Povežite se s nama

Međimurje

Sindikati: Međimurski radnici su jako potplaćeni i ucijenjeni od poslodavaca

Objavljeno:

- dana

PORAŽAVAJUĆE

Iako su se pritisnuti krizom brojni poduzetnici u Međimurju promijenili, zbog privrede koja daje manju cijenu radu, još uvijek postoji veliki broj poduzeća koja ne žele ni čuti za bilo kakav socijalni dijalog, ističe Miroslav Molnar, pravni povjerenik u Teritorijalnom uredu SSSH Čakovec.

Radi uspostavljanja kvalitetnijih odnosa među socijalnim partnerima, spomenuti Ured Saveza samostalnih sindikata uputio je nedavno inicijativu županu Međimurske županije Matiji Posavcu. Kako je pojasnio Molnar, povjerenici nekoliko granskih sindikata još sredinom rujna 2016. godine inicirali su sazivanje radnog sastanka predstavnika poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Gospodarsko-socijalnog vijeća na nacionalnoj razini i na razini Međimurske županije, Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, te predsjednika i regionalnih povjerenika sindikata. No, do njega još uvijek nije došlo.

– U Međimurskoj županiji postoji veliki broj poduzeća u kojima ne funkcionira socijalni dijalog, već poslodavci donose i primjenjuju jednostrane odluke, koje su u većini slučajeva, na štetu radnika. Proveli smo istraživanje na terenu iz kojeg proizlazi da dio poslodavaca svjesno zaobilazi odredbe Zakona o radu. Tamo gdje za to postoje uvjeti, ne dozvoljavaju sindikalno organiziranje ni formiranje radničkih vijeća, a u tvrtkama nemaju ni povjerenike za zaštitu na radu – upozorio je Molnar na konferenciji za novinare.
Na njega se nadovezao Vlado Zemljić, povjerenik sindikata graditelja rekavši da je Gospodarsko-socijalno vijeće podržalo spomenutu inicijativu.

Iako postoji kolektivni ugovor s tarifama, građevincima se isplaćuju minimalci

– Naš sindikat razvija dobar socijalni dijalog i još u srpnju 2015. godine potpisan je kolektivni ugovor. U njemu postoji 10 tarifa koje se odnose na plaće radnika koji obavljaju različite poslove. Nažalost, poslodavci im u ovoj branši isplaćuju minimalce i to je jedino što zanima inspektore rada. Tako gube radnici i državni proračun, jer gdje nema sindikata poslodavci dampiraju cijene rada i svojih usluga. Zbog malih plaća mladi Međimurci odlaze u inozemstvo jer ne vjeruju u priče kako će one uskoro iznositi 1.000 eura – rekao je Zemljić.

Radnici u strahu

Okupljene sindikaliste nije iznenadilo novinarsko pitanje o tome trpe li međimurski radnici mobing.
– Nemamo saznanja o tome jer ga radnici iz straha za gubitak radnog mjesta ne prijavljuju. Većina njih koji rade u proizvodnji su potplaćeni i ne dobivaju naknade za prekovremeni rad. Čak petina odrađenih radnih sati odnosi se na takav rad, što znači da su radnici zapravo na minimalcu i mnogi od njih više ne znaju za radno vrijeme – ustvrdio je Branko Knez, regionalni povjerenik sindikata metalaca.

Inače, podnositelji inicijative pripremili su “crnu listu“ s popisom 40 poslodavaca s područja Međimurske županije koje prozivaju za onemogućavanje socijalnog dijaloga.
– Svi oni imaju 10 ili više zaposlenih radnika od kojih “u diskreciji“ dobivamo informacije kako ima slučajeva da im se zabranjuje bilo kakvo sindikalno organiziranje. Kršenja radničkih prava ima i u trgovačkim društvima iz susjednog Varaždina koja posluju na području Međimurske županije. Njih zasad nema na popisu, ali i njima ćemo se pozabaviti – kažu sindikalisti.

“Radni kaos“

Smatraju i da je “radni kaos“ glavni uzročnik iseljavanja radno sposobnog stanovništva.
– Nisu ti ekonomski emigranti samo radnici, oni su i birači. Neka o tome dobro razmisle međimurski župan i gradonačelnici i dođu na radni sastanak kojeg smo inicirali – zaključio je Branko Knez.

Nenad Leček: “Ne zabadamo nos gdje mu nije mjesto!“

Gubitak tradicionalnih hrvatskih poduzeća koja su nestala u stečajevima i likvidacijama doveo je do situacije koju su najbolje iskoristili stranci, rekao je Nenad Leček, predsjednik sindikata tekstila, obuće, kože i gume. – U ovim sektorima su najniže plaće, najčešće je riječ o osobnim dohocima koji mogu biti i 100 kuna manji od minimalca. Pokušali smo kontaktirati strane gospodarstvenike s ciljem osnutka sindikalnih podružnica. No, ti novi poslodavci radnicima koji razgovaraju s predstavnicima sindikata uručuju otkaze. Nisu spremni razgovarati o pravima i obavezama radnika iako bi to trebalo biti normalno u zemljama članicama EU – naglasio je Leček. Napomenuo je kako mnogi strani poduzetnici nisu ni članovi Hrvatske udruge poslodavaca. – Mi ne zabadamo nos gdje mu nije mjesto! O tome svjedoči primjer tvrtke iz susjedne – Varaždinske županije, čiji je menadžment radnicima pismeno zabranio sindikalno organiziranje. Tužili smo je i izgubila je sudski spor. Takvi strani poslodavci najglasniji su kada se groze kako će uvesti iz BiH još jeftiniju radnu snagu – rekao je Leček. Osvrnuo se i na dovođenje stranih investitora ustvrdivši kako iza njihovog dolaska slijedi hvalisanje lokalnih čelnika, iako radnici primaju minimalnu plaću.

– Trebamo kvalitetno investiranje, a ne da se otvaranjem takvih radnih mjesta hvale župani i gradonačelnici – smatra. Svi sudionici konferencije za medije složili su se kako moraju pokušati provesti inicijativu. Spremni su, kažu, i na drugačije akcije. Međutim, radnici u sjeverozapadnoj Hrvatskoj još nisu spremni izaći na ulice.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Zavičajno društvo Međimurje oprostilo se od svoga počasnog člana Milana Bandića

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom smrti zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića oglasilo se Društvo Međimuraca u Zagrebu. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

– Tijekom dugogodišnjeg mandata gospodina Milana Bandića na čelu Grada Zagreba, Društvo Međimuraca u Zagrebu imalo je u njegovoj osobi značajnu potporu u radu kao i brojne uspješne suradnje te istinskog prijatelja koji je uvijek bio rado viđen gost na događanjima u organizaciji zagrebačkih Međimuraca.

S velikom tugom članovi Društva primili su vijest o iznenadnom odlasku gradonačelnika koji je ujedno bio i njihov počasni član. Kako bi se zahvalili i iskazali svoje poštovanje, zagrebački Međimurci oprostili su se od gospodina Bandića dirljivom i iskrenom oproštajnom porukom upisanom u Knjigu žalosti:

“Dragi gradonačelniče, uvijek smo s ponosom isticali da ste naš počasni član i veliki prijatelj Društva! U ime svih Međimuraca u Zagrebu zahvaljujemo se na nesebičnoj pomoći, iskrenom prijateljstvu, savjetima, kao i svakoj riječi koju ste sa žarom i ljubavi uputili nama koji smo svoj dom našli i stvorili u gradu Zagrebu. Neka Vam je laka zemlja i mirna duša!

Vaši zagrebački Međimurci.”

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO I ove godine zaštitna ograda i volonteri spašavaju žabe od stradavanja na prometnicama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: SINIŠA GOLUB

Dolaskom sve toplijeg vremena započinje sezona migracije i razmnožavanja žaba i drugih vodozemaca. Životinje napuštaju prostor na kojem su provele zimu i kreću prema mrijestilištima u vodenim staništima. Na tom putu u pravilu prelaze preko prometnih cesta, a nemali broj njih stradava pod kotačima motornih vozila.

Upravo iz tog razloga u Međimurskoj županiji je još 2013. godine započeo projekt pod nazivom „Zaštita vodozemaca od stradavanja na prometnicama“. Projekt provodi „Međimurska priroda“ – Javna ustanova za zaštitu prirode u suradnji s lokalnim partnerima. Projektne aktivnosti uključuju postavljanje zaštitne ograde koja u vrijeme migracije žaba i drugih vodozemaca, onemogućava njihov prelazak preko ceste. Umjesto da se zapute preko prometnice, žabe hodaju uz zaštitnu ogradu te bivaju „ulovljene“ u zamke, odnosno ukopane kante.

– Kante se ukopavaju uz ogradu na svakih 50-ak metara te na taj način sprečavamo vodozemce, a posebno žabe da dođu na prometnicu. Naši volonteri ih potom vade iz kanti i fizički prenose preko ceste. Na taj im način omogućavamo da sigurno stignu do vodenih površina gdje će se mrijestiti – pojašnjava nam Sara Janković, stručna suradnica „Međimurske prirode“ i voditeljica projekta.

Ograda je i ove godine postavljena u Općini Selnica, na prometnicama Selnica – Zaveščak i Selnica – Donji Koncovčak, kao i u Općini Nedelišće na županijskoj cesti Črečan – Macinec. Na području Nedelišća projekt se provodi od 2013. godine u suradnji s Udrugom „Platana“, a godinu dana kasnije s postavljanjem zaštitne ograde se započelo i u Selnici uz podršku Općine.

– Te lokacije su locirane kao crne točke na kojima stradava veliki broj žaba i drugih vodozemaca. Nakon što se postavi zaštita uz prometnice, volonteri uključeni u akciju svakodnevno obilaze lokacije i prenose žabe preko ceste. Akcija se provodi tijekom četiriju do pet tjedana, sve tamo do Uskrsa, kada otprilike završava vrijeme mriještenja – dodaje Sara Janković i otkriva da je postavljeno 1750 metara ograde, 500 metara u Križopotju, 500 metara u Črečanu i 750 metara u Selnici.

Ove godine u projekt je uključena i treća lokacija na kojoj je postavljena zaštitna ograda. Riječ je o području retencije Križopotje u Općini Gornji Mihaljevec. Ono što svakako može veseliti organizatore akcije da se svake godine uključuje sve veći broj volontera, posebno mladih, učenika međimurskih osnovnih i srednjih škola.

– Na postavljanju zaštitne ograde sudjelovalo je 56 volontera, a ako njima pribrojimo i sve one koji će ovih nešto više od mjesec dana prenositi žabe preko prometnica, na projektu „Zaštita vodozemaca od stradavanja na prometnicama“ radi stotinjak volontera. Veseli što je među njima sve više školaraca. Na projektu će ove godine vrlo aktivno sudjelovati učenici osnovnih škola Macinec i Selnica, kao i srednjoškolci iz Srednje škole Čakovec i Gimnazije Josipa Slavenskog – otkriva Janković.

Broj spašenih vodozemaca, a posebno žaba, varira iz godine u godinu.

– Prošle smo godine na području Selnice spasili oko 1300 žaba, dok je 2018. godine ta brojka iznosila čak 6300. Točne razloge tako velike razlike ne znamo, za to bismo trebali provesti detaljno istraživanje. Na lokaciji u Općini Nedelišće broj spašenih životinja je svake godine otprilike jednak i kreće se od 300 do 500 jedinki – zaključuje voditeljica projekta Sara Janković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!