Povežite se s nama

U fokusu

Šest djelatnika varaždinskog Zavoda za mirovinsko osiguranje još uvijek radi od kuće

Objavljeno:

- dana

Čitatelji Regionalnog tjednika požalili su se novinarima da ne mogu doći na razgovor uživo u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) – Područnu službu u Varaždinu, jer brojni djelatnici i dalje zbog mjera borbe protiv koronavirusa rade od kuće.

O navedenoj problematici uputili smo upit HZMO-u kako bismo provjerili o čemu se radi.

U skladu s Odlukom o organizaciji rada u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021. i Uputom Ureda za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala od 10. rujna 2021., radnicima HZMO-a može se odrediti rad od kuće, ističu iz ove institucije, koji se organizira pod uvjetom da se na taj način može osigurati uredno obavljanje poslova u propisanom radnom vremenu, u protivnom, određeni rad od kuće opozvat će se na zahtjev neposrednog rukovoditelja.

– U Područnoj službi u Varaždinu zaposlena su ukupno 123 radnika, od kojih šest koristi mogućnost rada od kuće, u skladu s Odlukom o organizaciji rada u HZMO-u za vrijeme epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 6. rujna 2021., u kojoj stoji da je rad od kuće moguće odrediti radnicima s kroničnim nezaraznim bolestima na temelju odgovarajuće potvrde liječnika da se radi o bolesti i zdravstvenom stanju koji mogu povećati rizik za teže oblike bolesti COVID-19, a sukladno popisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 2. rujna 2020. godine. Na temelju navedene odluke ukupno šest radnika HZMO-a u Područnoj službi u Varaždinu priložilo je odgovarajuću liječničku potvrdu temeljem koje im je odobren rad od kuće do opoziva, odnosno do zahtjeva radnika o povratku na posao. S obzirom na navedeno, ne stoji tvrdnja da većina radnika PS-u u Varaždinu koristi mogućnost rada od kuće, već je riječ o 4,8 % radnika od ukupnog broja zaposlenih u PS-u u Varaždinu – stoji u odgovoru HZMO-a novinarima Regionalnog tjednika.

Napominju i da su u PS-u u Varaždinu svakodnevno, tijekom radnog vremena, strankama na raspolaganju pravni savjetnici za tuzemna i inozemna prava radi davanja stručnih odgovora i pružanja pomoći oko ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, doplatka za djecu, nacionalne naknade za starije osobe i ostalih pitanja iz nadležnosti HZMO-a.

Zakonski okvir

Inače, Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat naftnoga gospodarstva i Norveška udruga poslodavaca (The Confederation of Norwegian Enterprise – NHO) predstavili su na završnoj konferenciji održanoj krajem travnja smjernice za izmjenu zakonodavnog okvira u pogledu rada na daljinu.

Prema posljednjim podacima Eurostata, tijekom 2020. u Hrvatskoj je tek 3,1 % zaposlenih uobičajeno radilo na daljinu, dok je povremeno na daljinu radilo dodatnih 7,9 % zaposlenih. Na razini EU-a 12 % zaposlenih radilo je uobičajeno na daljinu, uz dodatnih 8,6 % koji su na daljinu radili povremeno.

Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, rekao je: “Rad na daljinu, pogotovo povremeni, pokazao se tijekom pandemije kao koristan, svrhovit i učinkovit. On doprinosi povećanoj produktivnosti radnika, jer fleksibilizacija doprinosi zadovoljenju kako osobnih, tako i obiteljskih potreba radnika. Mogućnost koju poslodavci pružaju kroz rad na daljinu smatra se benefitom i načinom privlačenja radne snage, posebice za mlade radnike, pripravnike i roditelje s malom djecom.”

U istraživanju provedenom početkom 2021. godine 13 % ispitanika u Hrvatskoj željelo je nakon završetka pandemije svakodnevno raditi na daljinu, 25 % nekoliko puta tjedno, a 18 % nekoliko puta mjesečno. Na razini EU-a kao cjeline ti su udjeli: 13 % svakodnevno, 31 % nekoliko puta tjedno i 21 % nekoliko puta mjesečno.

Iva Nappholz, pravna savjetnica u HUP-u, i Anica Ferić, pravna savjetnica u SING-u, predstavile su smjernice koje se sastoje od uvođenja novog instituta tako da se uz postojeći institut rada na izdvojenom mjestu rada uvede novi institut – institut rada na daljinu. Obilježavaju ga u svakom slučaju dvostranost i dobrovoljnost. Uz to, HUP i SING predlažu da se rad na daljinu može ugovoriti kao stalni ili povremeni rad na daljinu te da bude obilježen fleksibilnim izborom mjesta rada od strane radnika. Radnik bi se trebao pridržavati propisa zaštite na radu jednako kao i radnici koji obavljaju iste poslove u prostorijama poslodavca, ali bi poslodavac bio odgovoran za zaštitu na radu u skladu sa standardom razumne mjere i rizika. Drugim riječima, poslodavac bi snosio odgovornost za uobičajen rizik rada koji je uobičajen za određeno radno mjesto. Naknada troškova za rad na daljinu obuhvatila bi isplatu paušalnog iznosa naknade troškova. Takva isplata bila bi neoporeziva i isplaćivala bi se proporcionalno vremenu provedenom u radu na daljinu. Prije donošenja odluke o uvođenju mogućnosti rada na daljinu na razini svoga poslovnog subjekta poslodavac bi se trebao savjetovati s Radničkim vijećem, a radnici bi i dalje trebali imati pravo na isključenje.

Radnici

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, na kraju rasprave je zaključio: “Mi u sindikatima moramo voditi računa o zaštiti radnika tako da kada se radi o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno radu na daljinu, nužno je naglasiti nekoliko ključnih pitanja, a to su dobrovoljnost i pravo na izbor rada od kuće i povrata na radno mjesto, jamstvo jednakih plaća za jednaki rad neovisno gdje se obavlja, jasno određeno radno vrijeme, plaćanje dodatnih troškova koje radnik ima (oprema, režije), zaštita na radu, pravo na isključenje/nedostupnost nakon proteka radnog vremena te sprečavanje pretjeranog nadzora od strane poslodavca.”

U fokusu

Kaznena prijava protiv pilota zločinačke JNA koji su raketirali Koprivnicu, a prije toga Varaždin i Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv N.N. počinitelja, odnosno pilota zločinačke JNA, koji su 7. listopada 1991. sa dva aviona (po promatračima) tipa „Jastreb“ oko 15,45 sati raketirali Koprivnicu, koja se nije nalazila u borbenoj, ratnoj zoni.

Cilj ovog zločinačkog napada bila je vojarna, koju su pripadnici JNA 30. rujna 1991. bez ispaljenog metka prepustili Hrvatskoj vojsci, u kojoj se tom prigodom nalazilo i zapovjedništvo i  nekoliko stotina vojnika slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade.

>>Varaždin: ratnom pilotu Danijelu Boroviću svečano uručeno priznanje “Junak Domovinskog rata“

Međutim, sa avionima su napali   i područja oko vojarne nastanjene civilnim stanovništvom.

Tom prigodom smrtno je stradao David Piskor (izvan kruga vojarne), a nekoliko branitelja je ranjeno. Učinjena je i relativno velika materijalna šteta. Sve je moglo i mnogo teže završiti da pravovremeno i učinkovito nije svoj obol dala protuzračna obrana.

Važno je također istaknuti da su nakon Koprivnice ti ili drugi zločinački avioni raketirali i područje Čakovca i Varaždina, koji se također nisu nalazili u tzv. ratnoj zoni!

– U Beogradu su podigli optužnicu protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota za navodne ratne zločine iz 1995. Oni očito znaju  tko je sve letio i činio ratne zločine na području Republike Hrvatske, pa će se stoga pretpostavljamo iznimno brzo sjetiti i optužiti  srpske, odnosno jugoslavenske ratne zločince koji su i u zrakoplovima ubijali i nanosili veliku štetu hrvatskom narodu, koji u to vrijeme nije imao ni osnovnog naoružanja, a kamoli ratne zrakoplove. Tm prije što je zločin-zločin. Nu, ako nije ratni zločin to što se 7. listopada 1991. dogodilo u Koprivnici, onda što je? – zapitao se Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.).

Nastavite čitati

U fokusu

Aerodrom Lučko zatvoren. Je li Varaždin letačima jedina (prava) alternativa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Brojni problemi koji duže vrijeme opterećuju normalno funkcioniranje zagrebačkog Aerodroma Lučko, ovih dana su eskalirali do te mjere da je zatvoren za sve operacije do 31. kolovoza, a to se može i produžiti.

Kako javlja portal AvioRadar, najveći aerodrom generalnog zrakoplovstva u Hrvatskoj i dalje je zatvoren, i to usred ljetne sezone letenja. Odnosno, zatvoren je u razdoblju kada bi se na Lučkom da čekao red na polijetanje ili slijetanje.

Podsjećamo Aerodrom Lučko je u suvlasništvu/suoperatorstvu MORH-a i Aerokluba Zagreb. Grad Zagreb nema sekundarnog aerodroma, kao niti aerodroma za generalno zrakoplovstvo u pravom smislu te riječi.

Jedina prava – najbliža alternativa letačima koji već sele svoje avione je LDVA. Međutim, tek će se vidjeti hoće li varaždinski Parkovi ovu situaciju uopće znati iskoristiti.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje