo gleda HDZ? Njima se, kao ni svakom razmaženom jedincu, ne dopada pomisao na dijeljenje igračaka, pa se revanš tek očekuje.

SDP ne mora javno ljubovati, a ima sve kao i dok je bio na vlasti, osim odgovornosti

Prema svemu, SDP ispada najveći pobjednik lokalnih izbora: s gubitkom vlasti je izgubio partnera u dozlaboga jalovom braku, a sad ga svi ga žele, ali u tajnosti. Ne mora javno ljubovati pa nizašto biti odgovoran, a ima gotovo sve kao i prije.

Međutim, s pobjedom Miroslava Markovića na unutarstranačkim izborima, situacija se mijenja. Izgleda da su u Gradu napravili računicu koja im je– kao i sve računice bez krčmara – pala u vodu.

Mudro ali jalovo

A baš je moglo zgodno ispasti: s čepom sa šampanjca u čast pobjede Mirele Ivanković “ispalila” bi se i vijest o tome kako je ona, eto, još i prije izbora dala ostavku na mjesto pročelnice u Gradu, ali se time nije hvalila. Ako je tako, tajming za ostavke je bio pomno isplaniran – događale su se u četvrtak i petak, ali je vijest u javnost stigla za duga tri novinarska dana, tek u ponedjeljak.

Jedino što ni kontekst ni svrha više nisu bili isti. Eto, i najmudrije smišljeni potezi se ponekad znaju izjaloviti.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje