Povežite se s nama

U fokusu

Sjever Hrvatske se prazni, a država se, umjesto na suzbijanje rada na crno, namjerila na radnike

Objavljeno:

- dana

Gospodarsko-interesno udruženje INGRA-DET već gotovo dvije godine kontinuirano upozorava na opasnost od još većih odlazaka radno sposobnih izvan granica Hrvatske te na promjenu poslovnog nastana hrvatskih poduzetnika zbog nepovoljnog okvira Republike Hrvatske.

U više navrata upozoravali su da bi se sjever Hrvatske mogao isprazniti, posebice nakon što je Austrija otvorila svoju granicu za hrvatsku radnu snagu. I to se upravo sad događa.

Građevina, ali i sve vezane djelatnosti, poput, primjerice, metalske industrije, suočava se s rastom cijena sirovina i materijala. Najviše rastu cijene željeza i njegovih konstrukcija te čelika, obojenih metala i izolacijskih materijala. Cijene su se digle od 70 pa do čak 100 %. Sve to rezultira i poskupljenjem projekata, a onda bi, posljedično, i cijene industrijskih projekata te stanova mogle otići u nebo. Osim cijena sirovina, Hrvatska se suočava i s rastom cijena hrane, što, logično, najviše pogađa obitelji s niskim primanjima.

Odlaze zbog sigurne mirovine

U Hrvatskoj je rast potrošačkih cijena premašio prosjek Europske unije i tako dosegnuo najvišu razinu od ulaska u članstvo, izvijestio je u drugoj polovici kolovoza Eurostat.

Članice udruženja INGRA-DET, koje se pretežno bave građevinom i metalskom industrijom, duže se vrijeme bore s nedostatkom adekvatne radne snage, a taj problem sad je zahvatio i ostale djelatnosti, poput, primjerice, one vezane za turizam. Iako turističke brojke rastu, ugostitelji više ni plaćama iznad prosjeka ne mogu zadržati svoje radnike.

Činjenica je da gospodarstvo više ne može pokrivati ogromnu razliku između bruto i neto plaća i da je država preskupa, upozoravaju gospodarstvenici.

Tako je sasvim očekivano da će biti sve više onih koji će prelaziti granicu Hrvatske u želji za što većom plaćom, a prvenstveno zbog sigurne mirovine. I dok pojedinci odlaze na rad u inozemstvo kao izaslani radnici i vraćaju se svojim obiteljima, te u Hrvatskoj, na kraju krajeva, svoje plaće i troše, sve je više onih koji su odlučili zauvijek zamijeniti hrvatsku adresu austrijskom ili njemačkom. Jedan od razloga je hrvatska porezna politika.

Primjerice, na adrese radnika koji rade u Austriji stižu ovrhe. Podsjetimo i da je u travnju osnovan Hrvatski sindikat radnika migranata sa sjedištem u Varaždinu, a glavni mu je cilj spriječiti daljnje naknadno oporezivanje osobnih dohodaka na koje je već jednom plaćen porez u zemlji rada.

Dvostruko oporezivanje

U principu je oštećena strana, radnik, pravu, jer u postupku poravnanja poreza na osobni dohodak hrvatski poreznici ne uzimaju u obzir dodatne troškove koje su nastali izaslanjem, odvojenost od obitelji itd., odnosno ne poznaju “dvostruko domaćinstvo”. Također, u EU-u je bračni par jedan porezni broj, a uža obitelj se također broji, što naš sustav također ne prepoznaje. Za izaslane radnike koji, primjerice, rade u Njemačkoj, situacija je povoljnija i nema dvostrukog oporezivanja.

– Upravo zbog malog neta iz velikog bruta su naši radnici otišli u pravcu boljih primanja, a poslodavci su nekonkurentni za bolje školovan kadar. Porezna uprava je nama u pravcu inozemstva rastjerala dobar broj ljudi koji su radili na našim gradilištima u Finskoj ili Velikoj Britaniji zbog neplativih naknadnih poreznih rješenja. Sada masovno ljudi odlaze iz hrvatskih tvrtki jer ne vide socijalnu sigurnost. Generalno podržavamo nastojanja sindikata ako je posljedica da ljudi ostaju u Hrvatskoj i ne iseljavaju se. Naravno da treba poštovati zakone i međudržavne sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (za Njemačku je povoljan, a za Austriju nepovoljan po radnika!), ali važnije je voditi politiku privlačenja novih poreznih rezidenata, obrazovanja i kreiranja radnih mjesta, jačanja kupovne moći svog stanovništva. Apsolutno je logično uvažavati stvarne troškove koji su nastali zbog skupog boravka u inozemstvu i razdvojenosti od obitelji – kažu u poslovnom udruženju.

Preskupa država

– Godinama upozoravamo da je država preskupa i da birokracija guši strateški tehnički i tehnološki razvoj. U slučaju dvostrukog oporezivanja trebalo je drugačije saslušati stranke. I mi smo prije pet godina bili u intenzivnoj komunikaciji s Poreznom upravom i predlagali povećanje osnovica i smanjenje stopa, ne bi li se sav inozemni rad oporezivao s 15 ili maksimalno 20 %. S druge strane, Porezna ne vidi one koji izbjegavaju poreze, grade na crno, crpe iz mora, zemlje i šuma bez ikakvih naknada, a onaj mali broj radnika je sve manji zbog represije. Sad kad još kroz divljanje cijena i stvarnu inflaciju dođe do smanjivanja efektivne plaće, doći će do još većeg odjavljivanja iz hrvatskog sustava. Zadnji je čas da netko napokon čuje i počne uvoditi promjene – rekao je direktor našega najvećeg udruženja za rad u inozemstvu Zoran Andročec.

Demografske strategije nema

Nije problem plaćanje poreza, nego neadekvatne porezne stope i osnovice za inozemni dohodak, gdje se ne priznaju veliki troškovi odvojenog života i dvostrukog domaćinstva, objašnjava Zoran Andročec.

Direktor našega najvećeg udruženja za rad u inozemstvu Zoran Andročec

– Hrvatska se nije pripremila na konkurenciju ostalih članica EU-a i uopće ne reagira na masovni odljev radne snage i poslovne nastane hrvatskih poduzetnika u povoljnijim jurisdikcijama. Uz to, ako gradimo strateški turizam, ništa nismo napravili da strane porezne rezidente poštedimo od ovakvog oporezivanja ako se nastane u Hrvatskoj. Ako želimo vrhunski kadar iz EU-a, tipa menadžeri, liječnici, profesori, isti je problem nedostatka porezne strategije i kadrovske politike, popularno zvane demografskom strategijom – rekao je Andročec.

Uvozimo hranu i sirovine, a cijene divljaju

Hrvatska i dalje uvozi više nego što proizvodi, a samoodrživa proizvodnja još uvijek se čini kao daleka budućnost. Unazad nekoliko mjeseci divljaju cijene hrane i sirovina te građevinskog materijala, a najavljuju se i nova poskupljenja. Osim što je potrošačka košarica sve skuplja, a cijene pojedinih prehrambenih artikala porasle su gotovo 100 %, za kućni budžet problematično je i najavljeno poskupljenje energenata, pretežno plina i struje. Podsjetimo i da svakog tjedna poskupljuje i gorivo, a ekonomski analitičari objašnjavaju da na rast cijena utječe vanjsko tržište.

Najavljuju se još veća poskupljenja hrane zbog rasta cijena energenata

“Mjere nameću oni koji ih ni sami ne poštuju”

Pandemija, zatvaranje objekata, neodrživi hladni pogon i stalne promjene mjera koje je nametao Stožer, inflacija i prevelika razlika između neto i bruto plaća bacili su djelatnosti vezane za turizam na koljena. Iako je turistička sezona bila iznad očekivanja, a politika ne propušta hvaliti se statističkim brojkama, činjenica je da brojni ugostitelji ovu krizu nisu preživjeli te vrata svojih kafića i restorana više neće otvoriti. Oni koji su unatoč svemu uspjeli održati poslovanje suočavaju se s nedostatkom radne snage.

Ugostitelji na koljenima, radnika nema, a ne mogu ih zadržati ni veće plaće

Nema kuhara, konobara…

Nedostaju kuhari i konobari, a ništa bolja situacija nije ni u uslužnim djelatnostima vezanima uz trgovinu. Prerađivačka industrija i građevina pokušavaju nedostatak domaćih radnika nadomjestiti strancima, prvenstveno iz zemalja visoke stope siromaštva, niskog standarda i opće nesigurnosti, a povećanje uvoznih kvota radne snage tek je vatrogasna mjera koju politika nudi.

Hrvoje Bujas i Darko Molnar iz Udruge “Glas poduzetnika”

– Potpuno je razumljivo da ljudi idu na bolje, ali presudne nisu samo plaće. Ljudi odlaze jer osjećaju nesigurnost, ne vide kakva će im ovdje biti budućnost, a ni visokim plaćama poslodavci ih više ne mogu zadržati – rekao je Darko Molnar, voditelj varaždinskoga Regionalnog ureda Udruge “Glas poduzetnika”.

Strah za egzistenciju

Navodi primjere kako ugostitelji zaposlenicima kuharima nude plaće od oko 9000 kuna neto, ali ni to ih ne može zadržati. Tu je i činjenica da je ogromna razlika između bruto i neto plaće i da poslodavac za svog radnika izdvaja skoro dvostruko.

– Raste nam broj noćenja, kako na obali, tako i ovdje u Varaždinskoj županiji. Međutim, naš trud ne prate ulaganja na lokalnoj razini. Isto tako, gospodarstvo već duže vrijeme ne prati država, guše nas nametima, visokim oporezivanjem i birokracijom, a zauzvrat su nam unazad godinu dana nudili zatvaranja. Naravno da je pandemija na svjetskoj razini nešto na što Hrvatska ne može utjecati, a svima je na prvom mjestu bilo zdravlje. Isto tako, činjenica je i da smo među liberalnijim zemljama po pitanju mjera. Međutim, ne možemo se mjeriti s razvijenijim zemljama, a mjere pomoći gospodarstvu, koje su ukinute za većinu djelatnosti, mnogima nisu bile dostatne da održe poslovanje. Pa koliko dugo su kafići bili zatvoreni, ispada da se virus širio samo unutar ugostiteljskih objekata, ali ne i u izbornim stožerima i slično – kaže Molnar.

S njim se slaže i ugostitelj iz Varaždina. Kaže da još jedno zatvaranje ugostitelji ne bi preživjeli.

– Žalosno je uopće trošiti riječi na ove zadnje preporuke, gdje ispada da virus obitava samo za šankom ili ako u kafiću stojite. Ili one da možete na kavu povesti mamu, ali ne i dečka ili prijateljicu. No, nama nije do šale, nastojali smo održavati standard i pridržavali smo se i dosad svih mjera. No kad vidite da vam mjere nameću oni koji ih ni sami ne poštuju, isti ti se onda čude kad im ljudi ne vjeruju, onda ostaje strah od jeseni, zime, novih mjera, ponovne zabrane da radimo… Strah za egzistenciju. Bojimo se da, sad kad su nas otvorili, opet ne postanemo glavni krivci za rast broja zaraženih i da nas ponovno ne zatvore. Ako se to dogodi, stavit ćemo ključ u bravu – kaže nam vlasnik kafića.

I dok se ugostitelji, trgovci, građevinari, metalci, prerađivačka industrija i mnogi drugi bore da osiguraju plaće i pokriju sve troškove države, radnici odlaze tamo gdje se nadaju da će im biti bolje.

Međimurje

Vladimir Topolnjak: “Nakon 32 godine u Međimurskim vodama ponosno sam otišao u mirovinu!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mnoge Međimurke i Međimurce nedavno je iznenadila vijest da je dosadašnji direktor Međimurskih voda Vladimir Topolnjak podnio ostavku na funkciju koju je obavljao zadnjih osam godina, osobito s obzirom na činjenicu da je prije nekoliko mjeseci dobio novi četverogodišnji mandat.

U medijima se čak pojavila i tvrdnja da je tada najavio kako će mandat odraditi do kraja, no Topolnjak kaže da ta informacija nije točna. Prije nešto više od osam godina, kad je na direktorskom mjestu zamijenio dotadašnjega dugogodišnjeg direktora Josipa Zorčeca, u novinama su se pojavili napisi da se radi o političkoj smjeni. Tadašnji je direktor, naime, u to vrijeme bio članom HDZ-a, dok je Topolnjak član SDP-a.

– Ispunjavam sve uvjete za starosnu mirovinu, a ovaj naporan posao prepuštam nekomu mlađem i odlazim iz osobnih razloga. Tvrtka je u odličnom stanju u svakom pogledu, kako s ljudskim resursima, tako i s materijalnima i likvidnošću.

Imali smo prilike izabrati najbolje kadrove na natječajima, bez utjecaja politike, na što sam posebno ponosan, jer smo sve radili u interesu društva. U zadnjih nekoliko godina bilo je problema s manjkom vodoinstalatera: na tržištu rada u zadnje vrijeme praktički nije ni bilo školovanoga kadra tog tipa. Situacija se, doduše, pomalo popravlja – ljudi prepoznaju činjenicu da zanatima itekako predstoji svijetla budućnost. Naša tvrtka možda ne nudi najveće plaće, ali nudi sigurnost, poštovanje prema radnicima i odlične međuljudske odnose.

Naši radnici znaju da trebaju poštovati korisnike i vlasnike – jedinice lokalne samouprave. Na to nas obvezuju i ustanovljeni standardi unutar tvrtke, jer smo bili prva tvrtka u Hrvatskoj unutar naše branše koja je uvela ISO standarde kvalitete, i koja je svih ovih godina unapređivala te standarde i uvodila nove, sukladno svjetskim trendovima – objašnjava Topolnjak. Dodaje i da su u zadnjih osam godina “preporođeni” materijalni resursi tvrtke.

Korištenje sredstava EU

– Pritom mislim na radne prostore, s obzirom na činjenicu da smo radili u vrlo skromnim uvjetima u upravnoj zgradi koju smo dijelom dobili iz hipoteke posrnulog diva MTČ-a, a dijelom kasnije kupovali od banaka. Tu zgradu smo u potpunosti obnovili, ponajviše iz europskih sredstava. Tako su radnici dobili adekvatne radne uvjete, ali i naši korisnici usluga, počevši od samog ulaza, gdje su, osim info centra za potrošače i blagajne, služba odnosa s korisnicima i dva platomata koja su odlično poslužila svrsi u vrijeme pandemije. Naši korisnici još uvijek mogu na blagajni i na platomatima plaćati bez naknade.

Vodovod i skladište preselili su se u građevinu kupljenu iz stečaja uz južnu obilaznicu Čakovca na strateški vrlo dobrome mjestu za ekipe koje moraju što brže doći u bilo koji dio Međimurja. Radilo se o skoro novoj građevini kupljenoj u skladu s našim potrebama za te odjele trgovačkog društva. Odjel odvodnje i Odjel pročišćavanja smješteni su na rekonstruiranom Pročistaču otpadnih voda Čakovec te su uz pomoć EU projekta prošireni. Nude dobre uvjete; kako za radnike, tako i za sva vozila i strojeve koji su neophodni za funkcioniranje tih dvaju sustava.

Na istoj lokaciji je i interni laboratorij Međimurskih voda, također moderniziran u skladu s najnovijim propisima, koji provodi analizu vode za piće na cijelom javnom sustavu vodoopskrbe Međimurja, ali i na sustavu odvodnje i pročišćavanja vode u Međimurju – kaže sada već bivši direktor Međimurskih voda.

Voda izvrsne kvalitete

Sadašnje stanje vodoopskrbe najbolje je dosad u pogledu gubitaka vode na mreži i općeg stanja sustava, ističe. Gubitci vode na mreži trenutačno iznose oko 22 posto, dok ILI indikator uspješnosti vodoopskrbe prema kriterijima Svjetske banke za razvijene zemlje iznosi 1,3.

– U Međimurju je vodovodna mreža u potpunosti izgrađena u svakom od 131 naselja, a svih godina znatna sredstva ulagana su i u rekonstrukcije. Mnogi vodovodi muku muče kako zadržati gubitke na istoj razini, jer kilometri cjevovoda stare, a to je velik problem. Obnova ide iz amortizacije, iz vlastitih sredstava. To je samo dio upravljanja kvalitetom.

Međimurske vode su u velikoj mjeri digitalizirale svoje sustave, sve s ciljem upravljanja sustavima u realnom vremenu. Odvodnja ima specijalna vozila za čišćenje kanalizacije i opremu za ispitivanje vodonepropusnosti i TV inspekcijsko snimanje sustava, najvećim dijelom nabavljenu iz EU sredstava.

Odjel vodoopskrbe i skladište

Oformili smo i vlastiti laboratorij za provođenje ispitivanja vodonepropusnosti i TV inspekcijskog snimanja koji je akreditirala Hrvatska akreditacijska agencija pa može provoditi službena ispitivanja i snimanja svojih sustava za vlastite potrebe s vlastitim kadrom. Na poligonu Međimurskih voda svi preostali laboratoriji polažu i obnavljaju svoje akreditacije, njih četrdesetak u Hrvatskoj, od čega su samo dva iz javnog sektora – Međimurske vode i VARKOM.

Cilj opremanja laboratorija bila je optimizacija troškova, koje na kraju plaćaju naši korisnici. Svojim laboratorijem provjeravamo kvalitetu novozavršenih cjevovoda kako bismo ih preuzeli u ispravnom stanju, mogli nedostatke reklamirati u jamstvenom razdoblju i otkloniti ih na teret izvođača – naglašava “friški” umirovljenik iz Nedelišća.

Ovih dana u Vodama završava državna revizija, koja se provodi u svim vodoprivrednim poduzećima. Topolnjak je zadovoljan što je do nadzora došlo upravo u trenutku kad odlazi u mirovinu, jer će se verificirati u kakvom je stanju bila tvrtka prilikom njegova odlaska.

Kanalizacijska mreža

Za sam kraj dodaje da su za vrijeme njegova upravljanja Vodama dovršene dvije velike aglomeracije – Čakovec i Novo Selo na Dravi, kao i da su u tijeku poslovi oko dviju velikih aglomeracija – Donje Dubrave i Murskoga Središća – a sve je pripremljeno i za druge velike aglomeracije koje još čekaju Međimurje: Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec. Njih će se aplicirati čim državne institucije završe pregovaranje za buduće razdoblje EU fondova i objave poziv i pravila za prijavu.

Detalj s radova na kanalizacijskoj mreži u Donjem Vidovcu (Aglomeracija Donja Dubrava)

– Dosad smo izbjegnuli sve moguće penalizacije koje prijete ovoliko velikim projektima, što je izrazito teško. Želim napomenuti da je cijena vodnih usluga – vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja – ista već 11 godina, iako su svi troškovi rasli. Na kraju novomu vodstvu Društva i radnicima želim puno uspjeha u daljnjem radu! – zaključuje i poručuje Topolnjak, koji će odsad više vremena posvetiti obitelji – supruzi Mariji i sinovima Dini i Filipu – i zanemarenim hobijima.

Nastavite čitati

U fokusu

Istrijani u Varaždin izvoze skoro sav svoj biootpad i ne misle stati!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Istarska građanska inicijativa “Čist zrak duga ljubav“ ovih dana dobro se zabavlja na račun Varaždina, grada koji je kao stvoren da „guta“ sve, čak iz 350 kilometara udaljenih kanti za smeće.

Naime, sa Facebook stranice spomenute građanske inicijative može se iščitati da su u Istri nesposobni urediti kompostane, pa između ostalog voze u Varaždin biootpad koji zbrinjava jedno bioplinsko postrojenje.

I dok varaždinskoj platformi Budimo grad i vladajućoj koaliciji SDP / Reformisti „nešto smrdi u zraku“, pa nabavljaju stacionarne stanice za mjerenje kvalitete zraka, drugima zapuše mala burica i odmah im smrdi.

Stoga su se pametni Istrijani dosjetili jadu i zaobišli ŽCGO Kaštijun. Primjerice, nedavno su napokon nabavili kante za biootpad za svoje tržnice, pa i onu u Gradu Pula koji je većinski vlasnik tamošnjeg MBO-a, a sve što prikupe tovare i voze u Varaždin.

Za taj posao angažirana je tvrtka “Metis“ u vlasništvu hrvatskog „kralja otpada“ s kojim varaždinska gradska vlast na čelu s Nevenom Bosiljom pregovara o kupnji tvornice za MBO otpada u Brezju. S ovim poslovnim aranžmanom pohvalila se Koviljka Aškić, direktorica tvrtke „Eko Pula“ i gradska vijećnica u Puli iz redova “Možemo“…

Istrijani očigledno ne žele širenja smrada i eventualne zaraze u svom dvorištu. Stoga su idealno rješenje za zbrinjavanje svog biootpada pronašli u Varaždinu, jer tu se nema tko buniti.

I dok Varaždin svoj MKO ne može voziti u Jerovec, nitko od nadležnih se ne sekira što se sa zbrinjavanjem istarskog biootpada na području Varaždinske županije narušava „načelo blizine“.

Štoviše, Varaždinci nemaju pojma je li taj istarski otpad dobro razvrstan. Ako nije, može se ponoviti afera iz Svetog Petra Orehovec. Naime, tzv. „digestat“ se obićno prosipa po poljima, a ako nije produkt „čistog“ biootpada, nastaje ekološki problem.

Više o svemu pročitajte OVDJE  

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje