Povežite se s nama

Međimurje

„Sestra, nevesta, za naveke sestra! Brat, brat, za naveke brat!“

Foto: Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

Jaje u običajima i vjerovanjima mnogih naroda zauzima važno mjesto. Kako gdje, simbolizira život, novi početak, blagostanje, pobjedu dobra nad zlom… Kršćani jaje posebno vežu uz proslavu svojeg najvećeg blagdana Uskrsa. Jaje, odnosno pisanica simbolične su oznake ove svetkovine, središnji motiv cijelog uskrsnog ciklusa, od Cvjetnice, preko Uskrsa do Bijele nedjelje ili Malog Uskrsa.

To posebno vrijedi za Međimurje. I dok se u svim dijelovima Hrvatske jaja uz šunku, hren i kolače na Uskrsno jutro nose u crkvu na posvećenje, u Međimurju, posebno njegovom donjem dijelu, jaja su zauzela središnje mjesto i sedam dana nakon Uskrsa, odnosno na Bijelu nedjelju ili Mali Uskrs.

– Ujutro za doručak obavezno je bilo „cvertje“ (kajgana), a poslije su djeca, pa i odrasli „dečki“ i „deklje“ dobivali pisanice – šarena jaja. S njima se išlo u crkvu (nije bila obveza), a poslije objeda na sestrenje i bratimljenje. Karakteristični, tradicijski doručak „cvertje“ ljudi objašnjavaju: „Mora se tak kaj bodo bolje kokoši neslje“. No, šarena jaja ili pisanice zauzimala su tog dana tako značajno mjesto da su ljudi bijelu nedjelju prekrstili u „pisano nedeljo“ jer se za pisanice govorilo da se „pišu“, a ne izrađuju ili crtaju – navodi istraživačica međimurske tradicije Marija Novak u tekstu „Međimurske pisanice“ objavljenom u časopisu „Kaj“ 1983. godine. Marija Novak je svoja istraživanja i razgovore sa starijim mještanima Donjeg Vidovca, Donje Dubrave i Kotoribe obavljala tijekom 1978. i 1979. godine.

Tko je prvi počeo bojati i ukrašavati jaja, nije poznato. Zna se tek da su pisanice dio različitih tradicija brojnih slavenski i neslavenskih naroda. Tek se pretpostavlja da je bijela ljuska privlačila ljude da na njoj naprave ukrase i čistoga čovjekova poštovanja prema jajetu.

– U donjem Međimurju su pisanice, koliko stari ljudi pamte, bile oduvijek crne boje. Vrlo, vrlo rijetko koje bile su smeđe. Na pisanicama je isključivo bilo nacrtano cvijeće. Pravljenjem takvih pisanica bavile su se samo žene. Krajem devetnaestog stoljeća i u prvoj polovici dvadesetog, u svakom je selu bilo i do dvadesetak žena koje su veoma lijepo znale napisati pisanice. I među njima bilo je onih koje su slovile kao najbolje poznavateljice te vještine. Tako je između dva rata u Donjoj Dubravi bila poznata po izrazito lijepim pisanicama Kata Rusak, u Donjem Vidovcu Kata Gabaj, a u Kotoribi Klara Petermanec. Kasnije su u Donjoj Dubravi samo dvije žene očuvale vještinu: Mara Fabić i Margareta Benko – ističe Marija Novak u svom tekstu.

Nositeljica vještine izrade črnih pisanica danas je Biserka Vučenik iz Donje Dubrave, koja u okviru svojih redovitih izložbi održava i radionice na kojima znanja i vještinu prenosi na sve uzraste. Upravo jedna takva izložba je otvorena za razgledavanje na Općem odjelu Knjižnice „Nikola Zrinski” Čakovec do 9. travnja. Na izložbi pod nazivom „Međimurska črna pisanica“ mogu se razgledati radovi Biserke Vučenik koja se izradom črnih pisanica bavi više od 30 godina. Pisanice se izrađuju posebnom batik tehnikom, pri čemu se pisanice iscrtavaju drvenim štapićem na čiji je vrh komad bakrene žice omotan u obliku kljuna tzv. kljičicom.

Črna pisanica se u središtu pažnje našla na Bijelu ili Pisanu nedjelju.

– Naime, na „pisano nedeljo“ je svako dijete dobilo pisanicu na poklon od krsne ili „ferminjske“ (krizmane) kume, od tetke ili su mu je kupili roditelji. Ne samo djeca već i odrasli „dečki“ i „deklje“ znali su dobiti pisanice. Pisanice su čuvali poput neke svetinje, zamatali ih u maramice i s njima su se poslije objeda išli bratiti ili sestriti. Sestrilo se ili bratilo na ulici, križanju, pred crkvom, na livadi ili u kući. Mjesto za sestrenje nije bilo određeno. Stariji „dečki“ i „deklje“ (do 18 godina) znali su većinom u kući prirediti i malu veselicu. Kad su se pobratili i posestrili, pjevali su i plesali. U Kotoribi su takve veselice bile više poznate nego u Donjoj Dubravi i Donjem Vidovcu. Na takvim su se veselicama našli samo mladi koji su bili neoženjeni. Djevojke su se mogle sestriti do udaje, a mladići do ženidbe – navodi Novak.

Svatko tko se želio bratiti ili sestriti unaprijed je izabrao kome će to predložiti. Izabranici su obično bili školski prijatelji ili susjedi. Kad su se sastali, dječak bi obično pitao: „Se boš z menom bratil?“, a djevojčica: „Se boš z menom sestrila?“ Ako su dobili pozitivne odgovore, izmijenili su pisanice uz istovremeno i zajedničko govorenje:

Sestra, nevesta,

Za naveke sestra.

ili

Brat, brat,

Za naveke brat.

– Nisu uvijek morali istovremeno govoriti. Moglo se sestriti i tako da je najprije jedna djevojčica govorila, a nakon nje druga. Pri govorenju je prvo desnom rukom u kojoj je držala pisanicu pritisnula svoje grudi i rekla: „Sestra“. Zatim je pritisnula grudi druge djevojčice i rekla: „Nevesta“, pa onda opet svoje i rekla: „Za naveke“ i napokon njene i rekla: „Sestra“. Tada joj je dala svoju pisanicu. Grudi je mogla pritiskati, odnosno doticati i samo na slogove što je naravno iziskivalo i brži tempo govorenja. Na takav isti način se i bratimilo, jasno uz govorenje – brat… – dodaje Marija Novak.

Djevojke koje su se posestrile su se poslije toga nazivale „pisane sestre“, a mladići „pisani brati“.

Na „pisano nedeljo“ znalo je biti i tuge i plača. Ponekad se dogodilo da je predloženi bio odbijen.

– Neki put je i pisanica znala odigrati ulogu tko će se s kime bratiti ili sestriti. Kad je nekom bilo predloženo da se brati, znao bi reći: „Dej da ti vidim pisanico!?“ Ako mu se pisanica nije sviđala, rekao bi: „Nemaš ljepo pisanico, nam se z tebom bratil!“ Dakle, djeca, pa i odrasli nisu se zadovoljavali s bilo kako našaranim pisanicama. Zato su žene trebale paziti kod izradi kako bi pisanice bile što ljepše – zaključuju Marija Novak u svome tekstu.

Međimurje

Nova generacija turističkih vodiča uspješno položila ispite na Međimurskom veleučilištu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U utorak je, 26. ožujka, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu dr. sc. Igor Klopotan, podijelio uvjerenja polaznicima koji su uspješno položili sve ispite te završili opći i posebni dio ispitnog programa čime su stekli pravo obavljanja poslova turističkog vodiča na području Međimurske županije.

– Veseli činjenica da je još jedna generacija uspješno svladala sav program koji je obuhvaćen predavanjima i terenskom nastavom te će tako postati ravnopravni sudionici na turističkom tržištu, koje upravo u Međimurju bilježi veliki uzlazni trend. Međimursko veleučilište u Čakovcu neprestano se prilagođava zahtjevima i potrebama na tržištu rada, a programi poput ovog samo jedan dokaz tome – istaknuo je dekan Klopotan.

Seminar za polaganje stručnog ispita za turističke vodiče održava se u okviru programa cjeloživotnog obrazovanja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, a odobren je od strane Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske. Organizira se po ukazanoj potrebi kada se prijavi minimalno 15 kandidata, a obuhvaća predavanja i terensku nastavu.

– Sljedeći ciklus seminara planiran je za jesen ove godine, a ovim putem pozivamo sve zainteresirane kandidate da se slobodno prijave na e-mail adresu: [email protected] – poručuju s čakovečkog MEV-a

Nastavite čitati

Međimurje

Proslava Dana Međimurske županije trajat će 32 dana u 78 manifestacija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na konferenciji za medije 27. ožujka u parku Centra znanja predstavljen je bogat program proslave Dana Međimurske županije.

Trajat će 32 dana u 78 manifestacija kojima će se slaviti razvojna snaga, inovativnost i kultura Međimurja. Program započinje u srijedu, 3. travnja, u Centru za kulturu Čakovec humanitarnom izložbom i koncertom za Katružu, a završava 12. svibnja smotrom tamburaških sastava u Mačkovcu, s centralnom svečanošću 30. travnja u Čakovcu, na sam spomendan stradanja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Da bi se ovoliki organizacijski posao kvalitetno izveo, Međimurskoj županiji pridružili su se brojni čuvari baštine, pojedinci, udruge s područja kulture, te županijske ustanove.

Predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina osvrnuo se na središnji dio proslave: “Nakon uskrsnih blagdaa započinjemo s proslavom Dana Županije. Centralni dio proslave bit će svečana sjednica Skupštine Međimurske županije 30. travnja, u čast naših povijesnih velikana Zrinskog i Frankopana. Uz prisjećanje na njihovu žrtvu, svečana sjednica bit će prigoda da prikažemo rezultate izvršne i predstavničke vlasti u proteklih godinu dana. S ponosom ćemo, tada, predati najviše županijske nagrade – Nagradu Zrinskih i Povelju Međimurske županije, u ruke našim zaslužnim građanima.”

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da se promoviraju vrijednosti utkane u međimurski identitet, kulturu, baštinu i postignuća: “Poštujemo prirodne ljepote Međimurja, poštujemo vrijednosti naših ljudi i nagrade koje su kruna predanog rada svih Međimurki i Međimuraca i zato je slogan ovogodišnjih Dana Međimurske županije u zelenom tonu i glasi “Green is in”. Međimurje je in. Spomen je to na činjenicu da smo prva regija u Hrvatskoj i četvrta u svijetu koja je osvojila nagradu Green Destination i simbol koji ističemo i kojim zahvaljujemo svima koji čuvaju ovaj naš najljepši falačec svijeta. Ove godine, pripremili smo 78 događaja kojima kažemo hvala svim ljudima vezanima za našu povijest, kulturu, za postignuća u sportu, obrazovanju, gospodarstvu… Proslavu završavamo upravo na Dan Europe, jer su europske vrijednosti duboko utkane u naš karatkter.”

Predsjednik Udruge Zrinska garda Đuro Bel govorio je o dijelu programa u organizaciji udruge koju predstavlja naglasivši da će 24. travnja u Riznici biti predstavljena knjiga o obitelji Zrinskih, a tradicionalni mimohod povijesnih postrojbi održat će se 27. travnja.

Humanitarno

Upraviteljica Zaklade solidarnosti Katruža Petra Vadlja istaknula je: “Iznimno me veseli što ovogodišnje Dane Županije otvaramo u humanitarnom tonu. U srijedu, 3. travnja, u Centru za kulturu Čakovec otvaramo izložbu Vuprem oči. Zahvaljujemo Astronomskom društvu Vega na donaciji od 15 prekrasnih, zvjezdanih fotografija. Izložba je prodajnog karaktera, a sredstva idu Katruži za nove cikluse pomoći našim sugrađanima u liječenju i rehabilitaciji. Dobrotvorni program te večeri nastavlja se u 19 sati tradicionalnim koncertom Međimurje v srcu – prijatelji za Katružu. Cijena ulaznice je simbolična 7 eura jer je koncert dar i zahvala svima koji podržavaju rad Zaklade.”

Ulaznice za humanitarni koncert za Katružu, na kojem će nastupiti 14 izvođača, mogu se nabaviti na blagajni Centra za kulturu, kao i u uredu Katruže u Međimurskoj županiji.

I ovogodišnji program obilježavanja Dana Međimurske županije dostupan je putem QR koda, a naljepnice s kodom bit će dostupne u svakom kutku Međimurja. Programski sadržaji mogu se pratiti i putem plakata te objava na internetskim stranicama Međimurske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje