Povežite se s nama

Međimurje

Umjetnička škola Čakovec mora odbiti polovicu talenata jer nema dosta prostora ni učitelja

Objavljeno:

- dana

VELIKI ROĐENDANI

Umjetnička škola “Miroslav Magdalenić” Čakovec oduvijek ima jedan problem: nema mjesta za sve koji se žele upisati.

Tako je bilo prije 70 godina, kad je osnovana, a tako je i danas. Međimurci vjerojatno imaju najviše školovanih glazbenika u Hrvatskoj i svi su oni završili ovu školu.
Umjetnička škola je tijekom 70 godina postojanja mijenjala nazive i lokacije. Otvorena je 1946. godine kao Glazbena škola Čakovec, tijekom sedam desetljeća desetak puta je promijenila ime, da bi prije 20 godina uzela ime jednog od najvećih hrvatskih skladatelja, Međimurca Miroslava Magdalenića. Tako je prije mjesec dana proslavila tri okrugla rođendana – 70 godina postojanja, 20 godina sadašnjeg naziva i 110. obljetnicu rođenja Miroslava Magdalenića.

Glazbena “rađaonica”

Ovi veliki rođendani velike škole s velikim rezultatima proslavljeni su u malom prostoru škole. Jer, glazbena “rađaonica” ne samo Međimurja nego i Hrvatske ima svega 500-tinjak kvadrata. Zato svi govore o “maloj školi”, a ravnateljica Bašek Šamec veli: – Nismo mi mala škola. S 320-ak učenika, ovo je ogromna škola – ističe. Škola se bori za svaki kvadrat. Balet je još uvijek podstanar u Učiteljskoj školi i Umjetnička škola definitivno treba veći prostor. Zaslužila ga je. – Dvije prostorije su za grupnu nastavu, tu je jedna mala dvorana i nekoliko je prostorija za individualnu nastavu – kaže. Do lani je bilo i puno teže. Jer, gotovo polovicu sadašnjeg prostora je škola prošle godine dobila od gradskog Stanorada. Grad je činovnike preselio, pa su nastavnici konačno uspjeli dobiti i zbornicu.

Bez uvjeta

Sve to je na štetu talentirane djece. Jer škola bi imala puno više učenika kad bi bilo uvjeta. Ali, osim prostora, nedostaje i nastavnika. Nema ih dovoljno niti za ove učenike, a kamoli za njih više. Upravo je u tijeku potraga za učiteljima klavira. Jer klavir i gitara su top-smjerovi, ljudi odlaze u mirovinu i nema tko raditi. Problem je jer Ministarstvo ne odobrava nova zapošljavanja. – Ove godine je na prijemni došlo stotinjak kandidata. Mogli smo ih primiti pedesetak. Otpalo je puno njih talentiranih, ali jednostavno nemamo uvjeta. Velika je to šteta – govori ravnateljica.

Da je u “Magdaleniću” redom riječ o velikim talentima i dobroj školi, govore i nagrade. Samo lani ih je škola osvojila 49. Miroslav Magdalenić ima dva oskarovca – državna prvaka na državnim školskim natjecanjima – trombonista i tubista.

Škola bi imala puno više učenika i područnih odjela da ima više prostora i učitelja. Lani je bilo 100 prijava, ali mjesta je bilo samo za 50 učenika.

Međimurje je poznato po vrhunskim jazz glazbenicima. Tu se održava i hvaljeni Jazz fair. Nitko nije računao, ali Međimurje najvjerojatnije ima najveći broj akademskih jazzera po broju stanovnika. Jednako je tako gotovo sigurno da je najveći broj školovanih glazbenika baš iz Međimurja. A svi su oni počeli u “Magdaleniću”. Škola ima čak četiri područna odjela, a da se pita sve zainteresirane, bilo bi ih i puno više. Imati Umjetničku školu “Magdalenić” na svom području stvar je prestiža. Općine ih zato zasluženo “maze”. – Recimo, u Donjem Kraljevcu je Općina renovirala školske prostorije i brine se o njima, uvjeti su odlični. Imamo još odjele u Orehovcu, Murskom Središću i Prelogu, i svi rade odlično. Štrigova je jako zainteresirana za odjel, ali Ministarstvo ne želi niti čuti – rezignirana je Senka Bašek Šamec. Umjetnička škola je drugi dom djelatnicima. Kad se jednom tu zaposle nerijetko ostaju do penzije. Senka Bašek Šamec je u školi prije 23 godine upisala prve sate u svoju radnu knjižicu. Bila je učiteljica harmonike da bi prije godinu i pol postala ravnateljica.

Biti ravnatelj Umjetničke škole Miroslav Magdalenić jednako je lako koliko i teško. Jer škola niže same uspjehe i stvara velike glazbenike, a s druge strane je teško gledati koliko se talentirane djece mora odbiti zbog birokratskih pravila. Birokracija i umjetnost nikad nisu bili prijatelji, a nema naznaka niti da će postati.

Mala djeca vs. veliki ZAMP

I mala djeca imaju problem s velikim ZAMP-om. – Škole sve moraju prijavljivati. To su hrpe programa. Dvije su kategorije: koncerti u školi i izvan nje. U ZAMP-u naplaćuju i dječje nastupe izvan škole, ono što njima zapravo ulazi u program školovanja. Oni to ne shvaćaju. Prošle godine sam dva puta reagirala. Imali smo dva velika besplatna koncerta – u siječnju i lipnju – u Centru za kulturu. Za jedan smo dobili 0 kuna račun, a za drugi petstotinjak kuna. Kad sam nazvala i pitala u čemu je stvar – nismo trebali platiti ništa – govori Senka Bašek Šamec.

O pitanju kriterija ZAMP-a za naplatu je teško razgovarati jer dosljednost im, uvjerili smo se, nije svojstvena. Školarci su nastupili i na programu Knjižnice “Čitanjem do zvijezda” i dobili račun. I to je nakon intervencije stornirano. – Nije to u redu. Ako naši učenici ne nastupaju, mi gubimo uopće svrhu – ogorčena je. To je problem koji ne može riješiti škola nego HDGP.

Miroslav Magdalenić

– Šteta je to plodno glazbeno tlo, na kojem su već ponikli Pintarić, Štolcer… a da se o međimurskoj narodnoj glazbenoj tradiciji niti ne govori, ostaviti samo na razini samoinicijative i skromnih materijalnih mogućnosti pojedinaca. Glazbena škola može biti velika šansa ne samo za talente nego i općenito za kulturni život te sredine – napisao je Miroslav Magdalenić godinu dana prije osnivanja škole, 1945. godine.

 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje