Povežite se s nama

Međimurje

Sindikati: Međimurski radnici su jako potplaćeni i ucijenjeni od poslodavaca

Objavljeno:

- dana

PORAŽAVAJUĆE

Iako su se pritisnuti krizom brojni poduzetnici u Međimurju promijenili, zbog privrede koja daje manju cijenu radu, još uvijek postoji veliki broj poduzeća koja ne žele ni čuti za bilo kakav socijalni dijalog, ističe Miroslav Molnar, pravni povjerenik u Teritorijalnom uredu SSSH Čakovec.

Radi uspostavljanja kvalitetnijih odnosa među socijalnim partnerima, spomenuti Ured Saveza samostalnih sindikata uputio je nedavno inicijativu županu Međimurske županije Matiji Posavcu. Kako je pojasnio Molnar, povjerenici nekoliko granskih sindikata još sredinom rujna 2016. godine inicirali su sazivanje radnog sastanka predstavnika poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Gospodarsko-socijalnog vijeća na nacionalnoj razini i na razini Međimurske županije, Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, te predsjednika i regionalnih povjerenika sindikata. No, do njega još uvijek nije došlo.

– U Međimurskoj županiji postoji veliki broj poduzeća u kojima ne funkcionira socijalni dijalog, već poslodavci donose i primjenjuju jednostrane odluke, koje su u većini slučajeva, na štetu radnika. Proveli smo istraživanje na terenu iz kojeg proizlazi da dio poslodavaca svjesno zaobilazi odredbe Zakona o radu. Tamo gdje za to postoje uvjeti, ne dozvoljavaju sindikalno organiziranje ni formiranje radničkih vijeća, a u tvrtkama nemaju ni povjerenike za zaštitu na radu – upozorio je Molnar na konferenciji za novinare.
Na njega se nadovezao Vlado Zemljić, povjerenik sindikata graditelja rekavši da je Gospodarsko-socijalno vijeće podržalo spomenutu inicijativu.

Iako postoji kolektivni ugovor s tarifama, građevincima se isplaćuju minimalci

– Naš sindikat razvija dobar socijalni dijalog i još u srpnju 2015. godine potpisan je kolektivni ugovor. U njemu postoji 10 tarifa koje se odnose na plaće radnika koji obavljaju različite poslove. Nažalost, poslodavci im u ovoj branši isplaćuju minimalce i to je jedino što zanima inspektore rada. Tako gube radnici i državni proračun, jer gdje nema sindikata poslodavci dampiraju cijene rada i svojih usluga. Zbog malih plaća mladi Međimurci odlaze u inozemstvo jer ne vjeruju u priče kako će one uskoro iznositi 1.000 eura – rekao je Zemljić.

Radnici u strahu

Okupljene sindikaliste nije iznenadilo novinarsko pitanje o tome trpe li međimurski radnici mobing.
– Nemamo saznanja o tome jer ga radnici iz straha za gubitak radnog mjesta ne prijavljuju. Većina njih koji rade u proizvodnji su potplaćeni i ne dobivaju naknade za prekovremeni rad. Čak petina odrađenih radnih sati odnosi se na takav rad, što znači da su radnici zapravo na minimalcu i mnogi od njih više ne znaju za radno vrijeme – ustvrdio je Branko Knez, regionalni povjerenik sindikata metalaca.

Inače, podnositelji inicijative pripremili su “crnu listu“ s popisom 40 poslodavaca s područja Međimurske županije koje prozivaju za onemogućavanje socijalnog dijaloga.
– Svi oni imaju 10 ili više zaposlenih radnika od kojih “u diskreciji“ dobivamo informacije kako ima slučajeva da im se zabranjuje bilo kakvo sindikalno organiziranje. Kršenja radničkih prava ima i u trgovačkim društvima iz susjednog Varaždina koja posluju na području Međimurske županije. Njih zasad nema na popisu, ali i njima ćemo se pozabaviti – kažu sindikalisti.

“Radni kaos“

Smatraju i da je “radni kaos“ glavni uzročnik iseljavanja radno sposobnog stanovništva.
– Nisu ti ekonomski emigranti samo radnici, oni su i birači. Neka o tome dobro razmisle međimurski župan i gradonačelnici i dođu na radni sastanak kojeg smo inicirali – zaključio je Branko Knez.

Nenad Leček: “Ne zabadamo nos gdje mu nije mjesto!“

Gubitak tradicionalnih hrvatskih poduzeća koja su nestala u stečajevima i likvidacijama doveo je do situacije koju su najbolje iskoristili stranci, rekao je Nenad Leček, predsjednik sindikata tekstila, obuće, kože i gume. – U ovim sektorima su najniže plaće, najčešće je riječ o osobnim dohocima koji mogu biti i 100 kuna manji od minimalca. Pokušali smo kontaktirati strane gospodarstvenike s ciljem osnutka sindikalnih podružnica. No, ti novi poslodavci radnicima koji razgovaraju s predstavnicima sindikata uručuju otkaze. Nisu spremni razgovarati o pravima i obavezama radnika iako bi to trebalo biti normalno u zemljama članicama EU – naglasio je Leček. Napomenuo je kako mnogi strani poduzetnici nisu ni članovi Hrvatske udruge poslodavaca. – Mi ne zabadamo nos gdje mu nije mjesto! O tome svjedoči primjer tvrtke iz susjedne – Varaždinske županije, čiji je menadžment radnicima pismeno zabranio sindikalno organiziranje. Tužili smo je i izgubila je sudski spor. Takvi strani poslodavci najglasniji su kada se groze kako će uvesti iz BiH još jeftiniju radnu snagu – rekao je Leček. Osvrnuo se i na dovođenje stranih investitora ustvrdivši kako iza njihovog dolaska slijedi hvalisanje lokalnih čelnika, iako radnici primaju minimalnu plaću.

– Trebamo kvalitetno investiranje, a ne da se otvaranjem takvih radnih mjesta hvale župani i gradonačelnici – smatra. Svi sudionici konferencije za medije složili su se kako moraju pokušati provesti inicijativu. Spremni su, kažu, i na drugačije akcije. Međutim, radnici u sjeverozapadnoj Hrvatskoj još nisu spremni izaći na ulice.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Majstor sa skoro četiri promila ušao u kružni tok: čeka ga kazna od 22.000 kuna

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

alkohol, pijani vozač

Na raskrižju s kružnim tokom prometa kod Južne obilaznice grada Čakovca i gradske ceste koja povezuje Čakovec i Savsku Ves, jučer se, u srijedu, 17. kolovoza, oko 18 sati dogodila prometna nesreća.

Nesreću je skrivio 48-godišnji vozač, koji je južnom obilaznicom upravljao osobnim automobilom (Chevrolet Lacetti) koprivničkih registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola od 3,69 g/kg i u vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta zbog zdravstvene nesposobnosti.

Nailaskom na raskrižje s kružnim tokom prometa zbog neprilagođene brzine kretanja osobinama i stanju ceste, automobilom je sišao izvan kolnika na travnatu površinu središnjeg dijela kružnog toka, a u nastavku kretanja i na biciklističko – pješačku stazu te travnatu površinu uz rub kolnika južne obilaznice.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih sudionika, dok je na automobilu i cestovnoj infrastrukturi nastala materijalna šteta. Vozač je uhićen i priveden u Postaju prometne policije Čakovec.

Zbog počinjenja više prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 48-godišnji vozač sankcionirat će se novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 22.000 kuna uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozila B kategorije u ukupnom trajanju od šest mjeseca.

Ujedno, nakon pravomoćnosti odluka kojima je proglašen krivim za opisane prekršaje, vozaču će se u evidenciju upisati 12 negativnih prekršajnih bodova, ističu iz PU međimurske.

Nastavite čitati

Međimurje

Nikola Novak: „Međimurje mora imati tri grada i tri općine. Sve iznad toga je administrativni apsurd!“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema aktualnom teritorijalnom ustroju u Međimurskoj županiji tri su grada, 22 općine i 131 naselje. U Hrvatskoj je pak 21 županija (uključujući Grad Zagreb, nap. a.), 128 gradova, čak 428 općina i 6755 naselja. Upravo ovoliko velika administrativna rascjepkanost natjerala je Vladu Republike Hrvatske da započne s definiranjem kriterija za spajanjem općina. Ono što će se naći na stolu kao konačni prijedlog su stvarna i funkcionalna spajanja općina, a onima koji se odluče na ovaj korak Vlada nudi razne oblike financijske pomoći.

Kod stvarnog spajanja općina država osigurava preuzimanje dugovanja, a novooformljena veća općina dobivat će dvostruko veći iznos od onoga koji je manja, odnosno spojena općina do tog trenutka dobivala iz fonda fiskalnog izravnanja. Poticaji za dobrovoljna stvarna spajanja uključivat će i jednokratne kapitalne transfere tijekom sljedećih pet godina, koji će se namjenski koristiti za infrastrukturne projekte. Druga mogućnost koja će se naći na stolu je tzv. funkcionalno spajanje općina. U ovom slučaju općine će se udruživati na obavljanju pojedinih zajedničkih poslova, a država se obvezuje pokrivati dio troškova tekućeg poslovanja. Iako je i dalje riječ o prijedlogu plana za spajanje općina, Vlada RH se napokon odlučila uhvatiti u koštac s ovim problemom. Doduše, „poguranac“ dolazi iz Bruxellesa, koji od svih članica EU-a traži istu stvar.

Plan je ukinuti 85 općina, a njih 171 funkcionalno spojiti

Konačni cilj je da se do 2026. godine stvarno spoji barem 20 posto, odnosno funkcionalno spoji minimalno 40 posto općina. Bude li plan uspješno realiziran, do lipnja 2026. godine u Hrvatskoj bi bilo ukinuto oko 85 općina, odnosno njih 171 bilo bi funkcionalno spojeno.

– Iako do nas tek dolaze prve informacije o planu spajanja općina, činjenica je da su potrebne reforme. Čak 25 jedinica lokalne samouprave u Međimurju, tri grada i 22 općine, daleko je prevelik broj. Realno, najveći učinak lokalne uprave bio bi s tri grada i tri općine. Tada bi općine, u smislu kakvim ih danas doživljavamo, imale puni učinak – konkretan je u svojim stavovima Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, najveće međimurske općine i druge po veličini općine u Hrvatskoj.

Dodaje načelnik Novak da se svakako trebaju definirati svi odnosi između spojenih općina, kao i novonastalih općina s višim razinama odlučivanja, županijama i, posebno, državom.

– Financije treba decentralizirati i dati novooformljenih jedinicama veće ovlasti. U suprotnom će se stvoriti samo još jedan birokratska piramida bez stvarnih pomaka nabolje – mišljenja je načelnik Nedelišća.

Protivnici spajanja općina kao najveći problem ističu bojazan od nemogućnosti financiranja kapitalnih projekata i preusmjeravanja novca u općinska središta.

– Ne vjerujem da se može pojaviti taj problem. Naime, Općina Nedelišće sada u svojem sastavu ima 11 naselja. Svako naselje ima svoje vijeće mjesnog odbora na kojem se donose prijedlozi i planovi za financiranje programa i projekata. Svi prijedlozi se uzimaju u obzir, potvrđuju na Općinskom vijeću Općine Nedelišće i time omogućuje da se sva naselja ravnomjerno razvijaju. S obzirom na našu veličini, mi već sada funkcioniramo kao spojena općina, jer neka su naša naselja veća od pojedinih općina u Međimurju. Spajanjem općina izbjegle bi se situacije koje sada imamo, a to je da općinu čini jedno naselje. Koji je smisao općine koja ne može financirati nijedan zahtjevniji projekt, već joj se funkcioniranje svodi na preusmjeravanje novca lokalnim vatrogascima? To je administrativni apsurd – poručuje načelnik Općine Nedelišće.

U Međimurju je čak sedam općina koje čini samo po jedno naselje: Dekanovec, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Goričan, Kotoriba, Pribislavec i Strahoninec. Još pet općina se sastoji od svega dva naselja: Belica, Domašinec, Sveta Marija, Šenkovec i Vratišinec.

U svakom slučaju, formiranjem većih općina smanjili bi se administrativni troškovi, jer bi velika većina zajedničkih poslova bila stavljane pod istu kapu. Također, i same općine bi lakše pristupale državnom i europskom novcu te tako financirale skupe projekte.

– Stava sam da nikako ne bi trebale postojati općine s manje od 20.000 stanovnika. Općina koja zadovoljava taj kriterij jedina je gospodarski, infrastrukturno i financijski dovoljno jaka da sama pokriva tekuće troškove, financira javne potrebe svojih mještana i aplicira na javne natječaje za financiranje kapitalnih projekata. Treba se usredotočiti na javnu korist. Manje je bitno kako će se općina zvati i gdje će joj biti središte pa i u našem slučaju, iako smo druga najveća općina u Hrvatskoj. Svima nam mora biti najvažnije da svojim mještanima osiguramo maksimalne uvjete za visoki životni standard – zaključuje načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak.

„Gradovi i općine u Međimurju opravdavaju svoje postojanje“

Međimurska županija o temi spajanja općina još uvijek ima neutralni stav. Dok s jedne strane brani broj jedinica lokalne samouprave na svojem području, s druge poziva na strpljenje do konačne odluke Vlade RH i definiranja jasnih kriterija spajanja.

– U Međimurskoj županiji svi gradovi i općine iznimno dobro samostalno funkcioniraju i opravdavaju svoje postojanje. Svaka naša općina na svom području ima osnovnu školu, vrtić, ambulantu, ljekarnu, a neke općine već sad zajednički surađuju putem zajedničkih komunalnih redara, pročelnika ili pak zajedničkih projekata. Sve naše općine uspješne su u privlačenju europskih sredstava i provođenju europskih projekata te na taj način definiraju svoj razvoj. Da bi se moglo govoriti o konkretnim prednostima i nedostacima spajanja općina, potrebno je jasno razraditi kriterije njihova spajanja. Smatramo da u Hrvatskoj postoji puno više prostora za spajanje općina nego je to situacija u Međimurskoj županiji, no važno je utvrditi ciljeve, kriterije te što se time želi postići i tek tada se mogu voditi ozbiljnije rasprave – odgovorili su nam iz Međimurske županije.

U trenutku kada prijedlog Vlade bude potvrđen, o ovoj temi će se raspravljati i na županijskom Kolegiju gradonačelnika i načelnika.

– Prema našim saznanjima zasad nijedna općina nije iskazala interes za spajanjem – dodali su iz Međimurske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje