Povežite se s nama

Međimurje

Sir Oliver: Cijena? Prava sitnica

Objavljeno:

- dana

KREATIVNOST

Mala šljiva posađena na travnjaku u Varaždinskim Toplicama prva je od njih desetak, svih različite sorte, u budućem Parku Alana Forda. Svaka će šljiva biti spomen jednom od nezaboravnih likova kultnog stripa, kraj koje će biti postavljena jedna od skulptura likova Grupe TNT.

Stripovski junaci u Toplice su stigli zahvaljujući prevoditelju stripa Nenadu Brixyju, kojemu se pripisuju najveće zasluge za uspjeh Alana Forda u Hrvatskoj.
Za prijevode Nenada Brixyja svi se, pa i sami autori, slažu da su bolji od originala. Brixy je vele, svojim jedinstvenim stilom i prepoznatljivim, britkim jezikom u dijaloge junaka unio crni humor kakav čitatelji dotad nisu čuli. Čak je i scenarist stripa Max Bunker (crtao je Robert Raviola) govorio da je Brixy jedan od rijetkih prevoditelja koji su uspjeli

Stripovski junaci u Toplice su stigli zahvaljujući prevoditelju stripa Nenadu Brixyju,

Nenad Brixy

Stripovski junaci u Toplice su stigli zahvaljujući prevoditelju stripa Nenadu Brixyju,kojemu se pripisuju najveće zasluge za uspjeh Alana Forda u Hrvatskoj.dočarati crnu satiru, prepoznatljiv britki jezik u dijalozima, kojima su obilježeni priča i crtež Alana Forda, koji je na Balkanu doživio veći uspjeh nego u rodnoj Italiji. Alan Ford i danas je aktualan jer nema poštenih, svuda su samo lopovi i glupani, slažu se ljubitelji, koji u mnogim „fordovskim“ situacijama prepoznaju aktualnu domaću scenu.

Strip, čiji se originalne stranice danas mogu kupiti u „Max Bunker pressu” u Milanu po 250 eura, osmislili su Luciano Secchi i crtač Roberto Raviola, poznatiji pod pseudonimima Magnus i Max Bunker. Alan Ford počeo je izlaziti u svibnju 1969. godine u Italiji.

Bezvremenost

Danas prepoznatljivost aktualne politike sa situacijama u Alanu Fordu vide čitatelji. Jedanka prepoznatljivost bila je i u bivšoj Jugoslaviji, ali tada su sami političari putem svojih komesara čak zabranili izdanje u kojemu se ekipa TNT susreće s Titom i ismijava sustav. Nije Alan Ford ismijavao samo socijalizam, već su i kapitalizam, rasizam te druge anomalije u stripu, povezane s Amerikom, bile redovita meta.

Strip, čiji se originalne stranice danas mogu kupiti u „Max Bunker pressu” u Milanu po 250 eura, osmislili su Luciano Secchi i crtač Roberto Raviola, poznatiji pod pseudonimima Magnus i Max Bunker. Alan Ford počeo je izlaziti u svibnju 1969. godine u Italiji.

Strip u parku

Već i letimičan pogled na Njegovu visost Broja Jedan, neumjerenog u svojoj škrtosti i neosjetljivog na potrebe svojih podređenih, koji preferira beskonačne priče “od stoljeća sedmog” i čija moć leži u maloj crnoj knjižici krcatom prljavim rubljem… zvuči tako poznato.

 

Brixyjev prijevod bio je genijalan, jer je Brixy prerađivao tekst, a ne samo prevodio

-Moram kazati kako su ljudi iz cijele bivše Jugoslavije veoma inteligentni jer su vrlo brzo shvatili moj smisao za humor i prihvatili ga. Žao mi je što nikada nisam imao priliku upoznati Nenada Brixyja, koji je uradio izvanredan posao jer je uspio prevesti, ne samo jezik već i duh mojih priča, rekao je svojevremeno Bunker za Al Jazeeru. – Brixyjev prijevod bio je genijalan, jer je Brixy prerađivao tekst, a ne samo prevodio. Razmišljalo se da lik Grunfa, koji se danas uz spomen-ploču na kući Nenada Brixyja, bude prva skulptura u parku uz krhku šljivu. Ali, s obzirom na to da je napravljen od stakla i lako ga je odnijeti ili razbiti, kretori Parka odustali su od toga. Tako će bivši pilot i izumitelj Grunf uz naivnog Alana Forda, preko prepredenog Sira Olivera, ratobornog namčora Boba Rocka, ljenjivaca Debelog Šefa i Jeremije do lidera grupe – Broja Jedan, biti izrađeni najvjerojatnije kao kamene skulpture u prvom parku posvećenom likovima devete umjetnosti u Hrvatskoj.

Grunf stigao u Toplice

Nedavno je, kao uvod u budući park, na rodnoj kući književnika, novinara i prevoditelja Nenada Brixyja postavljena spomen-ploča i otkriven spomenik Tibora Turkalja – lik Grunfa, legendarnog izumitelja u TNT-u, izrađen u staklu. Za to je zaslužna Udruga Trash u suradnji s Gradom Varaždinske Toplice i TZ-om Grada.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Međimurje

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” 24. travnja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” u Društvenom domu u Palovcu.

Predstava će se odigrati u srijedu, 24. travnja, s početkom u 17:30 sati.

Predaja o zmaju Pozoju zaintrigirala je i članove teatra.002 i tako je, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, nastala predstava o strašnom biću koje spava, ali se povremeno i budi, ispod Staroga grada. Međutim, to nije samo priča o Pozoju. To je i priča o hrabrom učeniku, Đaku, Grabancijašu koji se usudio suprotstaviti strašnoj zvijeri. Bi li uopće grad, naše Međimurje, postojalo i danas da nije bilo Matije? Spava li Pozoj još uvijek ispod Staroga grada? Pitanje je to koje si postavljamo još i dan danas, a jedan od odgovora svakako ćete saznati pogledate li ovu zanimljivu i neobičnu predstavu.

Legenda o Pozoju teatra002. ispričana je kao pričopredstava s pop-up scenografijom. Predstava kombinira igrano-lutkarsko-glazbenu tehniku i vjerovali ili ne, u njoj se može naći i nešto kemije. Tekst i režiju potpisuje Bruno Kontrec, glazbu Stjepan Horvat i 2cooleles, autor pop-up knjige je Bruno Kontrec, za vizualni identitet zaslužni su Bruno Kontrec i Mario Jakšić koji također i glume u predstavi.

Ulaz je besplatan, a predstava traje 30 minuta i namijenjena je za djecu od 5 godina na dalje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje